>>>
> BIBLIO > Berzanski pojmovnik

Berzanski pojmovnik

meCrnogorskienEnglish available languages

Berza: Šta znače berzanski termini koji se koriste na bezi

Berza – Šta znače pojmovi koji se koriste u vezi sa hartijama od vrijednosti

Berzanski pojmovnik – rječnik osnovnih pojmova koji se koriste pri svakodnevnom trgovanju hartijama od vrijednosti. Crnogorsko tržište kapitala pokriva Montenegro berza AD Podgorica.

  • Akcije

Akcije predstavljaju dio vlasništva u akcionarskom društvu. Kupovinom akcija nekog emitenta postajete njegov suvlasnik, zajedno sa ostalim akcionarima. Akcionari dijele rizik poslovanja firme do visine svog uloga, odnosno vrijednosti akcija koje posjeduju. Ukoliko emitent dobro posluje, raste i vrijednost njenih akcija, odnosno vrijednost koju posjeduju njeni akcionari. Akcije mogu biti obične i povlašćene. Obične akcije imaju pravo glasa prilikom odlučivanja o poslovanju preduzeća, dok povlašćene nemaju pravo glasa, ali imaju prioritet prilikom isplata dividendi Kao akcionar imate pravo na učešće u upravljanju preduzećem i pravo uvida u njegovo poslovanje. Ova prava možete ostvariti kao član Skupštine akcionara, koja se održava najmanje jednom godišnje i na kojoj se, između ostalog, bira uprava (Odbor direktora) emitenta. U akcije investiramo da zaradimo novac, bilo kroz kapitalnu dobit ili dividende. Ne isplaćuju svi emitenti dividendu, već mogu, umjesto isplate dividende, zadržati većinu profita radi ulaganja u svoje dalje poslovanje. Ukoliko se akcionari na Skupštini odluče da isplate dividendu, to mogu uraditi na dva načina: gotovinom ili emitovanjem i raspodjelom novih akcija, shodno proporcionalnom učešću u vlasništvu.

  • Berza

Organizovano tržište na kome ovlašćeni berzanski posrednici, trguju određenim, standardizovanim tržišnim materijalom, po unaprijed poznatim pravilima. Uloga berze, izmedju ostalog, je i obezbjeđenje uslova i načina utvrđivanja objektivne cijene, što ne znači da cijene utvrđuju zaposleni na berzi, već da se na berzi obezbjeđuju ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tražnje za određenom hartijom, po unaprijed propisanim pravilima i načinima važećim za sve subjekte.

  • Broker

Posrednik u trgovanju hartijama od vrijednosti u svoje ime, a za račun klijenta (komisionar) ili u ime i za račun klijenta (zastupnik). Za svoje usluge brokeri naplaćuju proviziju, a osim posredovanja mogu imati i savjetodavnu ulogu.

  • Centralna Depozitarna Agencija (CDA)

Centralna depozitarna agencija Crne Gore obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanih hartija od vrijednosti, poslove kliringa i saldiranja sklopljenih transakcija s tim hartijama, kao i druge poslove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama od vrijednosti.

  • Diler

Trgovac hartijama od vrijednosti koji istupa u svoje ime i za svoj račun (principal). Zaradu ostvaruje razlikom u cijeni hartije, snoseći eventualni rizik gubitka.

  • Dividenda

Dio profita akcionarskog društva koji se isplaćuje akcionarima. Isplata može biti u novcu i/ili akcijama.

  • Emitent

Pravno lice koje izdaje (emituje) hartije od vrijednosti čijom prodajom prikuplja nedostajuća novčana sredstva.

  • Hartije od vrijednosti

Hartije od vrijednosti su isprave koje vlasnicima daju prava u odnosu na emitente. U Crnoj Gori, hartije od vrijednosti se emituju, prenose i vode u dematerijalizovanom obliku. Hartije od vrijednosti moraju biti registrovane kod Centralne Depozitarne Agencije. Prava i obaveze iz hartija od vrijednosti nastaju momentom registracije kod Centralne Depozitarne Agencije.

  • Indeksi

Pokazatelji cjenovnih promjena akcija, odnosno kretanja tržišta, generalno se mogu podijeliti na indekse i prosjeke, iako je uobičajeno njihovo obilježavanje zajedničkim imenom – berzanski indeksi. Oni mogu reprezentovati tržište u cjelini ili pojedine njegove segmente (različite industrijske oblasti, različite hartije od vrijednosti itd.). Za razliku od prosjeka, indeksi su znatno prefinjeniji i sveobuhvatniji. Prosjeci su određeni isključivo cijenom akcija, dok indeksi uzimaju u obzir i obime njihovog trgovanja čime je izbjegnuto dobijanje pojednostavljene predstave o smeru kretanja tržišta. Izračunavaju se kao tržišna kapitalizacija u određenom vremenskom periodu (obično dnevnom), koja se dijeli odgovarajućim iznosom kapitalizacije na dan kada je indeks konstruisan, a dobijeni iznos množi sa arbitrarno utvrđenom početnom vrijednošću indeksa. Vrijednost indeksa zavisi, dakle, od dva faktora: od cijene akcija i od broja prodatih akcija, i predstavlja pouzdaniji indikator kretanja tržišta u odnosu na prosjek. Iako se odnose na cjenovne promjene u prošlosti, berzanski indeksi predstavljaju veliku pomoć investitorima prilikom donošenja odluka o kupovini i prodaji akcija. Tako pojedini autori vjeruju da je proučavanjem indeksa tokom vremena moguće otkriti šablone koji se ponavljaju u različitim fazama rasta i pada tržišta. Po njima, ovi obrasci iz indeksa mogu se koristiti da se predvide budući smjerovi kretanja tržišta (tehnička analiza).

  • Investitor

Svaki kupac hartija od vrijednosti. Može biti pravno ili fizičko lice.

  • Investicioni fondovi

Diverzifikovani portfelji hartija od vrijednosti kojima upravljaju investicioni menadžeri. Razlikuju se zatvoreni i otvoreni fondovi. Akcijama zatvorenih fondova se trguje na berzi, dok se cijena akcija otvorenih fondova ne utvrđuje na berzi, već ovi fondovi imaju obavezu da investitorima, na njihov zahtjev, prodaju, odnosno da od njih otkupe svoje akcije.

  • Kapitalna dobit

Razlika između cijene po kojoj su akcije kupljene i cijene po kojoj su kasnije prodate.

  • Kliring i saldiranje

Kliring je proces pripreme trgovina za saldiranje. Sam proces kliringa uključuje prijem informacija i izvještaje o trgovini, ispravke trgovine, poništavanje trgovine i određivanje konačnih obaveza za saldiranje. Saldiranje je konačan i neopoziv transfer vlasničkih pozicija sa računa prodavca hartija od vrijednosti na račun kupca hartija od vrijednosti, uz istovremen prenos novčanih sredstava sa računa kupca na račun prodavca.

  • Komisija za hartije od vrijednosti

Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore ima regulatornu i nadzornu funkciju na tržištu kapitala u Crnoj Gori. Nadležnost Komisije je propisana Zakonom o hartijama od vrijednosti, u skladu sa kojim obavlja svoje aktivnosti, kao i u skladu sa drugim zakonskim aktima koji regulišu tržište kapitala u Crnoj Gori. Nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti:

  1. davanje odobrenja za javnu ponudu hartija od vrijednosti i evidentiranje emisija hartija od vrijednosti čija se prodaja ne vrši javnom ponudom;
  2. vršenje nadzora nad sprovođenjem javne ponude hartija od vrijednosti;
  3. davanje dozvola za rad i davanje saglasnosti na odgovarajuća akta tržištima hartija od vrijednosti, ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti i Centralnoj Depozitarnoj Agenciji;
  4. davanje dozvola za rad kolektivnih investicionih šema;
  5. davanje saglasnosti na odluku o imenovanju direktora licima kojima izdaje dozvolu za rad;
  6. vođenje registara i drugih evidencija u skladu sa odredbama ovog zakona;
  7. određivanje opštih uslova koje moraju ispuniti fizička lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti;
  8. promovisanje i podsticanje visokih standarda zaštite interesa investitora u hartije od vrijednosti i integriteta ovlašćenih učesnika;
  9. kontrolu sprovođenja poslovanja lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti, uključujući suspenziju i oduzimanje dozvola za rad;
  10. preduzimanje mjera i obezbjeđivanje funkcionisanja tržišta hartija od vrijednosti, na redovan i pošten način, uz transparentno informisanje;
  11. utvrđivanje načina i obima trgovanja na tržištu hartija od vrijednosti;
  12. uređivanje načina i postupka preuzimanja preduzeća;
  13. preduzimanje aktivnosti u cilju očuvanja interesa lica koja su uložila u hartije od vrijednosti i sprečavanje nezakonite, nečasne i neispravne prakse u poslovima sa hartijama od vrijednosti;
  14. preduzimanje mjera, vršenje kontrole i istraživanja radi sprječavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti;
  15. druge nadležnosti u skladu sa zakonskim okvirom.

  • Obveznice

Obveznice su hartije od vrijednosti kojim se izdavalac (dužnik, zajmoprimac) obavezuje da će u roku dospjeća platiti kupcu (investitoru, zajmodavcu) pozajmljeni iznos (glavnicu) sa kamatom. Investitor može zadržati obveznice do roka dospijeća i naplatiti glavnicu i pripadajuću kamatu, ili ih prodati prije roka dospjeća po cijeni nižoj od nominalne (cijene po kojoj su emitovane). Crna Gora je donijela poseban Zakon kojim je preuzela obaveze isplate stare devizne štednje gradjanima iz sredstava Budžeta Crne Gore, s tim što je utvrdila vrijeme i dinamiku izmirivanja obaveza i isplatu devizne štednje po godinama do 2017.godine. Radi regulisanja ovih obaveza po osnovu devizne štednje Vlada Crne Gore je emitovala obveznice, koje glase na ime svakog štediše i prenosive su, što znači da se sa njima može trgovati na berzi. Pored toga vlasnici mogu obveznicama kupovati akcije preduzeća koja su u vlasništvu državnih fondova, a koja su u procesu privatizacije. Obveznicama se mogu plaćati i poreske obaveze, ali samo onim obveznicama koje dospiju za plaćanje u godini na koju se odnose poreske obaveze.

  • Portfolio

Skup različitih hartija od vrijednosti kojim raspolaže jedno fizičko ili pravno lice.

  • Segmentacija tržišta

U Crnoj Gori ne postoji vanberzansko tržište, tj. sve transakcije sa hartijama od vrijednosti moraju se obaviti preko berze. U okviru same berze postoji segmentacija tržišta na berzansko tržište (»A« i »B« lista) i slobodno tržište. Berzansko tržište je prestižni segment tržišta i emitenti moraju ispuniti niz uslova vezanih za broj akcionara, visinu kapitala, finansijske rezultate i dr., kako bi se njihove akcije našle na ovom segmentu.

  • Tržišna cijena

Cijena koja se formira na berzi sučeljavanjem ponude i tražnje.

  • Tržišna vrijednost preduzeća

Tržišna vrijednost preduzeća (tržišna kapitalizacija) predstavlja tržišnu cijenu akcije pomnoženu ukupnim brojem emitovanih akcija tog preduzeća. (Npr. emitent čije se akcije trguju po 10 EUR i čiji broj akcija iznosi 10.000, na tržištu vrijedi 100.000 EUR)

  • Vrste hartija od vrijednosti

U najširem smislu, postoje dužničke i vlasničke hartije od vrijednosti. U dužničke spadaju mjenice, obveznice, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, dok akcije spadaju u vlasničke hartije od vrijednosti. Hartije mogu biti sa fiksnim i varijabilnom prinosom. Uobičajeno je, takođe, klasifikovati hartije kao instrumente novčanog tržišta, koje imaju kraći rok dospjeća, do godinu dana i kao instrumente tržišta kapitala, koje imaju rok dospjeća preko godinu dana.

Izvor: Montenegro berza

 

Berza berza berza berza berza Crne Gore

meCrnogorskienEnglish available languages

Top