CG, BiH, SRB i MKD protiv diskriminatornih trgovinskih odredbi Hrvatske

Vlade Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije pozvali su Republiku Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima i da cijenu inspekcijskog nadzora usaglasi sa stvarnim troškovima postupka, zaključci su današnjeg ministarskog sastanka u Sarajevu, sa kojeg je i Evropskoj komisiji upućen poziv da se uključi u rješavanje problema.

Ministar ekonomije Dragica Sekulić je, na poziv ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, prisustvovala sastanku na kojem je razgovarano o nedavnoj odluci Vlade Republike Hrvatske da naknadu za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja poveća sa 12 eura na 270 eura.

Sastanku su, pored ministarke Sekulić, prisustvovali i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija u Vladi Srbije Rasim Ljajić i ministar poljoprivrede u Vladi Makedonije Ljupčo Nikolovski. Ministri četiri države su konstatovali da je donijetim Pravilnikom Republika Hrvatska prekršila osnovna načela, principe i pravila Svjetske trgovinske organizacije, a time i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koje su sa Evropskom unijom pojedinačno zaključile Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija i Republika Makedonija, a kojom se zabranjuje diskriminacija između domaćih i uvezenih proizvoda u pogledu dažbina.

„Ocjenjujući da su na ovakav način direktno ugroženi ekonomski interesi proizvođača i izvoznika iz ove četiri države i imajući u vidu da su sve zemlje regiona na samitu u Trstu, u okviru Berlinskog procesa, još jednom naglasile posvećenost funkcionisanju zajedničkog ekonomskog područja, uz direktnu podršku EU, ministri četiri države donijeli su zaključke:

1. Poziva se Republika Hrvatska da hitno ukine diskriminatorne odredbe kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja.

2. Cijena inspekcijskog nadzora treba da odgovara cijenama stvarnog postupka i da ne predstavlja posebno oporezivanje i treba biti usklađena sa prosječnom cijenom koja važi u zemljama regiona i EU.

3. Traži se hitan sasatank s nadležnim ministrom iz Republike Hrvatske, jer svako dodatno odlaganje rješenja proizvodi nesagledive posljedice za sve proizvođače u zemljama regiona, imajući u vidu da je trenutno period proizvodnje i izvoza sezonskog voća i povrća. Prijedlog ministara je da se ovaj sastanak održi u Podgorici.

4. Poziva se Evropska komisija da se uključi u rješavanje problema.

5. Crna Gora i Makedonija, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, će pokrenuti odgovarajuće mehanizme pred tom organizacijom, a u skladu sa pravilima i propisima STO.

6. Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite sopstvenih ekonomskih interesa preduzeti konkretne mjere i mehanizme koje smatra adekvatnim.

7. Dogovoreno je da se ovakve vrste ministarskih sastanaka, nezavisno od aktuelnog problema, održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera koje ugrožavaju slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala u regionu. Sljedeći sastanak biće održan u Skoplju narednog mjeseca.“

Ministar Sekulić je kazala da se nada da neće doći do povlačenja bilo kakvih mjera i mehanizama prema Republici Hrvatskoj i da će do kraja ove nedjelje održati sastanak sa resornim kolegom iz Hrvatske.

„Crna Gora vjeruje da je donošenje Pravilnika pitanje potrebe Hrvatske da zaštiti svoje potrošače i da vjerujemo da poštovanje međunarodnjih standarda i principa u bezbjednosti i usklađivanje sa tržištem nije pitanje kompromisa, već opredjeljenje svih naših zemalja koje će u narednom periodu donijeti takvu vrstu pravilnika“,

kazala je ministarka Sekulić. Ona vjeruje da neće biti potrebe za uvođenjem bilo kakvih mjera i mehanizama od strane Crne Gore, ni od strane susjeda, nadajući se da će kolege iz Republike Hrvatske povući ove odredbe Pravilnika i u vrlo kratkom vremenskom periodu reagovati.

„Za nas je jako je važan trenutak dešavanja ovih aktivnosti, jer se 90 odsto proizvoda koje Crna Gora izvozi u Hrvatsku izvozi baš u ovom periodu. Zbog toga je za nas ovo od većeg značaja“,

kazala je ministarka Sekulić. Smatrajući da preduzimanje kontramjera nije rješenje, već, prije svega, korišćenje procedura kroz potpisane sporazume, ona je kazala da ono što slijedi je analiza preduzetih mjera, utvrđivanje štete nastale takvom mjerom i dalja procedura – naplata štete ili uvođenje kontramjera koje bi morale biti potvrđene od strane STO.

Vlada CG