>>>
> EU/Politiko > Prognoza ekonomije EU za jesen 2015

Prognoza ekonomije EU za jesen 2015

Privredni oporavak u eurozoni i Evropskoj uniji traje već tri godine. Trebao bi da se sljedeće godine nastavi umjerenim tempom uprkos sve težim uslovima globalne privrede. Kroz prizmu niže cijene nafte, fleksibilne monetarne politike i relativno slabe vanjske vrijednosti eura privredni oporavak ove se godine pokazao čvrstim u državama članicama. Međutim, ostao je spor.

Bili su slabi uticaji pozitivnih činilaca, a pojavljuju se novi izazovi poput usporavanja u zemljama u razvoju i globalnoj trgovini te ustrajne geopolitičke napetosti. Uprkos izazovima rast bi tokom 2016. i 2017. godine trebao da se nastavi zahvaljujući drugim faktorima, kao što su bolji rezultati u oblasti zapošljavanja čime se podržava realni raspoloživi dohodak i povoljniji uvslovi kreditiranja, napredak u finansijskom razduživanju i veća ulaganja. U nekim zemljama pozitivan utjecaj strukturnih reformi će takođe doprinijeti daljem rastu. U cijelosti, očekuje se da će rast realnog BDP-a eurozone iznositi 1,6% 2015. , 1,8% 2016. i 1,9% 2017 godini. Na nivou EU očekuje se rast realnog BDP-a sa 1,9% u 2015. godini na 2,0 % u 2016. 2,1% 2017. 

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: 

Prema današnjoj ekonomskoj prognozi privreda eurozone i dalje pokazuje znake umjerenog oporavka. Rast uveliko podupiru privremeni faktori poput niske cijene nafte, slabijeg kursa eura i fleksibine monetarne politike ECB. Eurozona se pokazala otpornim na vanjska djelovanja poput usporavanja u svjetskoj trgovini, a ta pojava ohrabruje. Za održavanje i jačanje oporavka potrebno je iskoristiti pomenute privremene povoljne utjecaje kako bi se nastavilo sa odgovornim upravljanjem javnim finansijama, poticalo ulaganja i provele strukturne reforme za povećanje konkurentnosti. Pomenuto je od izuzetnog značaja, posebno u smislu usporavanja globalne ekonomije, trajnih napetosti u našem susjedstvu i potrebe za odlučnim i skupnim upravljanjem izbjegličkom krizom. 

Pierre Moscovici, komesar za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je:

Privreda EU je i dalje na putu oporavka. Za 2016. godinu prognoziramo privredni rast i pad nezaposlenosti i fiskalnih deficita. Ali napredak je još uvijek nejednako raspoređen, posebno u eurozoni u kojem se konvergencija ne odvija dovoljno brzo. Preostaju veliki izazovi, kao što su nedostak ulaganja, privredne strukture koje ometaju rast i otvaranje novih radnih mjesta te konstantno visoki nivoi privatnog i javnog duga. Za rješavanje pomenutih izazova potrebni su odlučni odgovori u 2016. godini,naročito u pogledu neizvjesnih globalnih prognoza. 

 

Oporavak u državama članicama

2015. godine domaća potražnja bilježi rast u većini država članica eurozone, a privredne aktivnosti trebale bi se pojačati širom EU tokom 2016. i 2017. godine. Zbog rasta nominalnih prihoda i niske inflacije i privatna potrošnja bilježi rast. Očekuje se i porast ulaganja zbog rasta raspoloživih dohodaka, poboljšanja profitnih marži, povoljnih uslova finansiranja i boljih izgleda u pogledu potražnje. 

Ranije reforme i tržište rada

Na tržištu rada dolazi do poboljšanja, ali sporo i neravnomjerno u državama članicama. Međutim, zemlje koje su pogođene krizom i koje su provele reforme tržišta rada trebale bi ostvariti dalje dobitke u pogledu rasta zaposlenosti. U eurozoni očekuje se rast zaposlenosti od 0,9% 2015. i 2016. godine, a 2017. od 1%. U EU zaposlenost bi trebala porasti za 1,0% ove godine i za 0,9% tokom 2016. i 2017. godine. Uopšteno, očekuje se da će stopa nezaposlenosti i dalje konstantno opadati, uz znatne razlike među državama članicama. Predviđa se da će u eurozoni stopa nezaposlenosti u 2016. godini pasti na 10,6% i na 10,3% 2017. u odnosu na 11,0% tokom 2015. godine. Na nivou EU, prognoze ukazuju na pad nezaposlenosti na 9,2% 2016. odnosno 8,9% 2017. u odnosu na 9,5% u 2015. godini. 

Bolja fiskalna prognoza

Zahvaljujući ranijim naporima u pogledu fiskalne konsolidacije, jačanju ciklične ekonomije i (u manjoj mjeri) nižim kamatnim rashodima očekuje se pad ukupnog udjela deficita u BDP-u eurozone na 2,0%. Udio deficita u BDP-u eurozone trebao bi se do 2017. smanjiti na 1,5%. Očekuje se da u eurozoni ostane na snazi pretežito neutralna fiskalna politika. Predviđa se pad udjela duga u BDP-u eurozone najviše vrijednosti od 94,5% 2014. na 91,3% u 2017. Udio deficita u BDP-u Evropske unije trebao bi se sniziti na 1,6% u 2017. u odnosu na predviđenih 2,5% ove godine. Udio duga u BDP-u EU trebao bi se 2017. sniziti na 85,8% u odnosu na predviđenih 87,8% ove godine. 

Cijena nafte i inflacija

Nagli pad cijena nafte i drugih roba zaslužan je za snižavanje ukupne stope inflacije ispod nule u eurozoni i Evropskoj uniji u septembru 2015. godine. Međutim, iza pojave skriva se činjenica da rast plaća, jačanje privatne potrošnje i smanjenje proizvodnog jaza sve jače utiču na cijene. Očekuje se rast godišnje inflacije u eurozoni (2015. iznosi 0,1 %) i EU (u 2015. godini iznosi 0 %) na 1,0% odnosno 1,1% 2016. godine, te na 1,6% u oba područja 2017. godine.

Usporavanje u globalnoj privredi

Izgledi za globalni rast i svjetsku trgovinu znatno su se pogoršali od proljeća 2015. zbog recesije u novim zemljama u razvoju, naročito u Kini. Očekuje se da će tržišna privreda dostići najniže vrijednosti 2015. i da će ekonomski oporavak započeti 2016. godine. Dosad je izvoz eurozone uveliko bio “pošteđen” od pogoršanja u globalnoj trgovini uglavnom zahvaljujući ranijem padu vrijednosti eura. Međutim, očekuje se da će doći do smanjenja rasta izvoza 2016. prije blagog porasta 2017.

 

Porast suficita tekućeg računa

Trenutni suficit tekućeg računa eurozone trebao bi porasti 2015. godine zbog nižih cijena nafte i boljih trgovinskih uvjeta, ali i zbog održavanja visokih viškova u određenim državama članicama, kao i ispravljanja ranijih deficita u drugim državama članicama EU. Očekuje se da će se trenutni suficit tekućeg računa donekle sniziti u 2017. godini uz oporavak cijena nafte i pogoršanje trgovinskih uslova.

 


Priliv migranata

Prognozom se pruža prva procjena privrednog efekta dolaska velikog broja migranata u EU. Kratkoročno gledajući, BDP raste zbog dodatnih javnih izdataka. Srednjeročno, očekuje se dodatan pozitivan učinak na rast zbog povećanja ponude radne snage pod uslovomda su na snazi ispravne politike kojima se olakšava pristup tržištu rada. Za EU u cjelini, uticaj na rast je mali, ali se može jače osjetiti u nekim državama članicama. 

Rizici za predviđanje

Rizici povezani sa perspektivom za globalnu privredu su se povećali. Slabiji rast na tržištima u razvoju, naročito više poremećaja u prilagođavanju u Kini i učinci očekivane normalizacije monetarne politike SAD-a na tržištima u razvoju, mogli bi imati negativnije efekte na ulaganja i privredne aktivnosti u Evropi od onih koji se trenutno predviđaju. 

Više informacija o prognozi

Prognoza ekonomije EU uzima u obzir sve relevantne dostupne podatke i činioce, između ostalih i pretpostavke o politikama vlada, do 22. oktobra 2015. godine. Uvrštene su samo politike koje su uvjerljivo najavljene i potkrijepljene sa dovoljno pojedinosti, a u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene. Prognoza se temelji na nizu vanjskih pretpostavki u pogledu kursnih i kamatnih stopa i cijena roba. Prikazane brojke predstavljaju odraz  tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u vrijeme izrade prognoze. Evropska komisija će prognozu ekonomije EU ažurirati u februaru 2016. godine.

Izvor: Evropska komisija

Top