>>>
> EU/Politiko > 10 godina ekonomske krize u EU

10 godina ekonomske krize u EU

Svjetska finansijska kriza započela je prije deset godina i dovela do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj istoriji Evropske unije. Kriza nije započela u Evropi, ali su institucije EU i države članice morale odlučno djelovati kako bi spriječile njene posljedice i uklonile nedostatke početnog ustroja ekonomske i monetarne unije. Odlučna akcija urodila je plodom jer privreda EU danas raste petu godinu zaredom. Nezaposlenost je na najnižem nivou od 2008. godine, banke su ojačale, ulaganja su se povećala i javne su finansije u boljem stanju.

Nedavna privredna kretanja ohrabruju, ali preostaje još puno posla kako bi se prevladale posljedice godina krize. Evropska komisija je posvećena ostvarivanju planiranih ciljeva u pogledu zapošljavanja, rasta i socijalne pravednosti.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je:

„Zahvaljujući odlučnom političkom odgovoru na krizu prevreda EU se snažno oporavlja, a ekonomska i monetarna unija jača je nego ikad. Te rezultate trebamo i dalje nadograđivati i dovršiti finansijsku uniju, reformirati naše privrede radi podsticanja konvergencije, uključivosti i otpornosti te očuvati održivost javnih finansija. Pritom trebamo primjenjivati uravnoteženi pristup u kojem se smanjenje i podjela rizika nadopunjuju i čuva jedinstvo zajedničkog tržišta.”

Komesar Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i finansijske poslove, porez i carinu, izjavio je:

„Deset godina nakon početka svjetske krize oporavak privrede EU je snažnija i obuhvatnija. Taj pozitivni zamah moramo iskoristiti za dovršetak reforme naše ekonomske i finansijske unije. Nisu sve posljedice krize automatski ispravljene. Uočili smo veće socijalne i privredne razlike unutar država članica i među njima. Ključno je da naš napredak pridonosi stvarnoj i postojanoj konvergenciji naših privredâzaposl.”

Kako je kriza počela?

Prije deset godina, u avgustu 2007. godine, “BNP Paribas” je bila prva velika banka koja je potvrdila negativne posljedice svoje izloženosti na tržištima drugorazrednih hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Američkim Državama te je bila prisiljena blokirati izloženu imovinu. U idućim godinama se početna finansijska kriza pretvorila u bankarsku krizu i krizu državnog duga te je ubrzo zahvatila realnu privredu. Evropsku uniju pogodila je najgora recesija u istoriji, što je ostavilo dubok trag na građanima, poduzećima i gospodarstvima država članica.

U tim teškim uslovima institucije EU i države članice su donijele snažne političke odluke radi obuzdavanja krize, zaštite cjelovitosti eurozone i sprječavanja najgorih mogućih ishoda. Ciljevi djelovanja EU bili su regulacija finansijskog sektora i poboljšanje privrednog upravljanja; podrška novim i zajedničkim institucijskim i pravnim okvirima; uspostavljanje finansijskih zaštitnih mehanizama za eurozonu; podrška državama u finansijskim poteškoćama; poboljšanje javnih finansija država članica; nastavak strukturnih reformi i poticanja ulaganja; suzbijanje nezaposlenosti mladih; poboljšanje nadzora bankarskog sektora; jačanje sposobnosti finansijskih institucija da se suoče sa budućim izazovima i uspostava mehanizama upravljanja mogućim krizama i njihovog efikasnijeg sprječavanja.

Rezultati mjera

Rezultat mjera je temeljit preustroj evropske ekonomske i monetarne unije, a evropska privreda je ponovno u dobrom stanju, naročito eurozona. Evropski je oporavak održiv, a nezaposlenost stalno opada. Broj država članica eurozone povećao se sa 12 na 19, a euro je trenutno druga najvažnija valuta na svijetu nakon američkog dolara. Od osam država članica EU koje su primale finansijsku pomoć, tu pomoć sada prima samo Grčka, a njen izlazak iz programa pomoći se predviđa polovinom 2018. godine. Trenutno se korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, tzv. postupak u slučaju prekomjernog deficita, primjenjuje samo na tri države članice, a na vrhuncu krize primjenjivao se na 24 države članice. Očekuje se da će Junckerov plan ili Plan ulaganja za Evropu, pokrenut u novembru 2014. godine, aktivirati više od 225 milijardi eura ulaganja u svim državama članicama, odnosno 72% izvorno planiranog iznosa od 315 milijardi eura.

Kriza 10 godina kasnije

Iako je ekonomska i monetarna unija danas čvrsta, i dalje je nedovršena, a euro je tek započeo svoj razvoj. Posljednjih su godina, od Izvještaja petorice predsjednika iz juna 2015. do Dokumenta za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije do 2025. iz maja 2017., pokrenute brojne inicijative kako bi se izvukle korisne pouke iz krize i EU još bolje pripremila za buduće izazove.

Izvor: EK

Top