EU postavila ciljeve za umreženost i 5G

U 2016. godini Evropska komisija je postavila nove strateške ciljeve za povezanost do 2025. godine kao dio strategije za jedinstveno digitalno tržište. Oni bi trebali da pripreme Evropu za prelazak na novu generaciju širokopojasne infrastrukture sa sa gigabitnim brzinama, uključujući fiksni i mobilni internet (5G). Kad postane dostupan, od 2020 godine, očekuje se da će 5G biti u stanju da pruži spektar novih inovativnih usluga koji će preurediti sektore kao što su proizvodnja, energetika, industrija automobila i zdravstvo, te da će ih uvesti u eru interneta stvari.

Uzevši u obzir značaj za konkurentnost Evropske unije, Komisija je počela da sufinansira istraživanje i razvoj 5G. Javno-privatno partnerstvo za 5G  (5G-PPP) je najveća inicijativa te vrste u svijetu, sa finansiranjem EU u iznosu od 700 miliona eura. Ono će se nadopuniti finansiranjem iz privatnog sektora i dostići će vrijednost 3,5 milijarde eura do 2025. godine.

Uzimajući u obzir postojeću i buduću digitalnu podijeljenost između urbanih i ruralnih područja u Evropskoj uniji, postoji određena zabrinutost da neće svi potrošači i firme imati koristi od “gigabinog društva”. Na primjer, ako su gigabitne brzine i 5G dostupni samo u područjima sa velikom potražnjom, korisnici ih neće rado kupovati jer će mnogi servisi zahtijevati kontinuitet širom granica i geografskih područja.

Evropska komisija postavila je specifične ciljeve za povezanost do 2025. godine:

  1. Svi društveno-ekonomski činioci, kao što su škole, aerodromi, autobuske/željezničke stanice i glavna javna preduzeća morati da pružaju pristup internetu sa brzinom protoka od 1 gigabit po sekundi (Gbps);
  2. Sva evropska domaćinstva, bilo ruralna ili urbana, moraju imati pristup mreži koja nudi brzinu skidanja od 100 Mbps, a koja se može nadograditi na gigabitnu brzinu;
  3. sva urbana područja kao i glavni putevi ili željeznice moraju imati neometanu 5G pokrivenost. Kao privremeni cilj, 5G bi trebao biti komercijalno dostupan u barem jednom većem gradu svake države članice EU do 2020.

Pomenuta tri ambiciozna cilja za digitalno društvo nisu pravno obavezujuća. Ona su komplementarna sa postojeća tri širokopojasna cilja za umreženost koja je već Komisija posavila u Digitalnoj agendi u Evropskoj strateiji 2010. godine, koja podrazumjeva obezbjeđivanje:

  1. Osnovnog širokopojasnog interneta za sve stanovnike EU do 2013;
  2. Pristup “brzom” širokopojasnom internetu sa brzinom preko 30 Mbps za sve stanovnike EU do 2020;
  3. pristup “ultra-brzom”širokopojasnom internetu sa brzinama preko 100 Mbps za barem 50% stanovništva EU do 2020.

Napredak u izgradnji evropskog gigabitnog digitalnog društva očekuje se kada telekomunikacione kompanije širom EU usvoje nove okvire. To će omogućiti visok nivo investicija u mrežnu infrastrukturu i povećanje politika koordinacije među državama članicama, npr povećavanje spektra harmonizacije 5G i zajednička ulaganja.

Predložen je Evropski elektronski komunikacioni kod i akcioni plan za 5G. Oni su od velikog značaja za Savjet i Parlament, i imaju izuzetnu važnost ako bi Evropska unija preuzela ulogu lidera u globalnoj trci za 5G. Sudeći prema industrijskim procjenama, 5G će pružiti 40 puta veći kapacitet od onoga koji pruža trenutna 4G tehnologija.

Osjećajući pozitivni uticaj koji će 5G pružiti evropskom društvu po pitanjima iz oblasti obrazovanja, zdravlja, kulture, kohezije i zaposlenja, Rezolucija o internetskoj povezanosti za rast, konkurentnost i koheziju: Evropsko gigabitno društvo i 5G poziva za razvoj i poboljšanje digitalnih sposobnosti i poziva Komisiju da proizvede ocjenu godišnjih akcionih planova za 5G kako bi izvještavala o učinjennom napretku i davala preporuke.

Izvor: EPTT