>>>
> EU/Politiko > EK: Fiskalna, finansijska, ekonomska i politička unija

EK: Fiskalna, finansijska, ekonomska i politička unija

Evropska ekonomska i monetarna unija (EMU) danas je jača nego što je bila prije finansijske krize. Međutim, uprkos napretku, naročito u pogledu jačanja ekonomskog upravljanja i pokretanja bankarske unije, ekonomska i monetarna unija još nije kompletna. Privredni rezultati država članica Eurozone međusobno se znatno razlikuju. Uz gotovo 18 miliona nezaposlenih i velik broj osoba na rubu socijalne isključenosti, jasno je da je neophodno ulaganje većih napora za jačanje strukture Eurozone. Evropska komisija sada sprovodi konkretne mjere kako bi prešla sa upravljanja krizom na stvaranje jače i kompletnije unije, unije izgrađene na trajnim, pravednim i demokratski legitimnim temeljima za budućnost i unije. Takva unija bi doprinijela zapošljavanju, rastu i prosperitetu svih građana.

Gorepomenuto predstavlja zaključke objavljene u „Izvještaju petorice predsjednika“. Izvještaj će se sprovoditi u nekoliko faza u cilju kompletiranje EMU u narednih deset godina.

Nakon predstavljanja „izvještaja petorice predsjednika”, koje su sastavili predsjednik Komisije, predsjednik sastanka na vrhu država Eurozone, predsjednik Eurogrupe, predsjednik Evropske centralne banke i predsjednik Evropskog parlamenta, Komisija je 1. jula 2015. pokrenula prvu fazu postupka dovršetka EMU-a pod sloganom „osnaživanje djelovanjem”. Kao nastavak procesa su iznešene konkretne mjere za početak provedbe ambicioznog plana jačanja EMU.

Paket mjera koji je donio Kolegijum komesara sadrži novi pristup evropskom semestru, koji se među ostalim ostvaruje jačanjem demokratskog dijaloga i daljim poboljšanjem ekonomskog upravljanja, npr. uvođenjem nacionalnih odbora za konkurentnost i savjetodavnog Evropskog fiskalnog odbora, kao i jedinstvenije zastupanje Eurozone u međunarodnim finansijskim institucijama, naročito u MMF-u. Navedene su i mjere za kompletiranje bankarske unije, posebno putem Evropskog sistema osiguranja depozita, kao i mjere za dalje smanjenje rizika u bankarskom sistemu.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je:

Evropska ekonomska i monetarna unija mora imati snažne temelje, među ostalim i kako bi bila otpornija na buduće šokove i mogla odoljeti globalnim iskušenjima koja nas očekuju. Naš današnji prijedlog sadržava konkretne mjere za poboljšanje pravila o ekonomskom upravljanju u EU koja su posljednji put ojačana neposredno nakon krize. Pravila postoje, a na nama je da ih bolje primjenjujemo. Gledajući u budućnost, u naredne dvije godine moramo uspostaviti konsenzus za dalekosežnije promjene koje će biti potrebne za dovršetak ekonomske i monetarne unije.

Pierre Moscovici, komesar za ekonomske i finansijske poslove, porez i carinu, izjavio je:

Današnjim paketom želimo da iznova započnemo proces ekonomske i socijalne konvergencije u našoj monetarnoj uniji. U sljedećoj fazi naglasak će biti na političkoj konvergenciji i demokratskoj obnovi.

Paketom koji je dogovorio Kolegijum komesara dopinosi se jačanju EMU. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:

  1. Vanjsko zastupanje Eurozone
  2. Put ka ostvarenju financijske unije
  3. Poboljšani europski semestar
  4. Poboljšanje alata ekonomskog upravljanja.

Nacionalni odbori za konkurentnost

Komisija preporučuje Savjetu da državama članicama preporuči osnivanje nacionalnih odbora za konkurentnost koji bi bili zaduženi za praćenje uspješnosti i politika u području konkurentnosti. Odbori bi trebali biti ustrojeni tako da se poštuje skup minimalnih kriterijuma, kojima se u obzir uzimaju različitosti među državama članicama, te u potpunosti uvažava uloga socijalnih partnera.

Evropski fiskalni odbor

Komisija uspostavlja nezavisni, savjetodavni Evropski fiskalni odbor radi:

  1. evaluacije provedbe fiskalnog okvira EU,
  2. savjetovanja o smjeru fiskalne politike primjerenom za Eurozonu u cjelini,
  3. saradnje sa nacionalnim fiskalnim savjetima država članica
  4. pružanja ad-hoc savjeta na zahtjev predsjednika.

Evropski fiskalni odbor bit će funkcionalno neovisno tijelo sastavljeno od pet stručnjaka, pod vodstvom Komisije.

U „Izvještaju petorice predsjednika” navode se tri različite faze dovršetka EMU. Već je paketom obuhvaćena prva faza i otpočele su pripreme za drugu fazu:

  • prva faza, odnosno „osnaživanje djelovanjem” (1. 7. 2015. – 30. 6. 2017.): primjena postojećih instrumenata i postojećih ugovora za povećanje konkurentnosti i strukturne konvergencije, sprovođenje odgovornih fiskalnih politika na nacionalnom i nivou Eurozone, kompletiranje finansijske unije i povećanje demokratske odgovornosti;
  • druga faza, odnosno „kompletiranje EMU”: uvođenje dalekosežnijih mjera kako bi postupak konvergencije u većoj mjeri bio obvezujuć, npr. utvrđivanjem skupa zajedničkih referentnih vrijednosti za konvergenciju koje bi imale pravnu prirodu i uspostavom trezora Eurozone;
  • završna faza (najkasnije do 2025.): nakon što se u potpunosti provedu sve mjere, podstaći će se druge članice EU koje ne koriste euro da se dobrovoljno pridruže.

Radi pripreme prijelaza iz prve u drugu fazu, Komisija će u proljeće 2017. godine objaviti „bijelu knjigu” sa prikazom potrebnih daljnjih mjera, uključujući pravne mjere za dovršetak EMU u drugoj fazi. Sredinom 2016. godine, Komisija će osnovati ekspertsku grupu za ispitivanje pravnih, ekonomskih i političkih preduslova na kojima će se temeljiti dugoročni prijedlozi koji su predstavljeni u „Izvještaju petorice predsjednika”.

Dodatne informacije

Uspostavljanje čvrste i pravednije ekonomske i monetarne unije jedan je od deset prioriteta koje je predsjednik Juncker iznio u svojim političkim smjernicama. „Izvješće petorice predsjednika” osnova je za ostvarenje pomenutog cilja u narednih deset godina. Izradu izvještaja zatražili su čelnici Eurozone i Evropski savjet u 2014. godini.

U „Izvještaju petorice predsjednika” predlaže se ambiciozan i istodobno pragmatičan plan za kompletiranje EMU istovremenim ostvarivanjem napretka u četiri područja, odnosno:

  • napredak prema istinskoj ekonomskoj uniji u kojoj će sve ekonomije raspolagati potrebnim strukturnim obilježjima za napredak unutar monetarne unije;
  • napredak prema finansijskoj uniji kojom se garantuje integritet zajedničke valute u čitavoj monetarnoj uniji ograničavanjem rizika za finansijsku stabilnost kao i povećanjem podjele rizika sa privatnim sektorom;
  • napredak prema fiskalnoj uniji kojom se ostvaruje fiskalna održivost i fiskalna stabilizacija; i
  • napredak prema političkoj uniji koja pruža temelj za sve prethodno navedeno zahvaljujući istinskoj demokratskoj odgovornosti i legitimnosti te jačanju institucija.

Izvor: EK

Top