Crnogorski available languages
U Budvi je održana treća Konferencija o nacionalnom brendiranju, u oganizaciji je Ministarstva ekonomije i pokroviteljstvom fondacije Hans Zajdel. Obuhvatala je tri tematske cjeline: Crna Gora u očima inostrane javnosti, savremeni instrumenti komunikacije i nacionalno brendiranje i promovisanje i pozicioniranje države kroz kulturu, turizam, inovacije, arhitekturu i sport.
3. dan – „Promovisanje i pozicioniranje države kroz kulturu, turizam, inovacije, arhitekturu i sport“
Budva, 3. februar 2017.
Završnog dana konferencije o nacionalnom brendiranu zaključeno je da su najvažniji elementi u sprovođenju procesa nacionalnog brendiranju finansijski i ljudski resursi. Da bi čitav proces bio uspješan, neophodno je udruživanje i jedinstven rad svih relevantnih institucija.
Direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović na zatvaranju Konferencije je izjavio:
„Samo udruženim djelovanjem, ideja o nacionalnom brendiranju se može sprovesti do kraja i tako obezbijediti da brend Crne Gore bude izgrađen na održivim osnovama koje će dati svoj ekonomski i društveni doprinos“
Tema trećeg dijela Konferencije bila je „Promovisanje i pozicioniranje države kroz kulturu, turizam, inovacije, arhitekturu i sport“.
Direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta Miloš Lalević kazao je da u stvaranju ukupnog imidža i utiska o Crnoj Gori sport može da bude veoma značajna i korisna alatka.
„Jer sport je ne samo jedna od najrazvijenijih i najprofitnijih industrija u svijetu, već ima i najveću publiku koja se broji u milijardama. Zato je on jako značajan za promovisanje i pozicioniranje države“, kazao je Lalević.
Jedan od najatraktivnijih i ujedno najunosnijih načina za brendiranje Crne Gore kroz sport, kako je kazao, jeste organizacija prestižnih međunarodnih takmičenja kojima se promovišu humani aspekti sporta, s jedne, i ukupni potencijale države sa druge strane.
„Da bi Crna Gora mogla biti konkurentna u njihovoj organizaciji, jako je važno prepoznati značaj ulaganja u sportske infrastrukturne objekte. U tom smislu, u narednom periodu poseban fokus Ministarstva sporta biće upravo saradnja sa lokalnim samoupravama na daljem unapređenju i razvoju sportske infrastrukture kao centralnog uslova za pozicioniranje Crne Gore kao kredibilnog kandidata za organizaciju prestižnih međunarodnih takmičenja“, kazao je Lalević.
Važno je istaći, kako je kazao, i da uspješni crnogorski sportisti koji svoju karijeru grade u različitim zemljama svijeta predstavljaju same po sebi brend, a samim tim i dobre promotere naše države u svijetu.
U diskusiji na ovu temu dovedeno je u pitanje sporta za razvoj nacionalnog brenda države. Kao primjer je naveden primjer nekadašnjeg SSSR-a, koji je svojevremeno bio rekorder u ubiranju medalja na olimpijskim igrama i međunarodnim takmičenjima, ali to nije doprinijelo u njegovom imidžu i zapadnim zemljama. Takođe, ni osvajanje Lige šampiona sa rumunskom Steauom nije povećalo ugled socijalističke Rumunije, već je ostala u očima javnosti jedna istočnoevropska zemlje sa one strane gvozdene zavjese. Takođe, navdeni su primjeri napuštanja crnogorskih sportista i njihovo nastupanje za druge države. Kao jedan od uzroka promjene sportskog državljanstva naveden je i reputacija države u određenim zemljama, pored ličnih razloga sportista. Takođe, pomenuti su i gafovi organizatora pojedinih takmičenja prilikom miješanja crnogorske zastave za drugim zemljama.
Direktor Inovaciono-preduzetničkog centara Tehnopolis Ratko Bataković rekao je da se značaj inovacija u procesu izgradnje nacionalnog brenda može posmatrati s apsekta poboljšanja postojećih usluga ili proizvoda i uvođenja novih.
„Dinamično međunarodno tržište postaje sve zahtjevnije, odnosno potrošači sve više traže i očekuju inovacije u aktuelnom poslovanju. U tom smislu, inovacije značajne za izgradnju nacionalnog brenda mogu se odnositi na drugačije korišćenje postojećih resursa, osmišljavanje novih paketa usluga, povezivanje raznih aktera na tržištu. Dobar model za inoviranje ponude i snižavanje troškova poslovanja su klasteri. Klaster ne podrazumijeva samo povezivanje i interakciju subjekata koji obavljaju istu ili sličnu aktivnost, već svih stejkholdera, čime se postiže kolektivna akcija u istom smjeru. Kao dobar primjer, u tom kontekstu, je agroturistički klaster iz Nikšića“, zaključio je Bataković.
Arhitekta Amir Vuk, osnivač i vlasnik Studia ZEC iz Bosne i Hercegovine, kazao je da je su mnogi gradovi u svijetu svoje ime i brend izgradili upravo na bazi arhitekture.
„Na primjer, Dubrovnik u Hrvatskoj je sačuvao dimenziju vremena u kojem je nastao i zato je arhitektura njegov brend. Njegov najveći konkurent u tom smislu je Venecija. Kada govorimo o jadranskoj obali, jedan od bisera je i tajanstveni Kotor, a tu su i Budva, Sveti Stefan, Perast, ali i Herceg Novi koji je na neki način zapostavljen u čitavom ovom procesu“,
kazao je Vuk i dodao da arhitekturu ne čine zidovi i prozori, već ono što je između i ono što nosi emocije.
Predstavnik Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević kazala je da jedan segment u procesu nacionalnog brendiranja može biti i predstavljanje Crne Gore kroz eko i kulturni turizam.
„Jako je važno voditi računa o kulturnom nasljeđu i prirodnim bogatstvima zemlje u procesu brendiranja određenih lokaliteta, a samim tim i države u cjelini“, kazala je Janjušević.
Tokom izlaganja pušteni su manje poznati kadrovi vezani za selo Crkvice i stećke na sjeveru Crne Gore. Obje lokacije imaju veliki potencijal za turističku valorizaciju i brendiranje.
Crnogorski available languages