CrnogorskiEnglish available languages

Energija se svakodnevno koristi u domaćinstvima, saobraćaju i privredi. Međutim, zbog starenja infrastrukture, slabo integrisanih tržišta i neusklađenih politika potrošači, domaćinstva i preduzeća nemaju koristi od veće mogućnosti izbora ili nižih cijena energije. Vrijeme je za uspostavljanje jedinstvenog energetskog tržišta na nivou EU. Slijedeći glavne prioritete iz političkih smjernica predsjednika Junckera, Evropska komisija je iznijela strategiju za postizanje robusne energetske unije s naprednom klimatskom politikom.

Energetsku uniju karakterišu:

• Klauzula solidarnosti: smanjenje zavisnosti o pojedinom dobavljaču te oslanjanje na susjedne zemlje, osobito u slučaju prekida snabdijevanja energijom; povećana transparentnost prilikom sklapanja sporazuma o kupnji električne energije ili plina između država članica EU i zemalja van EU.
• Protok energije kao pete slobode: slobodan protok energije preko granica uz strogo provođenje postojećih pravila u područjima kao što su razdvajanje energije i nezavisnost regulatora i pokretanje sudskih postupaka ako je potrebno; preuređenje tržišta električne energije radi boljeg povezivanja, više obnovljivih izvora energije i bolje prilagođenosti potrebama; temeljna provjera državne intervencije na unutarnjem tržištu i postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš.
• Energetska efikasnost je na prvom mjestu: temeljno razmatranje energetske efikasnosti i postupanje kao sa posebnim izvorom energije tako da može pod jednakim uslovima konkurisati proizvodnim kapacitetima.
• Prelazak na društvo sa niskom emisijom ugljen-dioksida koje je osmišljeno za dugovječnost: omogućivanje jednostavne i efikasne apsorpcije u mrežu lokalno proizvedene energije, uključujući onu iz obnovljivih izvora; razmatranje tehnološkog vođstva EU razvojem sljedeće generacije tehnologije u području obnovljive energije i zauzimanjem vodećeg položaja u području električne mobilnosti, pri čemu preduzeća iz EU povećavaju izvoz i konkurišu na svjetskim tržištima.

U energetskoj uniji građani bi trebali biti prioritetni. Cijene bi trebale biti pristupačne i konkurentne. Električna energija trebala bi biti sigurna i održiva, sa više tržišne konkurencije i izbora za sve potrošače. Gorepomenute, kao i druge obveze stoje uz akcioni plan za ispunjavanje ambicioznih ciljeva energetske i klimatske politike EU.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je izjavio: Energija je predugo bila isključena iz temeljnih sloboda EU. Aktuelna događanja ukazuju na činjenice – mnogi građani EU strahuju od nestašice električne energije potrebne za grijanje domova. Riječ je o EU koja dugoročno treba da radi zajedničkim snagama. Želim energiju kojom se podupire naša privreda kako bi bila otporna, pouzdana i sigurna, kao i sve obnovljivija i održivija.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik odgovoran za energetsku uniju, izjavio je: “Danas pokrećemo najambiciozniji energetski projekt EU još od Zajednice za ugljen i čelik. Tim će se projektom naših 28 evropskih energetskih tržišta objediniti u jednu energetsku uniju, Europa će postati manje energetski zavisna te će se postići predvidljivost koja je ulagačima prijeko potrebna za stvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje rasta. Danas pokrećemo korjenit prelazak na klimatski prihvatljivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, na energetsku uniju u kojoj su građani na prvome mjestu te im je dostupna povoljnija, sigurnija i održivija energija. Zajedno sa svim drugim komesarima koji su blisko surađivali u projektnoj skupini te uz podršku cijele Komisije, odlučan sam u namjeri da tu energetsku uniju pretvorim u stvarnost.”

Miguel Arias Cañete, komesar za klimatsku i energetsku politiku, izjavio je: “Prionimo na posao. Danas smo odredili smjer ka povezanom, integrisanom i sigurnom energetskom tržištu u EU. Pretvorimo ga sada u stvarnost. Naš put ka stvarnoj energetskoj sigurnosti i zaštiti klime počinje kod kuće. Zato ću se fokusirati na izgradnju zajedničkog tržišta energije, veću uštedu energije, rast obnovljivih izvora energije i diversifikaciju snabdijevanja energijom. Nakon decenije odgađanja, nećemo propustiti još jednu priliku za izgradnju energetske unije. Juncerova Komisija važna pitanja rješava kako treba.”

Ključni podaci

• EU je najveći uvoznik energije u svijetu – uvozi 53% svoje energije za gotovo 400 milijardi EUR godišnje.
• Dvanaest država članica EU (Kipar, Estonija, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunijaa, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo) ne ispunjavaju cilj minimalne elektro-energetske povezanosti – t.j. da se najmanje 10 % instaliranog kapaciteta proizvodnje električne energije može izvoziti. EU je naveo 137 projekata električne energije, uključujući 35 u području elektroenergetske povezanosti: tim bi se projektima cifra od 12 država mogla sniziti na 2 države članice.
• Primjereno povezana europska energetska mreža mogla bi potrošačima uštedjeti do 40 milijardi EUR godišnje.
• 6 država članica EU (Bugarska, Estonija, Finska, Letonija, Litvanija, Slovačka) zavisi samo od jednog inostranog dobavljača za cjelokupni uvoz plina.
• 75% stambenih prostora nije energetski učinkovito; 94 % saobraćaja oslanja se na naftne derivate, od čega se 90 % uvezi u EU.
• U energetski je sektor EU samo do 2020. potrebno uložiti više od 1 milijarde EUR.
• Veleprodajne cijene električne energije su u EU veće za 30 % nego u SAD, a veleprodajne cijene plina veće su za preko 100%.
• Preduzeća iz EU iz sektora obnovljive energije imaju kombinovani godišnji promet od 129 milijardi EUR te je u njima zaposleno više od milion osoba. Izazov se sastoji u zadržavanju vodeće uloge EU u globalnim ulaganjima u obnovljivu energiju.
• Emisije stakleničkih plinova u EU-u pale su 18% u periodu 1990–2011. godine.
• EU nastoji do 2030. smanjiti emisije plinova koji izazivaju efekat staklene bašte za najmanje 40%, povećati udio energije iz obnovljivih izvora za najmanje 27% i poboljšati energetsku efikasnost za najmanje 27%.

Mogućnosti EK:

• Okvirna strategija za robusnu energetsku uniju sa naprednom klimatskom politikom. U pet međusobno povezanih dimenzija politike u okviru strategije utvrđuju se ciljevi energetske unije, kao i detaljni koraci koje će Junkerova Komisija preduzeti u cilju njihovog postizanja. Novo zakonodavstvo o preuređenju i promjeni energetskog tržišta kojim će se osigurati veća transparentnost sporazuma o snabdijevanju plinom te znatno unaprijediti regionalna saradnja kao važan korak ka integrisanom tržištu, uz snažniji regulatorni okvir, novo zakonodavstvo kojim će se osigurati opskrba električnom energijom i plinom, pojačano finansiranje EU za energetsku efikasnost ili novi paket energije iz obnovljivih izvora, konsolidacija europske strategije istraživanja i inovacija u području energetike te godišnje izvještavanje o „stanju energetske unije” tek su neki od tih koraka.
• Komunikacija o povezivanju kojom se utvrđuju mjere za postizanje cilja od 10% elektroenergetske povezanosti do 2020. godine, što je minimum potreban za protok električne energije i trgovinu njome među državama članicama. U njoj je prikazano koje države članice trenutno ostvaruju taj cilj te koji su projekti neophodni kako bi se do 2020. smanjio broj onih koje ga ne ostvaruju.
• Komunikacija kojom se utvrđuje vizija za svjetski sporazum o klimi u Parizu. Vizija uključuje transparentan, dinamičan i pravno obvezujući svjetski sporazum uz pravedne i ambiciozne obveze svih stranaka. Komunikacijom se isto tako odluke donesene na evropskom sastanku na vrhu prevode u cilj smanjenja emisija (predviđeni i na nacionalnoj razini određen doprinos) koji je EU predložio za novi sporazum.

Izvor: EK

CrnogorskiEnglish available languages