>>>
> EU/Politiko > EK: Kompletiranje bankarske unije do 2018 godine

EK: Kompletiranje bankarske unije do 2018 godine

Zahvaljujući planovima Komisije da se ubrza dovršetak potrebnih dijelova bankarske unije, građani EU i preduzeća moći će da iskoristite prednosti produbljene finansijske integracije i stabilnijeg finansijskog sistema. Dovršetak bankarske unije je potreban je kako bi se ekonomska i monetarna unija učinilo što stabilnijom i otpornijom na šokove te smanjila potreba za javnom podjelom rizika. Od toga će koristi imati cijelo jedinstveno tržište. Nadovezujući se na već ostvareni znatan napredak, Komisija je objavila komunikaciju u kojoj je ambiciozno ali realistično opisano kako postići dogovor o svim neriješenim pitanjima bankarske unije na temelju postojećih obveza Savjeta. Komunikacija se predstavlja uoči sastanka na vrhu država eurozone u decembru 2017. govine u efikasnom formatu na kojem će dovršetak bankarske unije biti dio rasprave o produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Kompletirana bankarska unija, u kombinaciji sa unijom tržišta kapitala, doprinijeće stabilnosti i integraciji finansijskog sistema EU.

 

U govoru o stanju Unije predsjednik Juncker ponovio je da bankarska unija može funkcionisati samo ako smanjenje rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Komisija je već predložila mjere za dodatno smanjenje rizika i bolje upravljanje rizikom u bankama. Prošle godine Komisija je predstavila opsežan paket mjera za smanjenje rizika s izmjenama zakonodavstva u području bankarstva. Sad poziva Evropski parlament i države članice na brzo djelovanje. Uprkos trenutnom trendu smanjivanja razina loših kredita Komisija predlaže nove mjere kako bi se smanjili loši krediti te pomoglo bankama da diversificiraju svoja ulaganja u državne obveznice. Kad je riječ o podjeli rizika, Komisija iznosi određene prijedloge za olakšavanje rada Evropskog parlamenta i Savjetana uspostavi evropskog sistema zaštite depozita (EDIS), kojim bi se depoziti građana u Bankarskoj uniji zaštitili na centralnom novou, što je ključan element bankarske unije koji nedostaje. U Komunikaciji se predstavljaju i koraci za brzo uspostavljanje zajedničkog zaštitnog fiskalnog mehanizma u slučaju krajnje nužde, na koji su se države članice obvezale već 2013. godine, čime se osigurava da sistem bude stabilan i da jedinstveni fond za sanaciju ima dovoljno sredstava čak i u slučaju više istodobnih velikih sanacija banaka.

Glavni činioci komunikacije su: Brzi dogovor o paketu o bankarstvu, Napredak u pogledu europskog sustava osiguranja depozita, Zaštitni fiskalni mehanizam za bankovnu uniju, Smanjivanje loših kredita, kao i Moguće mjere za hartije od vrijednosti zaštićene državnim obveznicama.

 

Brzi dogovor o paketu o bankarstvu

-u prijedloge su uključeni preostali elementi pravila koja su prihvaćena u Bazelskom odboru za nadzor banaka i Odboru za finansijsku stabilnost. Njima se nastoji dopuniti regulatorni program za period nakon krize tako što će se osigurati da se pravilima riješe preostali problemi u pogledu finansijske stabilnosti. Reformom će se istodobno omogućiti bankama da finansira realnu ekonomiju.

Smanjivanje loših kredita

Komisija već radi na opsežnom paketu mjera za smanjivanje razine postojećih loših kredita i sprječavanje nastanka tih kredita u budućnosti, kako je dogovoreno na sastanku Savjeta. Paket koji bi trebalo donijeti u proljeće 2018. obuhvaćaće:

  • nacrt za osnivanje nacionalnih društava za upravljanje imovinom,
  • zakonodavne mjere za daljnji razvoj sekundarnih tržišta za loše kredite i jačanje sposobnosti povjerilaca da ostvare povrat vrijednosti iz osiguranih zajmova,
  • izvješće u kojem se razmatra mogućnost zakonodavnog prijedloga kojim bi se uvele zakonske bonitetne zaštitne mjere protiv nedostatnog izdvajanja rezervacija za nove loše kredite i
  • daljnje mjere za poticanje transparentnosti u pogledu loših kredita u Evropi.

Nadalje, u izvještaju o pregledu jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), koje je takođe objavljeno danas i u kojem su prve godine rada SSM-a ukupno pozitivno ocijenjene, Komisija pobliže objašnjava koje su nadležnosti nadzornika u pogledu prilagođavanja nivoa izdvajanja rezervacija za loše kredite za potrebe njihovog nadzora.

 

Moguće mjere za hartije od vrijednosti zaštićene državnim obveznicama

Radi pragmatičnih rješenja za smanjenje povezanosti banaka i države Komisija podsjeća na trenutni rad Evropskog odbora za sistemske rizike na hartijama od vrijednosti koja su osigurana državnim obveznicama. Komisija će razmotriti rezultate tog rada kako bi 2018. predstavila prijedlog o razvoju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Tim HOV-ima moglo bi se pomoći bankama da diversificiraju svoje udjele državnih obveznica. Takođe, oni bi mogli biti i izvor novog visokokvalitetnoga kolaterala pri prekograničnim financijskim transakcijama.

 

Dodatne informacije

Komisija je 2012. predložila Bankarsku uniju kojom bi se bankarski sektor postavilo na čvršće temelje i vratilo povjerenje u euro. BU se temelji na strožim bonitetnim zahtjevima za banke. Obuhvata nadzor banaka, pravila za upravljanje posrnulim bankama i bolju zaštitu deponenata. Prva dva postulata ostvarena su uspostavljanjem jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacionog mehanizma. Međutim, još nije uspostavljen zajednički sistem za zaštitu depozita. Komisija je u studenome 2015. predstavila prijedlog evropskog sistema zaštite depozita.

Bankarska unija može biti potpuno funkcionalna i omogućiti sve potrebne alate za rješavanje budućih kriza samo ako su u cijelosti uspostavljeni svi njezini elementi. Već se u Izvještaju petorice predsjednika iz 2015. godine i Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije pozvalo na kompletiranje bankovne unije prije kraja 2019. godine. U pismu namjere nakon govora predsjednika Junckera o stanju Unije poziva se na dovršetak svih dijelova bankarske unije do 2018.

 

Izvor: EK

Top