>>>
> Ekonomija Crna Gora > EK: Izvještaj o Crnoj Gori 2015

EK: Izvještaj o Crnoj Gori 2015

Izvještaj o Crnoj Gori za 2015. godinu predstavlja dio Paketa o proširenju koji je Evropska komisija usvojila 10. 11. 2015. godine. U zaključcima komisije navodi se da je Crna Gora nastavila sa razvojem političkih i ekonomskih kriterijuma i da postoji poboljšanje sposobnosti u ispunjavanju obaveza za članstvo u EU.

Tokom perioda za koji je podnijet izvještaj, osam pregovaračkih poglavlja je otvoreno i postavljena su mjerila za njihovo zatvaranje. U vezi sa poglavljima o vladavni prava 23 i 24, ostvaren je dobar napredak u poboljšanju pravnog okvira za nezavisnost sudstva i borbu protiv korupcije. Ipak, Crna Gora treba da uloži dodatni napor u napretku kod jačanja institucionalnog okvira i uspostavljanju čvrstog osnova za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Johanes Han, komesar zadužen za proširenje i susjedsku politiku, dao je izjavu povodom Izvještaja o Crnoj Gori.

Crna Gora je značajno napredovala u pregovorima, a dijalog vlasti i opozicije mora biti u parlamentu. Napredak je omogućen napretkom u oblasti vladavine prava i jačanjem zakonskog okvira, a u prilog tome ide i činjenica da je otvoreno osam novih poglavlja. Ipak konkretan učinak u borbi protiv korupcije i kriminala je ograničen u pogledu borbe protiv tih djela. Sa usvojenim ključnim reformama i zakonima, sada to mora da bude fokus djelovanja. Dijalog mora da bude održan u Skupštini. To postaje sve bitnije pitanje uzimajući u obzir skorašnje događaje. Samo dijalogom ovih aktera može se krenuti naprijed.

Politički kriterijumi

Izborno zakonodavstvo, usvojeno 2014, mora biti u potpunosti primijenjeno, uključujući elektronsku identifikaciju birača, poručila je Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore.

„Nije bilo daljih političkih konsekvenci kad je u pitanju navodna zloupotreba državnog novca u partijske svrhe – afera Snimak“

U Evropskoj komisiji ističu da pravosudni proces koji se tiče navodne zloupotrebe državnog novca u partijske svrhe još nije završen i osigurana politička odgovornost, ocijenivši napredak u ovom polju sa 3 na skali do 5.

U Izvještaju, u koji je danas usvojila EK, navodi se da su pojedine opozicione partije organizovale proteste ispred parlamenta, koji su na kraju završeni sukobom policije i demonstranata, u kojima je bilo povrijeđenih i uništena imovina.

„Očekuje se da će svi incidenti nasilja i navodi o prekomjerenoj upotrebi sile tokom ovih događaja biti adekvatno ispitani. U isto vrijeme, sve političke partije treba da obnove konstruktivan politički dijalog u parlamentu. Određeni napredak je napravljen u poboljšanju saradnje između Vlade i organizacija civilnog društva, pogotovo kad je u pitanju uključenje u proces pristupanja, gdje NVO nastavljaju da igraju aktivnu ulogu.“

Uslovi koji doprinose volonterskom radu, građanskom aktivizmu i preduzetništvu moraju biti stvoreni. Navodi se da je, što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, država umjereno spremna za većinu poglavlja, iako, dodaje se, nivo usklađenosti varira.

U dijelu koji se odnosi na izbore, navodi se i da je budžet Državne izborne komisije povećan, ali da ta institucija mora dalje da bude ojačana.

U Izvještaju, u dijelu o Poglavlju 23, navodi se da Crna Gora u narednoj godini treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu efektivnost pravosudnog sistema, da uspostavi bilans rezultata u istragama, procesuiranju i ključnim presudama u slučajevima korupcije, posebno onim koji se odnose na korupciju na visokom nivou, kao i da ojača kapacitete za vođenje finansijskih istraga. Potrebno je, dodaje se, uskladiti napredak, kad je u pitanju zakonski okvir, sa institucionalnim kapacitetima, posebno za korupciju na visokom nivou, u borbi protiv diskrminacije i zaštiti manjina, kao i osigurati efektivne kazne za kršenje ljudskih prava.

U dijelu koji se odnosi na poglavlje 24, kaže se da je Crna Gora umjereno spremna za primjenu akija u toj oblasti i navodi da je napravljen određeni napredak. Dodaje se da su centri nadležni za prihvat migranata operativni.

„Reforma pravosuđa i reorganizacija policije, kad je u pitanju borba protiv kriminala, uzele su maha, ali su rezultati dosad ograničeni, posebno u borbi protiv pranja novca, trgovine ljudima i krijumčarenja cigareta. Primjena novih zakonskih mjera treba da bude fokusirana na jačanje saradnje između sudske i izvršne vlasti i na specijalizaciju nadležnih za različite oblike kriminala. Dosad su se nosili sa naletom migranata koji prolaze kroz Crnu Goru. Centri predstavljaju važan korak naprijed u uspostavljanju sistema za upravljanje migracijama i azilom u državi“.

U Izvještaju stoji da, u predstojećoj godini, Crna Gora treba da uspostavi bilans rezultata u istragama, gonjenju, konfiskaciji i oduzimanju u slučajevima organizovanog kriminala, kao i da poboljša dalje kapacitete za borbu sa migracijama, obraćajući posebnu pažnju na ranjive grupe i manjine. Država treba, dodaje se, dalje da ulaže u nadzor granica i kontrolu kapaciteta i da radi na rješavanju pitanja upravljanja granicom sa susjednim zemljama.

Kako se navodi, parlament nastavlja sa radom na transparentnan način, ali se ukazuje da još nema akcija u vezi sa građanskim peticijama. Navodi se da je koordinacija među institucijama uključenim u proces pristupanja Evropskoj uniji ojačana, ali da i dalje ima prostora za poboljšanje.

„Potrebno je poboljšati zakonodavne kapacitete. Sve partije treba da pokažu odgovornost i da se opet obavežu na konstruktivan dijalog u Skupštini, kao ključnom mjestu za političke debate. Transparentnost i uključenost aktera mora biti poboljšana. Javne finansije na lokalnom nivou moraju biti konsolidovane, a budžetske pozicije, transparentnost, efikasnost i odgovornost jedinica lokalne samouprave ojačane“

Iz EK su naveli i da je potrebno poboljšati saradnju između Vlade i nevladinih organizacija i dodaje da zabrinjava što su neki aktivisti nevladinih organizacija na meti lokalnih medija na ličnoj osnovi.

„Napredak je napravljen u poboljšanju saradnje između parlamenta i civilnog društva, pogotovo kad je u pitanju uključenje u proces pristupanja, gdje su nevladine organizacije nastavile da igraju aktivnu ulogu“

Kad je u pitanju reforma adiministrativnih službi, kaže se da je Crna Gora umjereno pripremljena.  Navodi se da svi ciljevi iz prethodne Strategije reforme javnih službi nijesu ispunjeni i da Crnoj Gori u narednoj godini predstoji usvajanje nove strategije.

„U svakom slučaju, rezultati u osiguravanju zapošljavanja na osnovu zasluga i borba protiv politizacije nijesu balansirani – ovo treba omogućiti na svim nivoima, uključujući prukovodeće pozicije. Crna Gora treba da obezbijedi punu primjenu zakona o državnim službenicima i namještenicima i da se pridržava principa zasluga, depolitizacije i trasparentnosti prilikom zapošljavanja, procjene i otpuštanja na svim nivoima, uključujući visoke rukovodeće pozicije“

Kako se dodaje, potrebno je da se država pripremi za implementaciju novog zakona o opštem upravnom postupku i sprovede reviziju i procjenu ostalih relevantnih zakona i osigura primjenu mjera racionalizacije javne uprave, kao i osigura neophodne kapacitete za evopske integracije.

Navodi se da je država umjereno spremna kad je u pitanju pravosudni sistem.

„Važni koraci su preduzeti da bi se uskladilo zakonodavstvo sa evropskim standardima i poboljšao profesionalizam i nezavisnost. Fokus sada treba da bude na implementaciji. Etički kodeksi za sudije i tužioce usklađeni su sa relevantnim evropskim i međunarodnim standardima i Strategija koja se tiče pravosudne reforme (2014-2018) je na mjestu. Sada je potrebna puna implementacija sistema zapošljavanja, profesionalne procjene i napredovanja“

Kako stoji u Izvještaju, sudovi uspijevaju da se nose sa prilivom novih slučajeva, ali se mora nastaviti sa smanjenjem broja slučajeva na čekanju i trajanjem postupaka. U predstojećoj godini, Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na jačanje profesionalizma i nezavisnosti sudstva, sprovođenjem novih sistema zapošljavanja i unapređenja, kao i na jačanje odgovornosti sudstva razvijanjem rezultata u implementaciji etičkog kodeksa i novog disciplinskog sistema za sudije i tužioce. Dodaje se da treba obratiti pažnju i na jačanje Sudskog i Tužilačkog savjeta, uključujući strateško planiranje budžeta i ljudskih resursa.

Kad je u pitanju borba protiv korupcije, u Izvještju se navodi da je Crna Gora dostigla određeni nivo spremnosti.

„Ipak, bilans rezultata u istragama, procesima i krajnjim presudama u slučajevima korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou, i dalje su ograničeni. U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, država je dostigla određeni nivo spremnosti. Dalji napori su neophodni, posebno u istragama širih kriminalnih mreža i pranja novca.“

Posebnu pažnju, kaže se u Izvještaju, potrebno je obratiti na uspostavljanje Agencije za antikorupciju do 1. januara, koja će biti u potpunosti operativna. Potrebno je obratiti pažnju i na uspostavljanje bilansa rezultata u borbi protiv korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom niovu i povećanju kapaciteta za vođenje finansijskih istraga.

„Dalji opšti napredak u pregovorima sa EU zavisiće i od napretka u oblasti vladavine prava, koja će se morati demonstrirati, i ocijeniti napredak na osnovu kredibilnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.“

Kad je u pitanju borba protiv kriminala, u predstojećoj godini država treba da obrati posebnu pažnju na poboljšanje bilansa rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući razbijanje kriminalnih mreža i oduzimanje bogatstva stečenog kriminalom.

Potrebno je osigurati jaču saradnju među institucijama koje su nedavno formirane, kao što su Specijalno tužilaštvo i specijalizovane policijske jedinice.Pravni okvir za zaštitu ljudskih prava je u skaldu sa evropskim standardima, ali, navedeno je, problem je i dalje implementacija. U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na rješevanje slučajeva napada na medije, kao i na obezbjeđivanje nezavisnosti Javnog servisa.

„Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja. Ipak, i dalje zabrinjavaju primjeri napada na medije tokom izvještajnog perioda, iako ih je manje nego u prethodnim godinama. Slučajevi nasilja nad medijima i dalje su neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika 2004. godine. Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda, uz nedostatak efikasne samoregulative ne doprinosi unapređenju slobode medija. Institucije za ljudska prava su i dalje slabe. Kancelarija Ombudsmana i Ministarstva za ljudska i manjinska prava mora biti ojačana, u skladu sa reformom antidiskriminacionog okvira. Znanje zaposlenih o evropskim i međunarodnim standardima i dalje je nedovoljno. Potrebno je hitno se pozabaviti nedovoljnom transparentnošću i kontrolom fonodva za manjine“.

Ocijenjeno je da Crna Gora nastavlja da igra važnu ulogu u regionalnoj saradnji i da pravi važne korake u nalaženju rješenja koja su prihvatljiva za sve, a koja se tiču pitanja sa susjedima, uključujući potpisivanje ugovora o granicama sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom u avgustu.

Crna Gora je , dodaje se, u ranoj fazi kad je u pitanju spremnost za oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje administrativnih kapaciteta ostaje ključni izazov za Crnu Goru.

U dijelu koje se odnosi na poglavlje 27 – Životna sredina, navodi se da je spremnost u toj oblasti još u ranoj fazi. Crna Gora je napravila određeni napredak u usklađivanju i primjeni zakonodavstva u vezi sa klimatskim promjenama.

U predstojećoj godini, dodaje se, Crna Gora treba da intenzivira strateško planiranje u vezi sa klimatskim promjenama i ojača administrativne kapacitete kako bi intenzivirala rad na akcionim planovima i strategijama, kao i da napravi odlučne napore da zaštiti Ulcinjsku solanu i upravlja tim područjem.

Crna Gora je srednje spremna kad je u pitanju zdravstvena zaštita. Poručeno je da je potrebno u predstojećoj godini uraditi više na dostizanju održivog napretka kad je u pitanju bezbjednost pacijen ta i kvalitet zdravstvene zaštite.

Economski kriterijumi

Crnogorska ekonomija je u ovoj godini ubrzala, podržana investicijama posebno u sektoru saobraćaja, energetike i turizma, nakon blagog usporavanja u prošloj, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore. U izvještaju, koji je EK usvojila danas, navodi se da će izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari, zajedno sa ostalim investicijama iz nekoliko sektora, podržati ekonomski rast. Ekonomija se u 2013. godini, kako su dodali, oporavila od recesije s duplim dnom iz 2009. i 2012. godine.

“Iako podržava ekonomski rast, taj projekat će takođe podrazumijevati značajne fiskalne rizike. Nakon blagog usporavanja ekonomije u prošloj godini, ekonomski rast ponovo dobija zamah, podržan investicijama”

Iz EK su dodali da su potrošnja i domaće investicije i dalje prigušeni, zbog skučenih kreditnih uslova banaka, visoke nezaposlenosti i niskih zarada. Prema ekonomskim kriterijumima, kako je navedeno u izvještaju, određeni napredak je napravljen u ostvarivanju fiskalne konsolidacije i unaprijeđenju poslovnog ambijenta. “I pored toga izazovi po makroekonomsku stabilnost i dalje su prisutni”, ocijenili su iz EK i dodali da troškovi izgradnje autoputa rizikuju izazove po fiskalnu održivost.

Iz EK su saopštili da Crna Gora treba da uloži napore da smanji javni dug. . Uprkos neznatnim poboljšanjima, kako su dodali, stanje na tržištu rada ostaje nezadovoljavajuće sa i dalje visokom stopom nezaposlenosti od 18 odsto.

Banke su suočene sa i dalje visokim nivoom nekvalitetnih kredita, čija je stopa, u julu ove godine, ostala visoka na 16,4 odsto ukupnih kredita. Reforme su i dalje potrebne kako bi ojačale infrastrukturu države, ljudski kapital i osigurale predvidljivi i održivi regulatorni okvir.

Iz EK su ocijenili da Crna Gora treba da sprovede reforme kada su u pitanju javne finansije i da unaprijedi pravne propise. U izvještaju se navodi da bi Crna Gora, u cilju očuvanja dugoročnog rasta, trebalo da usmjeri pažnju na fiskalnu disciplinu i smanjenje javnog duga, kao i na unaprijeđenje održivosti javnih finansija.

“Transparentnost budžeta takođe treba da bude dodatno unaprijeđena. Nije evidentirana transparentnost u vezi toga kako su različite institucije trošile budžet. Takođe, treba i da se obrati pažnja na rješavanje nekvalitetnih kredita.”

Crna Gora, kako su dodali, treba i da izmjenama radnog zakonodavstva uvede dodatne fleksibilnosti i bolje aktivne politike na tžrištu rada, kao i da dodatno poboljša poslovni ambijent. Ekonomska kriza, kako su naveli iz EK, stvorila je značajan teret za javne finansije kroz smanjenje prihoda i rast obaveznih troškova. Kada je u pitanju privatizacioni proces, iz EK su ocijenili da je on prilično unaprijeđen. Crna Gora je, kako se navodi u izvještaju, umjereno spremna za slobodno kretanja robe, pri čemu je dobar napredak napravljen posebno u strateškom i legislativnom okviru.

“Crnogorska ekonomija sad druge strane, pati od niske konkurentnosti, posebno industrijskih i poljoprivednih proizvoda. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno osnaži kapacitete i poveća sredstva koja se dodjeljuju relevantnim horizontalnim organima, kao i da implementira plan za zakonodavno usklađivanje u vezi sa slobodnim kretanjem robe“.

Pripreme u poglavlju Sloboda kretanja radnika su, kako se navodi, još u ranoj fazi, pri čemu nije napravljen napredak u toj oblasti. Kada je riječ o poglavlju Pravo na osnivanje preduzeća i sloboda pružanja usluga, Crna Gora je umjereno spremna, a određeni napredak je napravljen u tim oblastima. Kada je riječ o poglavlju Javne nabavke, Crna Gora je umjereno spremna, a to je oblast koja je posebno podložna korupciji.

„Novi Zakon o strancima, koji je usvojen u decembru, nameće dodatna ograničenja za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori i mora da se izjednači sa acquis-em. Njegova implementacija je stavljena na čekanje zbog administrativnih ograničenja. Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da nastavi pripreme na usklađivanju zakonodavstva na uzajamnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija sa acquis-em i da ga uskladi sa Direktivom o uslugama. Elektronska registracija kompanija nije još u potpunosti dostupna i nije proširena na sve regionalne poreske jedinice. Dobar napredak je ostvaren usvajanjem amandmana na Zakon o javnim nabavkama krajem prošle godine. Međutim, više posla je potrebno kako bi se spriječila korupcija tokom procesa nabavki. Crna Gora u narednoj godini treba da počne da implementira novu strategiju kako bi razvila sistem javnih nabavki u cilju efektnog, efikasnog i transparentnog rada“.

Crna Gora, kako se dodaje, dobro napreduje u oblasti intelektualne svojine, pri čemu u narednom periodu treba da dalje jača koordinaciju svih organa koji se bave pravima intelektualne svojine kroz formalnu saradnju i efektivno jačanje mehanizama. Crna Gora, kako su poručili, treba da dovrši usaglašavanje Zakona o kontroli državne pomoći sa aquis-em i da osigura operativnu nezavisnost organa koji se time bave.

„Crna Gora je umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Konkurencija, gdje je ostvaren određeni napredak. Državna pomoć ostaje pitanje koje zabrinjava, posebno kompatibilnost novog zakonodavstva i pomoć velikim investicionim projektima kao što je Kombinat aluminijuma (KAP). Crna Gora u oblasti Poljoprivreda i ruralni razvoj ima određeni nivo pripreme, gdje je ostvarila dobar napredak. U narednoj godini bi trebalo da implementira akcioni plan za acquis usklađivanje u toj oblasti. Kada je riječ o poglavlju Ribarstvo, pripreme su u ranoj fazi, pri čemu je u toj oblasti ostvaren dobar napredak“

Crna Gora je, kako se dodaje, umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Energetika, gdje je ostvaren određeni napredak, uključujući pripreme za usklađivanje zakonodavstva sa Trećim energetskim paketom, obnovljive izvore i energetsku efikasnost. U izvještaju se podsjeća da nije došlo do razdvajanja Elektroprivrede (EPCG) i njene funkcionalne cjeline Distribucija i nije ostvaren napredak u razvoju tržišta gasa.

Crna Gora je umjereno pripremljena u poglavlju Porezi, gdje je ostvaren određeni napredak, pri čemu treba nastaviti jačanje administrativnih kapaciteta, posebno informaciono-tehnološku podršku za Poresku upravu (PU).

„U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da usvoji novi zakon o energetici, završi usklađivanje sa Trećim energetskim paketom i pređe na fazu implementacije. Određeni nivo pripreme postignut je u oblasti Socijalna politika i zapošljavanje, a najveći napredak je ostvaren na zapošljavanju i socijalnom uključivanju. Treba još posla da bi se osiguralo usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom“

Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da poveća aktivne mjere na zapošljavanju mladih ljudi, dugoročno nezaposlenih i ljudi iz ranjivih grupa, jača kapacitete organa koji se bave i implementiraju socijalne i reforme zapošljavanja, kao i da jača saradnju sa socijalnim partnerima i nevladinim organizacijama.

„Crna Gora je u oblasti Preduzetništvo i industrijska politika umjereno pripremljena gdje je ostvaren određeni napredak. Međutim, nedostatak administrativnih kapaciteta, nastavlja da ometa efikasnost instrumenata u tim oblastima“, smatraju u EK.

Crna Gora, kako su zaključili iz EK, treba posebno da usvoji i počne implementaciju politike industrijske konkurentnosti i jača nefinansijski i finansijski javni sektor podrške za mala i srednja preduzeća i učvrsti administrativne kapacitete.

Izvori: EU.ME (ME4EU EU4ME) (1) (2) (3)

Top