CrnogorskiEnglish available languages
Britanska think-tank organizacija Institut Legatum, objavila je podatke Indeksa prosperiteta za 2017. godinu. Indeks prosperiteta na svojstven način mjeri nivo prosperiteta u svijetu i bilježi njihove promjene. Tradicionalno, mjera prosperiteta država zasnivala se na makroekonomskim indikatorima, kao što je to npr. BDP po glavi stanovnika. Indeks prosperiteta pored makroekonomskih uključuje i druge mjerljive varijable lične prirode i blagostanja kod građana.
Istraživanje je obuhvatalo brojne varijabli koji su sačinjavali devet ključnih indikatora: ekonomski kvalitet, poslovno okruženje, vladavina, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost i bezbjednost, lične slobode, društveni kapital i prirodno okruženje.
Prema podacima za 2017. godinu, deset najprosperitetnijih ekonomija bile su:
- Norveška
- Novi Zeland
- Finska
- Švajcarska
- Švedska
- Holandija
- Danska
- Kanada
- Australija
- Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Śeverne Irske
Najbolje zemlje prema ključnim pokazateljima:
- ekonomski kvalitet -Švedska,
- poslovno okruženje – SAD,
- vladavina – Finska,
- obrazovanje – Švajcarska,
- zdravstvo – Luksemburg,
- sigurnost i bezbjednost – Singapur,
- lične slobode – Novi Zeland,
- društveni kapital – Australija i
- prirodno okruženje – Norveška.
Crna Gora
Ukupni rang prosperiteta: 65. od 149 ekonomija
U ukupnom nivou Indeksa prosperiteta, Crna Gora je nazadovala sedam mjesta (sa 58. na 65.) u odnosu na prethodnu godinu. To ujedno predstavlja i povratak na staro, jer je identičan indeks objavljen i 2006. godine kada je Crna Gora postala nezavisna država i kada su njeni učinci počeli da se uzimaju u razmatranje.
Kada je riječ o ključnim pokazateljima, Crna Gora najbolje je pozicionirana po pitanju “sigurnosti i bezbjednosti” kao i “obrazovanja”. Ipak ono što je zabrinjavajuće je to da se Crna Gora, kao samozvana prva ekološka država na Svijetu, ima najgori učinak po pitanju životne sredine! Najveća pozitivna promjena u odnosu na prošlu godinu jeste rast indeksa društvenog kapitala za 29 mjesta. Ipak, najveći pad zabilježen je po pitanju zdravstva (za 24 mjesta), što je takođe veoma zabrinjavajuće.
Izvor: Legatum Institut
CrnogorskiEnglish available languages