>>>
> Ekonomija Crna Gora > Intervju Ministra finansija Radunovića “Dogodine prednost zaduživanju na domaćem tržištu”

Intervju Ministra finansija Radunovića “Dogodine prednost zaduživanju na domaćem tržištu”

meCrnogorski available languages

Sve obaveze u narednoj godini će se nesmetano servisirati. Za otplatu duga tokom 2019. biće korišćeni depoziti ostvareni u tekućoj godini, koji se procjenjuju na 180 do 200 miliona eura. Vlada će prednost prilikom zaduživanja dati domaćem tržištu i izdavanju lokalnih obveznica. Druga garancija Svjetske banke zavisiće od naših rezultata reformi u upravljanju javnim finansijama, tržištu rada, penzijskom i finansijskom sektoru. Od Svjetske banke se očekuje do 15 miliona eura kredita za smanjenje prekobrojnih u državnoj administraciji, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunović.

Hoće li moći nesmetano da se otplaćuju rate javnog duga koje budu dospijevale dogodine?

RADUNOVIĆ: Dospjele obaveze će se nesmetano servisirati tokom 2019. godine. Vlada će u 2019. nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta obezbijediti u cilju otplate duga i obaveza iz prethodnog perioda i finansiranja kapitalnog budžeta, prvenstveno izgradnje prioritetne dionice auto-puta. U toku 2019. godine, ukupne obaveze po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima iznosiće 373,6 miliona eura, dok će otplata kamate i drugih troškova iznositi 95,75 miliona. Takođe, ukupna obaveza po osnovu otplate obaveza iz prethodnog perioda iznosi 18,5 miliona. Za otplatu duga tokom 2019. godine biće korišćeni depoziti ostvareni u 2018. godini, koji se procjenjuju u iznosu od 180 do 200 miliona.

Prilikom novog zaduženja koje tržište će imati prednost?

RADUNOVIĆ: Tokom 2019. sredstva za finansiranje budžeta će biti obezbijeđena iz postojećeg depozita, kao i zaduženjem na finansijskom tržištu, prvenstveno u okviru već postojećih ugovora, po-put ugovora o kreditu za auto-put Bar – Boljare, prioritetna dionica Smokovac–Uvač – Mateševo. Pored kredita za auto-put i ostale razvojne projekte, u cilju obezbjeđivanja nedostajućih sredstava u 2019, prednost će se dati domaćem tržištu i izdavanju lokalnih obveznica, sa različitim periodima otplate. Takođe, u obzir dolaze komercijalni aranžmani sa domaćim bankama, zavisno od interesovanja banaka i uslova pod kojima će se sredstva obezbjeđivati.

Da li je već izvjesno da će Crna Gora dobiti i koliku garanciju Svjetske banke za novo zaduživanje?

RADUNOVIĆ: Crna Gora, u cilju dobijanja druge garancije Svjetske banke za razvojnu politiku, sprovodi reforme u dva stuba koji se odnose na jačanje fiskalne održivosti i ukupne finansijske otpornosti ekonomije. Budući da se reforme sprovode u više oblasti, od upravljanja javnim finansijama, preko tržišta rada i penzijskog sistema, do reforme finansijskog sektora, sprovođenje tih reformi će uticati na dobijanje druge garancije Svjetske banke. Cilj dobijanja garancije je da Crnoj Gori obezbijedi povoljna sredstva za refinansiranje dijela javnog duga koji dospijeva
2020. godine. Naš plan je da se navedena garancija (PBG2) odobri od strane Svjetske banke do treceg kvartala 2019. godine, a dinamika i kvalitet sprovedenih reformi predviđenih za dobijanje PBG2 uticaće i na izvjesnost njenog dobijanja.

Koliku podršku Crna Gora očekuje od Svjetske banke za rješavanje tehnoloških viškova u državnoj administraciji?

RADUNOVIĆ: Kao guverner Crne Gore u Svjetskoj banci, tokom godišnje skupštine Svjetske banke u Indoneziji i sastanaka sa predstavnicima ove međunarodne razvojne institucije, apostrofirao sam važnost projekta optimizacije državne uprave baš kao jedne od reformi važne za dobijanje druge garancije Svjetske banke za razvojnu politiku i istakao značaj kreditne podrške Svjetske banke u ovom procesu. Kreditna podrška se ne bi odnosila samo na tehnološke viškove, vec bi imala i širi smisao, obezbjeđujuci podsticaje da zaposleni iz državne administracije koji su proglašeni tehnološkim viškom nađu zaposlenje u realnom sektoru, prvenstveno kroz preduzetničku aktivnost. Kreditna podrška Svjetske banke za navedeni projekat iznosila bi do 15 miliona.

Do kraja tekuće godine hoce li biti utvrđivanja dodatnog broja prekobrojnih u administraciji uz isplatu otpremnina?

RADUNOVIĆ: Vlada je u julu 2018. usvojila Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo finansija prate primjenu plana optimizacije kako na lokalnom, tako i na centralnom nivou, pa je za prva dva mjeseca implementacije plana smanjen broj zaposlenih za 339. Sa Ministarstvom javne uprave razmatramo modele podsticajnih mjera za lica koja budu sporazumno raskinula radni odnos ili budu proglašena tehnološkim viškom. Za tehnološke viškove svakako će biti obezbijeđene otpremnine, a sada smo u fazi utvrđivanja preduslova za obezbjeđivanje naknada u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa, za što očekujemo i kreditnu podršku Svjetske banke. Podsticajne mjere mogu ići u pravcu davanja paketa mjera u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja, povoljnijih kredita i sl. Cilj nam je da povećamo ukupnu zaposlenost u državi, na način što ćemo povećavati stepen zaposlenosti u privatnom sektoru u odnosu na javni. Pored opcije dobijanja povoljnog kreditnog aranžmana od Svjetske banke za ovu svrhu, na raspolaganju će nam biti i finansijska sredstva iz sektorske budžetske podrške (sredstva EK namijenjena reformi javne uprave).

Kakvo je punjenje budžeta u ovoj godini i da li se može očekivati rebalans?

RADUNOVIĆ: Prihodi budžeta u periodu januar – oktobar 2018. godine naplaceni su u iznosu od 1.418,8 miliona eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 163,9 miliona eura ili 13,1 odsto. Istovremeno, prihodi su približno na nivou planiranih za 10 mjeseci. Rast naplate prihoda u odnosu na isti period 2017. godine prvenstveno je uslovljeno boljom naplatom PDV-a i to za 64,6 miliona eura ili 14,3 odsto, kao rezultat povećanja standardne stope PDV-a za 2 odsto i rasta ekonomske aktivnosti. Kada je riječ o drugoj velikoj kategoriji prihoda, a to su porezi i doprinosi na zarade, zabilježen je njihov rast, tako da je porez na dohodak viši za 5,7 miliona eura, a doprinosi za 25,6 miliona u odnosu na isti period prethodne godine. Prihod od poreza na dohodak je na nivou od 98,1 odsto plana, dok su doprinosi premašili plan za 0,7 odsto. Od poreza na dobit prihodi su zabilježili rast od 18,7 miliona ili 39,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Takođe, i u odnosu na plan prihodi od poreza na dobit su viši za 6,7 miliona ili 11,3 eura. Prihod od akciza u periodu januar- oktobar je manji za dva miliona ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine, ali očekujem da će do kraja godine biti na nivou prošlogodišnjih. Od ostalih kategorija najveći rast su zabilježili ostali prihodi, naknade i donacije i to za 34,8 miliona, 6,5 miliona, odnosno 3,7 miliona u odnosu na isti period prošle godine.

Poslije vraćanja akcize na duvanske proizvode da li se smanjila siva ekonomija i povećali prihodi budžeta?

RADUNOVIĆ: Još uvijek je rano govoriti o efektima smanjenja akciznog opterećenja na cigarete, ali ono što svakako jeste srednjoročan cilj to je stvaranje stabilnog tržišta za akcizne obveznike, smanjenje prostora za nelegalnu trgovinu kao i obezbjeđenje izvjesnijih budžetskih prihoda. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama koji je u primjeni od 1. avgusta 2018. godine, izvršene su izmjene važećeg „akciznog kalendara“ za cigarete, predviđeno je smanjenje specifične akcize za cigarete (sa 40 eura za 1000 komada na 30 eura za 1000 komada), od 1. septembra 2018. godine, dok je stopa proporcionalne akcize zadržana na istom nivou i iznosi 32% od maloprodajne cijene cigareta. Zakonom je takođe propisana dinamika postepenog povećavanja specifične akcize za period od septembra 2018. godine do 1. januara 2025. godine. Kada je u pitanju nivo „sivog tržišta“ kod prometa cigaretama, Ministarstvo finansija prati količine akciznih markica koje su poručili akcizni obveznici kod Uprave carina, kao i podatke o uvozu cigareta. Prema podacima Uprave carina u septembru i oktobru mjesecu, ostvaren je rast od 23% što svakako ohrabruje kada je u pitanju ukupna naplata po osnovu akciza.

U kojoj je fazi donošenje i koliki će biti nivo budžetaza narednu godinu? Da li su zahtjevi potrošačkih jedinica veći nego u ovoj godini i ko prednjači?

RADUNOVIĆ: Shodno rokovima propisanim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u toku je proces pripreme budžeta za narednu fiskalnu godinu. U skladu sa članom 32 ovog zakona, Ministarstvo finansija je pripremilo i dostavilo radnim tijelima Vlade Nacrt zakona o budžetu za 2019. godinu. Pripremljeni budžet rezultat je nastavka sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije koje za cilj imaju smanjenje budžetskog deficita i postepeno smanjenje javnog duga. U skladu sa postavljenim ciljem, budžet za 2019. godinu karakteriše brži rast prihoda u odnosu na rashode čime se postiže opadajući trend budžetskog deficita. Takođe, ispunjava se jedan od osnovnih uslova za planiranje fiskalne politike a to je ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje što omogućava da se zaduživanje vrši isključivo za finansiranje kapitalnih projekata kojima se podstiče ekonomski rast .U strukturi zahtjeva potrošačkih jedinica, nema bitnijih odstupanja u odnosu na ono što su limiti potrošnje utvrđeni Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje je Vlada usvojila u julu tekuće godine.

Da li se za narednu godinu pripremaju bilo kakve korekcije poreskih stopa?

RADUNOVIĆ: Naredne godine se ne planira bilo kakva promjena poreskih stopa, niti bilo koja mjera koja nije utvrđena srednjoročnom Fiskalnom strategijom Vlade. Izmjene poreskih propisa koje će se kandidovati u Programu rada Vlade za 2019. godinu, dominantno se odnose na naše obaveze usaglašavanja propisa sa EU acquis, te istima nije planirana promjena poreskih stopa. Naprotiv, u narednom periodu ćemo sagledavati pronalaženje optimalnih mogućnosti za smanjenje poreskog opterećenja za privrednike, prvenstveno, poreskog opterećenja rada.

meCrnogorski available languages

Top