III Konferencija o nacionalnom brendiranju Crne Gore – 2. dan

U Budvi je održana treća Konferencija o nacionalnom brendiranju, u oganizaciji je Ministarstva ekonomije i pokroviteljstvom fondacije Hans Zajdel. Obuhvatala je tri tematske cjeline: Crna Gora u očima inostrane javnosti, savremeni instrumenti komunikacije i nacionalno brendiranje i promovisanje i pozicioniranje države kroz kulturu, turizam, inovacije, arhitekturu i sport.

2. dan – „Savremeni instrumenti komunikacije i nacionalno brendiranje“

2. mart 2017.
Drugog dana konferencije govorilo se o savremenim instrumentima komunikacije, prevashodno internet tehnologijama, društvenim mrežama, internet platformama i aplikacijama.
Savjetnik u Direktoratu za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomije Tanja Maraš izlagala je na temu “Brendiranje kroz nacionalne domene”.
“Internet domen .me je najbolji izvozni brend Crne Gore i jedan od najprepoznatljivijih internet ambasadora države, koji je u prethodnih 10 godina postao simbol suvereniteta Crne Gore i osnov njene prepoznatljivosti u svijetu. Najatraktivnija ekstenzija u regionu je .me i trenutno ima više od 1 milion registracija. Crna Gora je valorizacijom ovog virtuelnog proizvoda od 2008. godine do danas, prihodovala 21,5 miliona eura. Dakle, pored nacionalnog, .me domen je postao i globalni brend. Agent registracije kompanija DoMEn uspostavila je saradnju sa internet gigantima kao što su Facebook, Yahoo, WordPress, Universal Pictures, Google, The New York Times. To doprinosi kredibilitetu na osnovu kojeg će domen .me i u budućnosti, porastom broja korisnika interneta, generisati rast i na globalnom tržištu“
Predstavnik Horwath HTL iz Srbije prof. dr Bojan Zečević, govoreći na temu „Digitalni marketing za potrebe brendiranja područja“, kazao je da je osnovni cilj nacionalnog brendiranja izgradnja reputacije države.
„Ovdje se radi o ‘ratu reputacija’ država. Mi kroz nacionalno brendiranje želimo da postanemo cijenjena nacija i država, a to radimo kroz izgradnju reputacije. Na taj način postajemo relevantni, a biti relevantan znači na pametan način participirati u globalnim pitanjima. Uspješnost nacionalnih brendova mora biti vazana za kvalitet i superiornost proizvoda, a ne samo za marketinške kampanje. A u čitavom procesu uloga virtuelne stvarnosti je od izuzetnog značaja. Ako niste digitalni, ne postojite. Digitalni svijet je realni svijet i sadržaj u digitalnom svijetu mora biti jednak proizvodu u relanom svijetu. Brendiranje je zapravo pokušaj da se nešto proda, a u slučaju nacinalnog brendiranja mi prodajemo turizam, investicije, obrazovanje, kulturu i sl.“, zaključio je Zečević.
Profesorica na Univerzitetu Mediteran – Montenegro Business School doc. dr Marija Janković kazala je da istraživanja pokazuju da Crna Gora, koristeći društvene mreže, najviše promoviše svoje prirodne ljepote, a nedovoljno pažnje posvećuje promociji istorije, kulture, sporta i slično.
„Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu po stepenu korisćenja društvenih mreža i broji 320.000 korisnika, što je oko 50% od ukunog broja stanovnika. Društvena mreža Facebook se najviše koristi upravo u svrhu brendiranja turističke destinacije, što bi moralo biti promijenjeno. Nacionalno brendiranje ima ogroman uticaj na privlačnje inostarnih privrednih subjekata i investitora.”
U diskusiji je zamjereno što većina privatnih kompanija i državnih organa koji izlaze na digitalno tržište i vode profile društvenih mreža nemaju svoju strategiju online kampanje. Posebno se ističu mnogi projekti koji se započnu, a potom ne ažuriraju vremenom, što proizvodi negativne efekte.Takođe, napomenuto je da je propuštena prilika da se domen .me bolje pozicionira kao crnogorski brend, jer većina internet korisnika ni na koji način ne povezuje domen sa Crnom Gorom, već ga posmatraju kao bilo koji drugi generički internet domen.
Vlasnik Agencije CMC za strateško komuniciranje i odnose s javnošću iz BiH Nazif Hasanbegović kazao je da je pričanje priča, tzv. storytelling, najvažniji segment u procesu nacionalnog brendiranja koji daje smisao svim porukama, aktivnostima na društvenim mrežama, kreiranim video materijalima.
„Ljudi grade odnos prema pričama, jer priču prate emocije. Svaki nacionalni brend treba da ima svoju priču, jer bez nje svi ostali kanali komunikacije su neupotrebljivi. A osnova dobrog storytellinga je pričanje priče u kontinuitetu – upravo poput Šeherezadine 1001 noći“, kazao je Hasanbegović.