>>>
> Ekonomija Crna Gora > EU: Izvještaj o napretku Crne Gore 2016

EU: Izvještaj o napretku Crne Gore 2016

Ključni nalazi:

U protekloj godini nastavljeni su pristupni pregovori sa EU. Parlamentarni izbori održani u oktobru 2016. godine sprovedeni su po značajno izmijenjenom zakonskom okviru i ukupno gledano na participativniji i transparentniji način. U decembru 2015. godine, Crna Gora je dobila pozivnicu za pristupanje NATO-u, što predstavlja važno postignuće. Crnogorska EU agenda je fokusirana na reforme u oblasti vladavine prava. Zakonski okvir u ovoj oblasti je sada uglavnom kompletiran, i institucije uspostavljene. Cjelokupan sistem vladavine prava sada treba da proizvede više rezultata, naročito da učvrsti bilans rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Napredak u poglavljima koja se tiču vladavine prava, koji se demonstrira vidljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nastaviće da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora. Što se tiče ekonomije, fiskalna pozicija Crne Gore je pogoršana i povećani nivo javnog duga predstavlja izazov za fiskalnu održivost. Prioritetno je da Crna Gora preduzme mjere da ograniči trenutnu potrošnju i poboljša naplatu prihoda.

Politički kriterijumi

Politički sporazum o organizovanju slobodnih i fer izbora doveo je do uspostavljanja „Vlade izbornog povjerenja‟ u maju. Uprkos upornoj polarizaciji političkog ambijenta, taj sporazum je pokazao kapacitet da se postignu kompromisi između Vlade i dijela opozicije. Parlamentarni izbori održani u oktobru 2016. godine, sprovedeni su po značajno izmijenjenom zakonskom okviru. Uprkos tehničkim kašnjenjima i otežanim odnosima između nadležnih institucija, ukupno gledano, izborne pripreme su sprovedene na participativniji i transparentniji način. Izbori su održani u konkurentnom ambijentu uz generalno poštovanje temeljnih sloboda. Od nadležnih državnih organa očekuje se da brzo i transparentno istraže navodne proceduralne nepravilnosti, slučajeve hapšenja i privremeno zatvaranje dvije platforme za mobilnu komunikaciju. Nije bilo političkog epiloga navodne zloupotrebe javnih sredstava za političke svrhe partije („afera snimak‟).

Crna Gora je umjereno spremna na polju reforme javne uprave. Određeni napredak je ostvaren, naročito usvajanjem Strategije reforme javne uprave 2016-2020, programom reforme upravljanja javnim finansijama, stupanjem na snagu novog zakona o zaradama i pojednostavljivanjem administrativnih procedura. Međutim, potrebna je snažna politička volja da se djelotvorno riješi pitanje depolitizacije javnih službi i optimizacije državne administracije.

Pravosudni sistem je umjereno spreman. Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora je ostvarila određeni napredak na ovom polju. Poboljšani su kapaciteti Sudskog i Tužilačkog savjeta. Međutim, novi zakonski okvir za povećanje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i etički kodeks, nisu još uvijek u potpunosti primijenjeni. Potrebno je nastaviti sa mjerama za smanjenje broja neriješenih predmeta i ukupnog trajanja postupaka.

Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije. Korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da predstavlja ozbiljan problem. Agencija za sprječavanje korupcije je počela sa radom 2016. godine. Proces izgradnje institucija je uglavnom završen. Sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivniji stav pri ispunjavanju svojih mandata. Uprkos određenim dodatnim koracima koji su preduzeti, bilans rezultata, kako po pitanju uspješnih istraga i presuda, naročito u slučajevima korupcije na visokom nivou, tako i po pitanju sprečavanja korupcije, ostaje ograničen. Crna Gora bi trebalo da poveća kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga i da uspostavi bilans rezultata u oblasti privremene i trajne zaplijene imovine stečene kriminalom.

Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. Određeni napredak je ostvaren, naročito na jačanju zakonskog, regulatornog i institucionalnog okvira. Trebalo bi nastaviti sa naporima ka ostvarivanju bilansa rezultata u slučajevima organizovanog kriminala, posebno kada je riječ o trgovini ljudima i pranju novca gdje su rezultati ograničeni. Broj otkrivenih sumnjivih bankarskih transakcija i dalje je nizak.

Crna Gora je kompletirala nekoliko zakonskih reformi u cilju daljeg usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i obezbjeđivanja adekvatnih mehanizama za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije. Primjena zakonodavstva i dalje je slaba. Izmjene ukupnog zakonskog okvira, u cilju obezbjeđivanja koherentne kaznene politike za kršenje ljudskih prava, još uvijek nisu usvojene. Potrebno je dalje jačanje institucionalnih kapaciteta. Romska manjina i dalje predstavlja najranjiviju i najdiskriminisaniju zajednicu u različitim sferama života.

Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti na području slobode izražavanja, ali nije bilo daljeg napretka u protekloj godini. Broj slučajeva klevete i dalje je visok, što ukazuje na slabe samoregulatorne mehanizme, kao i na izazove po pitanju razumijevanja uloge medija. Crna Gora još uvijek treba da ostvari ukupno usklađivanje sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. Prostorije jednog komercijalnog medija su oštećene, nekoliko novinara je fizički i verbalno napadnuto i dobilo prijetnje tokom anti-vladinih protesta u oktobru 2015. godine. Nije bilo napretka na rješavanju slučajeva napada na novinare. Potrebno je obezbijediti transparentan i nediskriminatorski pristup u oblasti državnog oglašavanja. Revidirani Etički kodeks novinara mora se djelotvorno i ujednačeno primijeniti u cijeloj medijskoj zajednici.

Crna Gora je nastavila da igra konstruktivnu ulogu na polju regionalne saradnje. Ratifikovala je sporazume o granici za Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.

Ekonomski kriterijumi

Crna Gora je umjereno spremna po pitanju razvijanja funkcionalne tržišne ekonomije. Određeni napredak je ostvaren na jačanju funkcionisanja finansijskog i tržišta rada, kao i na poboljšanju poslovnog ambijenta. Ulaganja u infrastrukturu i turizam podržavaju ekonomsku aktivnost. Međutim, brzo rastući javni dug i visok fiskalni deficit, uz visoke eksterne neravnoteže i visoku nezaposlenost, razlog su za zabrinutost. Kombinovani efekti velikih javnih infrastrukturnih investicija i nekoliko novih skupih programa socijalnih naknada, predstavljaju izazov za fiskalnu održivost. Neophodne su nedložne korektivne mjere, kao što je navedeno u preporukama Programa ekonomskih reformi (ERP). Drugi problemi koje treba riješiti podrazumijevaju visoke eksterne neravnoteže i nisko učešće na tržištu rada, kao i još uvijek nizak kreditni rast usred visokih nivoa loših kredita.

Crna Gora je umjereno spremna po pitanju svojih kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije. Određeni napredak je postignut na poboljšanju kvaliteta infrastrukture, energetskog tržišta i digitalizaciji privrede. Podrška malim i srednjim preduzećima je skromna, ali se postepeno razvija. Međutim, značajni napori su i dalje potrebni kako bi se razvio ljudski kapital i konkurentna izvozno-orjentisana industrija.

Zakonodavstvo EU

Što se tiče sposobnosti preuzimanja obaveza članstva, odrađen je važan posao na usklađivanju i pripremi za sprovođenje pravne tekovine i Crna Gora je umjereno spremna u mnogim poglavljima, poput slobode kretanja robe, javnih nabavki, statistike, kao i pravde, slobode i bezbjednosti. Crna Gora je nastavila da se usklađuje sa svim pozicijama i deklaracijama zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU. Crna Gora je u ranoj fazi pripreme po pitanju ribarstva i budžetskih i finansijskih odredbi i na određenom nivou spremnosti po pitanju životne sredine i kilimatskih promjena. Dobar napredak je postignut u oblasti slobode kretanja robe, poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, energetike, carinske unije, spoljnih odnosa i finansijske kontrole. U narednom periodu, Crna Gora bi trebalo da se fokusira naročito na politiku konkurencije i ekonomsku i monetarnu politiku. Jačanje administrativnih kapaciteta kako bi se osigurala primjena pravne tekovine i dalje predstavlja značajan izazov za Crnu Goru.

Ključni datumi

  • 1999: EU predlaže novi proces Stabilizacije i pridruživanja za zemlje jugoistočne Evrope
  • Jun 2000: Evropski savjet navodi da su sve zemlje iz procesa Stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU
  • Jun 2003: Samit u Solunu: potvrđuje se perspektiva EU za Zapadni Balkan
  • Jun 2006: EU donosi odluku da uspostavi odnose sa Crnom Gorom kao suverenom i nezavisnom državom
  • Oktobar 2007: Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU
  • Decembar 2008: Crna Gora predstavlja svoj zahtjev za članstvo u EU
  • Decembar 2009: Građanima Crne Gore odobren bezvizni režim za Šengen zonu
  • Maj 2010: Stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
  • Novembar 2010: Evropska komisija izdaje svoje Mišljenje o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU
  • Decembar 2010: Evropski savjet dodjeljuje Crnoj Gori status kandidata
  • Jun 2012: Formalno otvaranje pristupnih pregovora na prvoj međuvladinoj konferenciji
  • Jun 2013: Završeni sastanci za analitički pregled poglavlja
  • Decembar 2013: Poglavlja 23 i 24 vezana za vladavinu prava su otvorena, zajedno sa još tri poglavlja
  • Do novembra 2016: Otvorena su 24 od 35 poglavlja (od kojih su dva privremeno zatvorena).

Izvor: Evropska komisija

Top