>>>
> Ekonomija Crna Gora > CBCG: Preporuke Vladi CG za ekonomsku politiku u 2016.

CBCG: Preporuke Vladi CG za ekonomsku politiku u 2016.

meCrnogorski available languages

Centralna banka Crne Gore (CBCG), shodno svojoj zakonskoj obavezi, uputila je Vladi Crne Gore preporuke za ekonomsku politiku u 2016. godini. Prilikom analize izabranih oblasti date su ključne preporuke i rok za njihovu realizaciju, rizici sa kojima se možemo susresti i smjer kretanja rizika, kratak osvrt stanja u posmatranoj oblasti, kao i predlog operativnih mjera da bi se realizovale ključne preporuke.

Za 2015. godinu se očekuje stopa realnog rasta BDP-a do 4%. U pitanju je rast veći od projektovanog, koji je u velikoj mjeri posljedica snažnijeg rasta turizma i sa njime povezanih djelatnosti u ovoj godini. Takođe, i ostali sektori bilježe povećanje aktivnosti koji se djelimično objašnjava realnim povećanjem, a djelimično niskom bazom od prošle godine. Povoljne vremenske prilike, kao i povoljne eksterne okolnosti, tokom 2015. godine uslovile su značajan rast u oblasti turizma, ali se otvorilo pitanje suše i ranjivosti koje ona može izazvati u oblasti poljoprivrede i energetskom sektoru, u narednom periodu.

Crnogorska ekonomija je na uzlaznoj putanji rasta ali će se i u narednom periodu suočiti sa velikim brojem rizika. To se prije svega odnosi na očuvanje fiskalne stabilnosti, visok stepen nelikvidnosti realnog sektora, nizak nivo konkurentnosti, visoko učešće loših kredita i posljedično visoke kamatne stope, nediversifikovanost izvoza, visok deficit tekućeg računa platnog bilansa i dr. Očekuje se da će budžetski deficit biti na visokom nivou, usljed značajnog povećanja izdataka za potrebe izgradnje autoputa. Javni dug je došao do nivoa od 60%, ali ostaje očekivanje da će njegova razvojna komponenta kreirati novu vrijednost u budućnosti.

Akcenat ekonomske politike u 2016. godini treba da bude na fiskalnoj politici, odnosno opreznoj javnoj potrošnji, koja bi bila na nivou tekućih prihoda budžeta. Iako će i u 2016. godini zbog izgradnje auto-puta postojati visok budžetski deficit, strukturni deficit ne bi trebalo da bude veći od 1%. Na ovaj način bi se čuvala fiskalna stabilnost i ne bi se ušlo u zonu povećanog rizika javnih finansija. Takođe, prioritet treba staviti i na strukturnim reformama koje će promovisati rast i razvoj, konkurentnost privrede i kreirati stabilnost. Najvažnije mjere ekonomske politike treba da se odnose na nastavak fiskalne konsolidacije, postupnu promjenu modela razvoja, unaprjeđenje konkurentnosti crnogorske privrede, dinamiziranje pregovora sa EU, nastavak strukturnih reformi i privatizacije, donošenje sistemskih zakona u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, nastavak deregulacije, otklanjanje biznis barijera, i dr.

Preporuke su grupisane u sljedeće oblasti:

  • preporuke u oblasti institucionalnog ambijenta i deregulacije;
  • preporuke u oblasti poljoprivrede i šumarstva;
  • preporuke u domenu energetike;
  • preporuke u uslužnom sektoru;
  • preporuke u domenu obrazovanja i tržišta rada;
  • preporuke u domenu fiskalne politike;
  • preporuke u domenu finansijskog sistema;
  • preporuke u domenu ekonomskih odnosa sa inostranstvom;
  • preporuke u domenu ekologije i održivog razvoja, i
  • preporuke u ostalim oblastima.

Izvor: CBCG

meCrnogorski available languages

Top