>>>
> Finansije i investicije > Crna Gora: povećanje PDV-a na 21%?

Crna Gora: povećanje PDV-a na 21%?

meCrnogorski available languages

Šta donosi Finansijska strategija 2017-2020

U sijenci istorijskog događaja – zvaničnog prijema Crne Gore u NATO, Ministarstvo finansija predstavilo je finansijsku strategiju do 2020. godine. Cilj mjera fiskalne strategije je da javni dug od 2019. godini uđe u blagi pad i značajno se smanji u 2020. godini na 67 odsto, kao i smanjenje deficita, sa očekivanim suficitom od 4,5 odsto BDP-a u 2020. godini, izjavio je Ministar finansija Darko Radunović danas nakon sastanka sa predstavnicima Privredne komore, kojima je prezentirao mjere Fisakalne strategije u periodu od 2017. do 2020. godine.

Pojašnjavajući da se radi mjerama koje se nalaze i na prihodnoj i na rashodnoj strani, Ministar je naglasio da je njihov ukupan efekat u neto iznosu od 117 miliona eura, što bi trebalo da rezultira uštedom od 2,1 odsto BDP-a:

„Na prihodnoj strani mi ćemo imati uvećanje u iznosu od 132, 9 miliona eura. Na rashodnoj strani očekujemo uštedu od 41, 5 miliona eura, međutim, zbog obaveza koje imamo za sljedeće tri godine, koje su u iznosu od 57, 4 neto efekat će biti 117 miliona“.

Ministar je saopštio da planirane mjere uključuju povećanje akcize na cigarete, alkohol, ugalj i gaziranu vodu koja se zaslađuje. Ipak, najveća promjena jeste povećanje opšte stope PDV -a, sa 19 na 21 odsto od 1. januara 2018. godine. Niža stopa PDV-a ostaje 7%.

Cilj ovih promjena jeste da se javni dug, kad dostigne maksimum od 74, 6 odsto u 2019. godini uđe u blagi pad i zatim značajno smanji u 2020. godini na 67 odsto. A kada je u pitanju deficit budžeta očekujemo da će se ranije desiti smanjenje deficita, a već u 2020. godini da ćemo imati suficit od 4,5 odsto BDP-a. Sve ovo se radi sa ciljem da inopovjerioci steknu kredibilitet i rada Vlade Crne Gore i opšte Crne Gore, a samim tim, mislim da ćemo biti u prilici da promijenimo kreditni rejting, a na kraju dostupnost inofinansijskih tržišta trebalo bi da bude veća i u obimu i sa sniženjem kamata, pa i da kažem u boljoj ročnosti

Kako je ministar naveo, biće zamrznuto zapošljavanje u javnom sektoru tako što će po prirodnom odlasku sa posla tri zapošljena biti zamijenjena samo sa jednim. Mjerama je predviđeno i da lična primanja zapošljenih u javnom sektoru koji rade u grupi poslova A, B i C budu smanjena za 6 procentnih poena, što zajedno sa smanjenjima od Nove godine čini ukupno 15 procenata.

Radunović je posebno značajnim ocijenio i mjere koje se odnose na socijalnu politiku:

„Redizajnirana je socijalna politika, tako da ćemo povećati socijalna davanja u slučajevima materijalnog obezbjeđenja porodice i u slučajevima dječjeg dodatka za 20 procenata. Kroz primjenu Zakona o implementaciji presuda Ustavnog suda stvoriće se pretpostavke o smanjenju davanja u sektoru socijalnih davanja i na sjutrašnjoj Komisiji razmatraćemo set tih mjera i Ministarstvo za rad i socijalno staranje napraviće predlog davanja koja idu prema majkama sa troje i više djece“.

Blagoslov od MMF-a

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju je predvodio Martin Petri je posjetila Podgoricu tokom perioda od 31. maja do 7. juna 2017. kako bi nastavili sa razgovorima sa nadležnim organima o strategiji fiskalne konsolidacije, koji su započeti tokom prethodne misije. Martin Petri istakao je sljedeće:

Ekonomski izgledi za 2017. djeluju povoljni, uz rast za koji se očekuje da će biti oko 3 procenta i uz nisku inflaciju.  Čini se da je kreditni rast snažan.  Deficit tekućeg računa je projektovan na oko 20 procenata BDP-a, uglavnom zbog uvoza za investicione aktivnosti. Očekuje se da će postojan rast izvoza, naročito u turizmu i energetici, suziti deficit u budućnost.

Nacrt Strategije fiskalnog prilagođavanja nadležnih organa koji je objavljen je u skadu sa našim preporukama. Ukoliko je Vlada usvoji i sprovede, ona bi postavila državne finansije na snažne osnove ka postizanju fiskalne održivosti. Najavljeno fiskalno prilagođavanje, zajedno sa mjerama koje su već sadržane u budžetu za 2017. je neophodno kako bi se suočili sa izazovima koji se odnose na dug i riješile buduće potrebe za finansiranjem na održiv način.

Politike opisane u nacrtu Strategije bi omogućile nadležnim organima da postignu primarni suficit od oko 4,5% BDP-a do 2020, što predstavlja suštinsko poboljšanje u odnosu na projektovani primarni deficit od 4 procenta BDP-a u 2017. Strategija sadrži mjere neto fiskalnog prilagođavanja koje iznose 2½ procenta BDP-a, pored predviđenog očekivanog smanjenja kapitalne potrošnje kako se sadašnja faza projekta autoputa bude završila.

Projektovno fiskalno prilagođavanje, ukoliko se implementira, postavilo bi javni dug na održivu putanju: nakon što dug zajedno sa garancijama dostigne vrhunac od 81 procenat BDP-a u 2019. (odnosno 72 procenta BDP-a po definiciji duga nadležnih organa bez garancija), projektovano je da će koeficijent duga opasti na 67 procenata BDP-a uključujući garancije do 2020. (odnosno na 59 procenata po definiciji dugu nadležnih organa).

Predviđene mjere prilogađavanja su dobrog kvaliteta i uključuju politike za zaštitu najosjetljivijih.  Povećanje standardne stope PDV-a je širokog opsega i isključuje životne namirnice koje se oporezuju nižom stopom PDV-a, koja neće biti promijenjena.  Akcize na cigarete, alkohol, zaslađena pića i ugalj, odnosno robe sa negativnim eksternalijama, se povećavaju kako bi njihove cijene bile bliže njihovom stvarnom ekonomskom trošku. Misija ohrabruje nadležne organe da dodatno povećaju akcizu na ugalj kako bi se smanjili značajni troškovi lokalnog zagađenja i troškovi koji se odnose na globalno zagrijavanje tokom vremena.  Generalno, očekuje se da ove mjere imaju skroman uticaj na ekonomski rast.

Skupa i loše usmjerena naknada za majke se transformiše kroz povećanje socijalne pomoći i dječjeg dodatka, od čega će koristi imati oni koji su u stvarnom stanju potrebe. Prvobitna naknada je bila fiskalno nepriuštiva i proglašena je neustavnom.  Redizajniranje će biti u skladu sa snažnijim učešćem žena u radnoj snazi i boljom dječjom zaštitom.

Predložene mjere fiskalnog prilagođavanja bi trebalo da prate reforme postepenog smanjenja rashoda za zarade i penzije, koji su relativno visoki ako se uporede sa međunarodnim nivoom. Nadležni organi već preduzimaju neke korake da ograniče troškove zarada kroz smanjenje zarada višim zvaničnicima i kroz smanjenje radne snage u javnom sektoru. Ne planiraju da smanje postojeće penzije već da ograniče skupe opcije prijevremnog penzionisanja. Takođe, postoji potreba za poboljšanjem finansija lokalnih uprava, njihovim pružanjem usluga i za fiskalnom odgovornošću.

Nadležni organi razumiju da strategija fiskalnog prilagođavanja može da utiče na finansijski sektor i pažljivo prate dešavanja u ovom sektoru. Nekvalitetni krediti u bankarskom sektoru su nastavili da se smanjuju i došlo je do poboljšanja koeficijenata adekvatnosti kapitala. Depoziti imaju postojan rast, a kamatne stope su opale. Određena konsolidacija bankarskog sektora bi mogla da bude od koristi za pružanje kredita i finansijsku stabilnost.

„Na osnovu ove misije zaposleni MMF-a će ažurirati ocjene koje su započete tokom misije u vezi sa članom IV i prezentirati ih Izvršnom odboru na razmatranje.

Vremeplov: 2013. godina – povećanje poreske stope sa 17% na 19%.

“Nadam se da će ta mjera biti privremenog karaktera i očekivanja su da ćemo momentom ostvarenja nultog deficita imati korak nazad, odnosno vraćanje na prethodnu stopu PDV-a”

– izjava bivšeg Ministara finansija Radoja Žugića, jun 2013. godine prilikom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost prilikom koje je povećana poreska stopa sa 17% na 19%. Svaki dalji komentar – suvišan je.

Izvor: Ministarstvo finansija;  (1) (2)

meCrnogorski available languages

Top