>>>
> EU/Politiko > EK: Paket proširenja EU za 2016. godinu

EK: Paket proširenja EU za 2016. godinu

Evropska komisija objavila je godišnji paket proširenja. U njemu se ocjenjuje sprovođenje ključnih političkih i privrednih reformi u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj te se navodi što je potrebno da se uradi kako bi se odgovorilo na preostale izazove.

Između ostalog, Komisija preporučuje da države članice razmotre otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom. Ipak, to strogo zavisi od pouzdanog i vidljivog napretka u sprovođenju pravosudne reforme, posebno u oblasti ponovne ocjene sudija i tužilaca.

Prilikom predstavljanja paketa za proširenje, komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn izjavio je:

„Mogućnost članstva u EU i dalje pokreće transformaciju i učvršćuje stabilnost u zemljama Jugoistočne Europe, a pouzdan proces proširenja nezamjenjiv je alat za jačanje zemalja kao i za pružanje pomoći zemljama u sprovođenju političkih i ekonomskih reformi. Ponovno ističemo trajnu podršku Evropske unije tim nastojanjima i pozivamo vlade zemalja proširenja da prihvate potrebne reforme i da ih aktivnije i ozbiljnije usvoje kao spopstveni politički program, ne zato što to traži EU, nego zato što je to u interesu njihovih građana i cijele Evrope.”

Komesar Hahn dodao je da se ovogodišnji izvještaj o Turskoj donosi u vrlo važnom trenutku za Tursku i za odnose EU i Turske:

„Ozbiljno smo zabrinuti zbog slabljenja vladavine prava i demokratije do kojeg dolazi nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. U interesu same Turske je da se hitno prestane udaljavati od EU.”

Politika proširenja i dalje daje dobre rezultate, a reforme napreduju u većini zemalja, iako ne svugdje jednakom brzinom. Stoga je neophodna trajna predanost načelu prema kojem se prvo rješavaju temeljna pitanja. Komisija će svoja nastojanja i dalje usmjeravati na vladavinu prava, uključujući bezbjednost, osnovna prava, demokratske institucije i reformu javne uprave, kao i na privredni razvoj i konkurentnost. Jača uloga civilnog društva i zainteresovanih strana i dalje je od izuzetnog značaja za društvo kao cjelinu.

Trenutno stanje

U području vladavine prava uopšteno postoje nastojanja da se modernizuju pravni okviri i infrastruktura. Albanija je jednoglasno donijela izmjene ustava kojima se stvara temelj za duboku i sveobuhvatnu pravosudnu reformu. Međutim, većina zemalja i dalje se suočava s problemima efikasnosti i neodgovarajućeg stepena nezavisnosti i odgovornosti sudstva. Posljednjih godina sve zemlje su poboljšale okvire za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, a sad je više nego ikad potrebno usmjeriti na postizanje dobrih rezultata u istragama, tužbama i sudskim presudama u predmetima na svim nivoima. Zemlje proširenja izmijenile su i svoje kaznene zakone i zakonodavstvo u oblasti borbe protiv terorizma te su se opremile stabilnijim instrumentima za suzbijanje pomenutih fenomena. Nekoliko zemalja je donijelo nove strategije i akcione planove za borbu protiv terorizma, ali potrebno je još rada na borbi protiv radikalizacije, posebno u području obrazovanja kao i boljom kontrolom stranih izvora finansijskih sredstava kojima se omogućava širenje radikalnih sadržaja.

Temeljna prava i dalje su uglavnom utvrđena zakonodavstvom zemalja proširenja. Na Zapadnom Balkanu i dalje ima nedostataka u praksi, ali situacija je generalno stabilna. U Turskoj je u tom području došlo do nazadovanja, a u provedbi u praksi često su vidljivi znatni nedostaci. Nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine proglašeno je izvanredno stanje, u okviru kojeg su poduzete dalekosežne mjere kojima se ograničavaju temeljna prava. Nakon pokušaja državnog udara navodno su počinjene brojne teške povrede zabrane mučenja i zlostavljanja te postupovnih prava.

Stepen slobode izražavanja i slobode medija, iako se razlikuje među zemljama proširenja, i dalje je uzrokom posebne zabrinutosti u većini njih. U toj oblasti i dalje nema napretka, kao ni tokom prethodne dvije godine, a u nekim je slučajevima situacija i pogoršana. Diskriminacija i netrpeljivost prema ugroženim skupinama, uključujući na osnovu polne orijentacije ili rodnog identiteta, i dalje uzrokuju zabrinutost.

Migraciona križa u protekloj godini je bila jedno od glavnih pitanja na političkom programu, što je pokazalo trajnu stratešku važnost politike proširenja u toj regiji. EU je reagirao na sveobuhvatan način uz poštovanje prava. Djelotvornim zatvaranjem zapadnobalkanske rute u svim predmetnim zemljama, te zajedno s Izjavom EU i Turske od, postignuti su jasni rezultati na terenu te je broj nezakonitih migranata i tražitelja azila koji dolaze na grčka ostrva znatno smanjen – sa nekoliko hiljada dnevno na prosječno manje od 100 dnevno. To je rezultiralo i velikim smanjenjem broja života izgubljenih na moru.

Pravilno funkcionisanje demokratskih institucija i dalje je ključan izazov u mnogim zemljama. U političku kulturu potrebno je da se ugradi centralna uloga nacionalnih parlamenata za demokratiju. Pokušaj državnog udara u Turskoj bio je šokantan i brutalan napad na demokratski izabrane institucije. S obzirom na ozbiljnu prijetnju turskoj demokraciji i turskoj državi, brza i odlučna reakcija na tu prijetnju bila je legitimna. Postavljaju se, međutim, brojna pitanja o rasponu i kolektivnoj prirodi mjera poduzetih nakon pokušaja državnog udara.

Napredak reforme javne uprave nejednak je među zemljama. Prava građana na dobru javnu upravu, pristup informacijama i upravno pravosuđe moraju se bolje osigurati.

Ekonomska situacija u regiji postupno se popravila te su zabilježeni veći rast, povećanje ulaganja i otvaranje većeg broja radnih mjesta u privatnom sektoru. Međutim, sve zemlje proširenja suočavaju se sa velikim strukturnim privrednim i socijalnim problemima kao i niskom efikasnosti javnih uprava i visokom stopom nezaposlenosti. Posebno je stopa nezaposlenosti mladih i dalje zabrinjavajuće visoka. Trajne slabosti vladavine prava imaju negativan utjecaj i na investicionu klimu.

Zamah stvoren „Berlinskim procesom” i inicijativom „Zapadnobalkanska šestorka”, posebno u pogledu programa EU povezanosti, i dalje omogućava povećanu regionalnu saradnju i dobre susjedske odnose te se tako podržavaju politička stabilizacija i gospodarske prilike.

Dodatne informacije

Trenutnim planom proširenja obuhvaćene su države Zapadnog Balkana i Turska. Pristupni pregovori otvoreni su sa zemljama kandidatima Turskom (2005.), Crnom Gorom (2012.) i Srbijom (2014.), ali još nisu otvoreni sa Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom (koja ima status kandidata od 2005.) ni s Albanijom (status kandidata od 2014.). Bosna i Hercegovina i Kosovo* predstavljaju potencijalne kandidate.

Izvor: EK

Top