>>>
> Ekonomija Crna Gora > Konferencija Ekonomija Crne Gore 2015

Konferencija Ekonomija Crne Gore 2015

U Budvi je 22. i 23. oktobra odžana konferencija Ekonomija Crne Gore 2015 – Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti. Region Zapadnog Balkana mora ubrzano raditi na smanjenju razlika u razvoju koje ima u odnosu na razvijene zemlje Evrope. Sve buduće investicije se moraju maksimalno staviti u funkciju podizanja nivoa konkurentnosti, koja je centralni problem svih zemalja regiona, rečeno je na konferenciji.  Konferencija se održala u hotelu “Splendid”, u organizaciji Privredne komore Crne Gore a u partnerstvu sa Savezom ekonomista Srbije i Savezom ekonomista Crne Gore.

Jednom od najznačajnijih regionalnih skupova prisustvuje oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice i stručne javnosti sa Balkana, a prati ga 57 medija iz zemalja regiona. Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, nakon što su učesnike pozdravili predstavnici organizatora – predsjednici Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

Region Jugoistočne Evrope je veliko tržište sa snažnim potencijalom za saradnju i zajednički nastup na drugim tržištima. Evropska unija je odredište svih zemalja Balkana, koje su u različitim fazama procesa integracija, pa ne čudi što su organizatori za temu Konferencije odabrali efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti koja se postiže povećanjem konkurentnosti kompanija.

Riječ domaćina

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je tema ovogodišnje konferencije veoma aktuelna, s obzirom na to da se region našao u centru interesovanja EU koja je za cio Zapadni Balkan prepoznata kao odredište.

– Zapadni Balkan je prepoznat kao region čiji su napredak i razvoj veoma važni za dalji prosperitet Evrope. Sjetimo se samo zajedničke poruke ministara vanjskih poslova Njemačke i Austrije koji su uoči Bečkog samita, avgusta 2015, izjavili da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana. Zato je na nama odgovornost da izvučemo korist od te njihove spoznaje, a preduslov toga je posvećenost kvalitetnijem i obuhvatnijem međusobnom ekonomskom povezivanju – rekao je Mijušković.

Podsjetio je da je veoma važno što su se u Bečkoj deklaraciji potpisnici saglasili da postoji potreba za strukturnim sektorskim reformama, sa ciljem unapređenja industrijske strukture, poslovne klime i trgovinske integracije kako bi se poboljšali konkurentnost, zapošljavanje i dugoročni rast Regiona.

Ekonomski rast od 2008. godine i izbijanja krize je manje više na istom nivou u svim državama i iznosi 32 odsto dohotka po stanovniku u odnosu na najrazvijenije zemlje Unije. Kriza koja neočekivano dugo traje uzrokuje i druge velike probleme, poput visoke cijene kapitala za kompanije.

– Uz unutrašnje slabosti svake države, nedovoljno jake institucije, slabu saobraćajnu povezanost dostizanje globalne konkurentnosti djeluje nedostižno. Poseban problem predstavlja visoka stopa nezaposlenosti, prosječno preko 20 odsto, dok je nezaposlenost mladih veća od 45 odsto – kazao je Mijušković.

On je istakao da je ekonomski rast u Crnoj Gori prethodne dvije iznosi 3,5% i 1,8%, a prema realnim prognozama, u 2015, stopa rasta će biti 3,5%.

-Konkurentnost se postavlja kao centralni problem naših ekonomija i svjesni smo da je dostizanje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisustvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu. To zahtijeva puno rada i na mikro nivou. Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanjima sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje i slično – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, bez promjene ponašanja svih ekonomskih subjekata: države, kompanija i zaposlenih, te obezbjeđenja realnih izvora finansiranja nije moguće ostvariti planirane ciljeve. Stoga se sve buduće investicije moraju maksimalno staviti u funkciju podizanja nivoa konkurentnosti.

Zaključio je da su  prethodne konferencije o ekonomiji opravdale smisao organizovanja ovakvog skupa i izrazio je očekivanje da će i ovogodišnji skup imati očekivani kvalitet. Prema riječima predsjednika Saveza ekonomista Srbije Aleksandra Vlahovića, ta je asocijacija učešćem u organizaciji Konferencije napravila regionalni iskorak u radu, čime popularizuje ključne teme koje utiču na kvalitet života građana. On je kazao da Srbija, Crna Gora i EU imaju ukorijenjene veze, čemu u prilog govori činjenica da Srbija 80 odsto ekonomske razmjene ostvaruje sa EU ili zemljama kandidatima za članstvo. Vlahović je analizirao stanje u ekonomiji eurozone, koje karakterišu niske investicije, mala tražnja i neujednačen oporavak.

– Sve što se dešava u EU, posebno u eurozoni, ima uticaj na ekonomije Regiona, one su daleko više opterećene inherentnim, naslijeđenim, autonomnim strukturnim problemima. Veći je problem strukturna neefikasnost ekonomija, na čemu se nije mnogo uradilo od 2008. godine kada su sve zemlje imale masovan priliv stranih investicija, već se spas tražio u povećanju javnog duga – rekao je Vlahović.

On je ocijenio da je preko potrebna stabilnost, eksterna i unutrašnja likvidnost, što je startna pozicija za implementaciju suštinskih strukturnih reformi. Efikasnost sprovedenih reformi ima direktan uticaj na nivo konkurentnosti zemlje.

– Prostor za unapređenje konkurentnosti naših zemalja se nalazi i u čvršćem regionalnom ekonomskom povezivanju. Stremimo zajedničkom cilju Evropskoj uniji, brže ili sporije. Imamo već započete zajedničke infrastrukturne investicije, sa ciljem da se čitav Zapadni Balkan nađe na mapi transevropske transportne mreže – rekao je Vlahović.

Govoreći o ekonomiji Srbije, on je kazao da je ove godine prvi put napravljen drastičan rez i primjenjena je fiskalna konsolidacija zasnovana na štednji, što je budžetski te trgovinski deficit učinilo upola manjim nego prethodne, odnosno 2012. godine.

konferencija ekonomija crne gore

Riječ premijera

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, pozdravljajući učesnike skupa, zahvalio je privrednim komorama i savezima ekonomista Crne Gore i Srbije za istrajnost u organizovanju regionalne Konferencije, i izrazio očekivanje da će predstavnici vlada, univerziteta i biznisa, kao i međunarodnih finansijskih institucija dati svoj doprinos uspješnosti njenog ovogodišnjeg rada.

Prema njegovim riječima, ekonomski razvoj Zapadnog Balkana, unapređenje regionalne konkurentnosti u okviru evropskih integracija, kao važnog preduslova dinamičnijeg rasta regiona, neophodno je posmatrati u širem kontekstu globalnih dešavanja i „nove normalnosti“ u globalnoj ekonomiji. Naime, rast globalne ekonomije i dalje je skroman. Projektovan je na nivou od 3,3% u 2015. godini (MMF). Ostvarenje te prognoze je u kontinuitetu izloženo neizvjesnostima koje mogu usporiti projektovani ekonomski rast. Evropu, ili konkretnije eurozonu, karakteriše blagi oporavak ekonomije, ali i deflacioni pritisak. Zbog toga će ECB nastaviti sa mjerama kvantitativnog popuštanja do septembra 2016. godine. Istovremeno, u Eurozoni dominira neutralna fiskalna politika u 2015. godini, uz akcenat na sprovođenju strukturnih reformi. Ostvarenje projektovanog rasta od 1,5% u eurozoni zavisi od još uvijek otvorenog pitanja mogućeg „Grexit“-a (kako se često naziva eventualni izlazak Grčke iz Eurozone); od očekivanog povećanja referentne kamatne stope FED-a do kraja godine; daljih trendova u kineskoj ekonomiji; od geopolitičkih kretanja u širem okruženju, kao i odgovora na izazove migracione krize ili „nove seobe naroda“. Sve navedeno ukazuje na neophodnost dodatnog opreza, jer globalna ekonomska kriza koja je počela prije sedam godina još uvijek traje, i prema najavama nekih analitičara, ulazi u treću fazu, riječi su presjednika Vlade.

– Nakon ostvarenog rasta od 0,3% u 2014. godini, očekuje se nešto brži rast ekonomija Zapadnog Balkana od 1,6% u 2015, uz prognozu trogodišnjeg prosjeka na nivou od 2,3%. Deflacija u nekoliko ekonomija regiona projekciju anemičnog ekonomskog rasta i u ovoj godini čini prilično realnom. Dakle, neophodne su više stope rasta da bi naš region, koji čini svega 32% evropskog prosjeka razvijenosti, smanjivao nezaposlenost, (koja je preko 20%) i brže sustizao evropski kvalitet života – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Region je u zamci dvostrukog deficita – deficita tekućeg računa (u prosjeku 7%) i budžetskog deficita (u prosjeku preko 4%). Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne politike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte.

– Sve to Zapadni Balkan čini ekonomski, politički i socijalno ranjivim, što slabi otpornost regiona na eksterne šokove i kretanja u svjetskoj ekonomiji. Osnovna uporišta njegove veće otpornosti na te šokove, kao i za dinamiziranje ekonomskog rasta su snaženje makroekonomske stabilnosti i jačanje konkurentnosti – smatra premijer.

Podsjetio je da se konkurentnost ekonomija Zapadnog Balkana, prema posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2015-2016. godinu slabo poboljšala. Prosječna pozicija država regiona, u indeksu globalne konkurentnosti 2005. godine je bila 87, a u posljednjem izvještaju 2015-te godine 86. U periodu 2005-2015, pojedinačno, najveći napredak su napravile Crna Gora i Makedonija (za 15 mjesta). U odnosu na prošlu godinu jedino je Makedonija popravila svoju poziciju i nalazi se na 60. mjestu od 140 rangiranih zemalja. Crna Gora je sada na 70. mjestu, Albanija na 93, a Srbija na 94. BiH je na 111.

Đukanović je upitao zašto je to tako. Koje su prepreke povećanju konkurentnosti ekonomija regiona, i što treba učiniti da bi se one eliminisale? Kako da naše ekonomije učinimo „spremnim da posluju pod konkurentskim pritiskom u okviru EU tržišta“, kao važnom Kopenhagenskom kriterijumu?

– Da bi se eliminisale prepreke rastu konkurentnosti kao „sposobnosti regiona da ponudi atraktivno i održivo okruženje za rezidente da žive i rade“, potrebno je intenzivnije povezivanje unutar samog regiona. Jedno od ključnih ograničenja je nedovoljno razvijena infrastruktura. Kvalitetna saobraćajna, energetska i telekomunikaciona infrastruktura je preduslov kako ravnomjernijeg razvoja unutar ekonomija regiona, tako i kvalitetnijeg ekonomskog povezivanja između ekonomija Zapadnog Balkana – odgovorio je premijer.

Evropske integracije i Berlinski proces, dodaje on, mogli bi postati važan akcelerator realizacije zajedničkih infrastrukturnih projekata zemalja regiona u funkciji rasta konkurentnosti. Na samitu u Beču, 27. avgusta ove godine postignut je dogovor oko prioritetnih infrastrukturnih projekata koji će biti predmet mogućeg kofinansiranja EU za period do 2020. godine. Za Crnu Goru, i region u cjelini, vjeruje on, posebno su važni dionica Jadransko-jonskog koridora od Debelog brijega do Sukobina; te autoputa Bar-Boljare od Mateševa do Andrijevice i obilaznica Podgorice; željeznička pruga Bar – Vrbnica, izgradnja energetskog podmorskog kabla sa italijanskom kompanijom Terna, koji će povezati elektroenergetske sisteme EU i Balkana tehnološki najsavremnijom vezom, što će doprinijeti jačem energetskom povezivanju regiona i njegovom stabilnijem pristupu evropskom energetskom tržištu. On je istakao i značaj realizacije projekta interkonekcije prenosnih sistema Crne Gore, Srbije i BiH, takođe, i projekta izgradnje jadransko-jonskog gasovoda (iAP) koji treba da omogući Crnoj Gori snabdijevanje prirodnim gasom i poveže Zapadni Balkan i Evropu sa novim energetskim izvorima.

– Intenzivnije sprovođenje strukturnih reformi takođe je od izuzetnog značaja za povećanje regionalne konkurentnosti regiona. One su u procesu ekonomskih integracija dodatno dobile na značaju u ekonomskom dijalogu zemalja Regiona i Turske sa EU kroz izradu „Programa ekonomskih reformi“ kao jednog od ključnih dokumenata ekonomske politike svake zemlje. Ovo posebno važi za oblasti: socijalne politike; tržišta rada; obrazovanja; zdravstva; državne administracije. Dodatno, za podizanje nivoa konkurentnosti važno je unapređenje poslovnog ambijenta, apsorpcija tehnologija i inovacije i trgovinske integracije – rekao je Đukanović.

Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih i NATO integracija, razvojni put trasira u sektorima prerađivačke industrije, energetike, turizma i poljoprivrede. Upravo su investicije u ovim oblastima doprinijele opravku ekonomije nakon dvostruke recesije u 2009. i 2012 godini, i njenom rastu po stopi od 3,5% u 2013. i 1,8% u 2014. godini. U prvoj polovini 2015. ostvaren je rast od 3,3%.

– Usljed pojačanog investicionog ciklusa u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, Vlada Crne Gore je u septembru korigovala prvobitnu projekciju ekonomskog rasta u 2015. sa 3,5% na 4,3%. Ovome je, između ostalog doprinio oporavak realnog sektora, i to rast industrijske proizvodnje za 9,2% u prvih devet mjeseci 2015.u odnosu na uporedni period prethodne godine, kao i rast u turizmu i građevinarstvu – istakao je predsjednik Vlade, dodajući da se četvrtu godinu nastavlja povećanje broja malih i srednjih preduzeća, kojih je na kraju jula bilo 23.464, a ona su osnov daljeg rasta proizvodnje i zaposlenosti. Potvrda ubrzanja ekonomije je i to da je Crna Gora izašla iz zone deflacije (koja je karakterisala 2014. godinu), budući da je godišnja stopa inflacije na kraju septembra iznosila 1,7%. Ipak, nema mjesta zadovoljstvu. Posebno ako se ima u vidu da je jedan od najvećih izazova ekonomske politike Vlade Crne Gore smanjenje nezaposlenosti (koja je na nivou od 17,7%). Zato je unapređenje poslovnog ambijenta kroz adekvatniji pristup finansiranju, i stabilnu i predvidivu poresku politiku i efikasnu državnu administraciju, uz istovremeno spovođenje ostalih strukturnih reformi, važno za rast konkurentnosti Crne Gore i regiona i nove investicije, koje vode povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sektoru. Prostora za to ima u daljem razvoju industrije, naročito prerađivačke industrije i energetike, što je osnova dugoročnog ekonomskog razvoja Crne Gore i regiona u cjelini – kazao je on.

Podsjetiću, da i EU u svojim strateškim dokumentima predviđa da učešće industrije poraste na 20% BDP 2020. godine. Vlada Crne Gore će do kraja godine usvojiti industrijsku politiku do 2020. godine, kao dokument čiji je cilj otklanjanje strukturnih disbalansa i sektorskih neravnoteža, i prevazilaženje problema uske proizvodne baze. Osnovna orjentacija je stvaranje veće dodate vrijednosti u proizvodnji, odnosno uvođenje novih tehnologija i inovacija kao važnih faktora povećanja konkurentnosti izvoza u cilju davanja odgovora na još jedan izazov u vođenju ekonomske politike, a to je smanjenje eksterne ekonomske neravnoteže.

Đukanović je naglasio važnost Berlinskog procesa, kao jedne od najboljih inicijativa EU za Zapadni Balkan, od usvajanja Solunske agende.

– U regionu smo svjesni realnih ograničenja u razvoju sa kojima se naše zemlje susreću decenijama, ili tačnije vjekovima. Znamo sa kojim se problemima susrećemo, i koji su izazovi pred nama. Kroz proces evropske integracije, koji je naš zajednički strateški cilj, postali smo svjesniji značaja bolje infrastrukturne povezanosti, i regionalnih integracija u cjelini. Berlinski proces je realna šansa da se stvore mogućnosti za brže prevazilaženje sadašnjih ograničenja realizacijom održivih projekata od zajedničkih interesa. Vjerujem da će i ova naša konferencija značiti podsticaj u tom pravcu – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.

Na marginama Konferencije, premijer Milo Đukanović se sastao sa predsjednicima i visokim predstavnicima privrednih komora zemalja Zapadnog Balkana koji su, dan ranije, konstituisali Komorski investicioni forum.

Đukanović je podržao osnivanje ovog foruma, istakavši značaj kvalitetne saradnje vlada i Komora kao osnovu za gradnju održivog ekonomskog razvoja.

Konferencija je nakon ovih izlaganja nastavljena panelima Stanje i perspektive EU integracija regiona Zapadnog Balkana, Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije, Poslovanje u regionu – domaći privrednici i investitori, Poslovanje u regionu sa aspekta stranih investitora.

Panel 1: Stanje i perspektive EU integracija Zapadnog Balkana

Dokle se došlo u evropskim integracijama zemalja Regiona i da li one imaju smisla u uslovima kada je EU pogođena krizom, odnosno kako to utiče na društva u kojima živimo bile su teme za učesnike prvog panela koji je vodio Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju. Ocijenjeno je da se usljed ekonomske krize u EU dešavaju ozbiljne promjene ali da treba iskoristiti taj prostor za sprovođenje ključnih reformi u zemljama koje imaju aspiracije da budu članice.

-Zapadni Balkan je za nas vrsta nezavršenog posla. Evropske integracije mi vidimo kao garanta mira i prosperiteta za ovu regiju – rekao je Günter Verheugen, bivši evropski komesar za proširenje.

On je ocijenio da Evropa još nema jasnu strategiju za budućnost, ali je izvjesno da je proširenje kičma te perspektive.

-U našim istorijama se nije desilo da imamo zajednički cilj kao što imamo sada a to su evropske integracije kojima sve zemlje Regiona teže – rekla je Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Ona je istakla da fokus više nije da države koje žele u EU dobiju za to podršku evropskih organa I institucija već pojedinih zemalja članica, a najveću podršku, naročito u transferu znanja I iskustava mogu dati zemlje iz okruženja koje su članice Unije. Prema njenim riječima, Srbija je spremna da otvori četiri poglavlja u pregovorima sa EU I to 35, 32, 23 i 24.

Snežana Radović, generalna direktorica Direktorata za evropske integracije Crne Gore podsjetila je da je naša zemlja otvorila 22 poglavlja I privremeno zatvorila dva, te istakla je da je za taj posao bila veoma dobro pripremljena.

-Crna Gora je odredila jasne vanjskopolitičke prioritete a to su evropske i atlantske integracije. Ključ oba integraciona procesa je vladavina prava i težnja demokratskim vrijednostima. Danas se u Crnoj Gori NATO vidi kao politički savez demokratksih država čijim vrijednostima naša zemlja teži. Zato je potrebno da učinimo reforme u vladavini prava i da prilagodimo naše institucije standardima EU. Jako nam je stalo da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja u koju je bezbijedno investirati – rekla je Radović.

Anja Quiring, regionalna direktorica za Jugoistočnu Evropu Komiteta za Istočnoevropske ekonomske odnose Njemačke, da će proces EU pridruživanja zemalja regiona okončati za nekoliko godina. Regionalna saradnja je veoma važna za privlačenje investicija jer su zemlje regiona malo tržište ako se posmatraju pojedinačno. Takođe je bitna vladavina prava, transparentnost I poštovanje evropskih pravila.

Prema riječima Milice Delević, zamjenica generalnog sekretara u EBRD u Londonu, region je ponovo u fokusu pažnje Evrope, ali ne kao problem već kao dio rješenja i tu šansu je potrebno iskoristiti.

-Ukoliko se proširenje desi, a ne dovedu do promjena u sistemu vrijednosti u zemljama aplikantima, onda one nijesu postigle željeni cilj – ocijenila je ona, dodavši da je upravo to najveći test za zemlje regiopna

Panel 2: Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije

Crna Gora i Srbija imaju velike razvojne potencijale, zbog čega ih u što kraćem roku treba valorizovati i povećati poresku bazu, stavljajući u fokus proces zapošljavanja i širenje poreske osnove, ocijenjeno je na panelu Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije. Moderator i uvodničar bio je Aleksandar Vlahović koji je razgovarao sa potpredsjednikom crnogorske Vlade Vujicom Lazovićem, ministrima finansija dvije zemlje Radojem Žugićem iDušanom Vujovićem, zatim sa Ellen Goldstein, iz Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu, te Vladimirom Vučkovićem, iz Fiskalnog savjeta Srbije.

Potpredsjednik Vlade Lazović saopštio je da se pod pritiskom dužničke krize postavlja pitanje efikasnosti državne administracije, kao i pitanje pozicije javne administracije u javnom sistemu.

On je podsjetio da je od 2006. do 2008. godine bio zlatan period kada je došlo do pada javnog duga, postojao je suficit, sa čime je rasla javna potrošnja što se moglo servisirati.

– Prvi dani krize nametnuli su izazov, s obzirom i na korišćenje eura, skoncentirali smo se na fiskalnu politiku – kazao je Lazović.

Prema njegovim riječima, prošle godine je na određeni način uspostavljena ravnoteža ili podnošljiv balans na nivou makrofiskalnih odnosa.

-Ovo je dobra godina za crnogorsku ekonomiju, pri čemu procjenjujemo rast od 4,3 odsto, iako procjene Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nijesu tako optimistični, ali na osnovu svega što se dešavalo u prva dva kvartala, mislim da će biti 4,3 odsto – saopštio je Lazović.

On je podsjetio da su se opredijelili za dalju redukciju tekuće potrošnje i ulaganja u kapitalne projekte.

-Ovih dana bi konkretno trebalo da počnu radovi na autoputu, sam taj projekat uticao je na ovoliki deficit u ovoj godini. To nije jedina investicija, planirana je i gradnja Teermoelektrane (TE) Pljevlja, kao i podvodni kabl između Crne Gore i Italije. U turizmu imamo projekte kao što su Porto Montenegro, dok Porto Novi napreduje definisanom dinamikom – precizirao je Lazović.

On smatra da iz ekonomskog ugla to može biti dosta riskantno.

-Ako država direktno i indirektno učestvuje u tome, šta to znači za javne finasije, da ćemo se zaduživati i da smo spremni da nosimo teret budžetskog deficit, nakon čega će ovi projekti početi da generišu ekonomski rast – dodao je Lazović.

Ministar finansija Radoje Žugić je rekao da je važno imati dugoročnost kroz zapošljavnje i time podizati kvalitet života građana.

 – Proces fiskalne konsolidacije je zahtjevan i dug proces, a Crna Gora provodi snažne mjere fiskalne kosolidacije, pri čemu smo uradili zahtjevne procese i ostvarili značajnu stabilnost javnih finansija i ukupne ekonomije koji se mora nastaviti – kazao je Žugić.

On je dodao da je cilj ne povećavati stope, već širiti poreske kapacitete.

 – Kapitalni budžet je u funkciji razvoja i generisanja stopa rasta, a razvoj treba zasnivati na preduzetništvu, inovativnosti, zapošljavanju i povećanju kvaliteta života građana Srbije i Crne Gore -naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, brojne ranjivosti su ostale u zoni realne ekonomije, od kojih su glavne nelikvidnost i visok stepen nezaposlenosti radne snage.

 – Dinamikom javnog duga koji se ispoljavao kao stalni rizik, ove godine je planirano da imamo deficit samo u dijelu kapitalnog budžeta, da tekuća potrošnja ima ravnotežu i tako ostvarimo veće stope ekonomskog rasta i damo šansu da naša ekonomija sustiže druge ekonomije – precizirao je Žugić.

U narednom periodu, kako je rekao, potrebno je nastaviti zahtjevan proces fiskalne konsolidacije, nakon čega se može postići stepen održivosti ekonomije.

Srpski ministar finansija, Dušan Vujović, kazao je da, komentarišući ekonomksu situaicju u Srbiji, da su uspjeli da preokrenu neke stari koje se teško preokreću.

-Imali smo pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5 odsto, nakon čega reviziju, a danas je 0,7 odsto, što znači da smo preokrenuli tendenciju od negativnih sa pozitivnih stopa rasta u sred fiskalne konsolidacije, što je uspjeh – smatra Vujović.

On je rekao da su omogućili nekim preduzećima da počnu proizvodnju, smanjeni su rashodi, a povećani prihodi bez povećanja poreskih stopa.

-U javnim preduzećima stvari se mijenjaju, pri čemu je dobra saradnja sa Svjetskom bankom (SB) koja je prirodno stvorena da podrži strukturne reforme u tim preduzećima – rekao je Vujović.

On je naveo da je država sada na “strmoj obali strukturnih reformi”, koja je dosta klizava, pri čemu ima čitav niz stvari koje rješavamo i to će potrajati.

Direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, Ellen Goldstein, rekla je da se može očekivati ekonomski oporavak u Srbiji i Crnoj Gori, ali da fiskalni balans i nedostatak reforme može ugroziti cjelokupni proces. – Neophodo je sprovesti sve strane reforme i konvergencije sa EU, počev od 2008. godine, od kada je spor oporavak – rekla je Goldstein.

Ona je dodala da je Crna Gora, imajući u vidu njenu veličinu i otvorenost, istupila naprijed u odnosu na Srbiju.

-Region raste, iako Crna Gora brže nego Srbija, ali Srbija se oporavila od poplava brže nego što smo očekivali. Ono čemu se sada teži jeste rast investicija – zaključila je Goldstein.

Panel 3: Poslovanje u Regionu – domaći privrednici i investitori

Ocjena kakva investiciona klima u zemljama Zapadnog Balkana i šta treba uraditi kako bi se povećala konkurentnost Regiona odnosno firmi koje tu posluju, bili su u fokusu panela kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, a čiji su panelisti bili istaknuti predstavnici velikih kompanija – Dragan Bokan, predsjednik Voli Tradea, Miodrag Kostić, predsjednik MK grupe, Ante Todorić, izvršni potpredsjednik Agrokora iz Hrvatske, Tomislav Čelebić, predsjednik kompanije Čelebić ii Andrej Nikolić, direktor kompanije Moji brendovi Srbija, te Svetozar Janevski, predsjedniku Upravnog odbora Vinarije Tikveš.

– Ambijent za poslovanje je dobar i u godinama koje slijede biće još bolji – ocijenio je Dragan Bokan.

On smatra da je potrebno promijeniti navike i ne investirati samo u uslužne djelatnosti, već da su potrebna ulaganja u proizvodnju.

-Potrebno je da uvidimo mogućnosti naših kompanija i da pokušamo da organizujemo proizvodnju kojom bismo uticali na smanjenje trgovinskog deficita u Crnoj Gori – rekao je Bokan.

Prema riječima Miodraga Kostića, svaka od zemalja regiona treba da koristi svoje komparativne prednosti.

– Crna Gora treba najviše da ulaže u sektor usluga i turizam jer su tu njene komparativne predsnosti. Srbija sa druge strane treba da investira u razvoj poljoprivrede i industrije, jer obiluje resursima za to. Potrebno je mjerama Vlade podržati one sektore koji imaju komparativne prednosti i tako napraviti održivu ekonomiju. A konkurentnost nije ništa drugo do održivost – smatra Kostić.

On je kazao da preduzeća vrijede onoliko koliko ljudi mogu da zaposle. Nezaposlenost je jedan od najvećih problema ekonomija regiona, pa su po njegovim riječima poželjne subvencije onim sektorima koji mogu da obezbijede nova radna mjesta.

Hrvatski Agrokor zapošljava 65.000 ljudi poslujući u cijelom regionu sa godišnjim prometom od sedam milijardi od čega u Crnoj Gori 150 miliona eura.

– Uspjeli smo jer smo napravili konkurentne ljude koji se razumiju u biznis, a u koje smo puno uložili. Bez znanja i vizije gdje treba ići ne bismo danas mogli da budemo konkurentni najvećim svjetskim kompanijama – rekao je Todorić.

Govoreći o regionu, on je iznio mišljenje da neće moći dalje da se razvija bez, kako je kazao, pravih investicija i ulaganja u znanje.

Prema riječima Andreja Jovanovića, direktora u kompaniji Moji brendovi Srbija, u pojedinim industrijama, bez konsolidacije odnosno spajanja pojedine industrije u regiji će biti na udaru konkurencije.

– Mnogo je industrija koje su nekonsolidovane, naročito u prehrambenom sektoru. Spajanje treba prepoznati kao mehanizam zaštite od velikih kompanija u budućnosti – rekao je Jovanović.

On je zaključio da regionalne kompanije moraju da sarađuju da bi se razvijale.

– Ministri iz prethodnog panela su dosta pričali o ulaganju napora za stvaranje uslova za bolju saradnju. Međutim ako mi ljudi iz biznisa to ne realizujemo, neće niko – smatra on.

Tomislav Čelebić je mišljenja da je u regionu prisutna velika kriza znanja te da je potrebno reformisati obrazovni sistem, prije svega osnovno i srednje obrazovanje. Takođe, on smatra da je kompanijama u regionu neophodno uvesti savremeno upravljanje u skladu sa evropskim i svjetskim standardima.

– Sve to nam je zadatak da bismo se izborili sa konkurencijom na tržištu Evrope – kazao je Čelebić.

Svetozar Janevski iz Tikveša smatra da zemlje Regiona nijesu iskoristile mogućnosti koje pruža poslovni ambijent na Zapadnom Balkanu, a razlog tome je nedovoljna saradnja.

– Mi bismo htjeli svi da se spojimo u Evropskoj uniji ali nikako prije toga. Govorili smo ovdje o merdžu, odnosno spajanju da bismo se odbranili od konkurencije. Toga kod nas nema jer želimo da budemo carevi na svom bunjištu, u svojim malim ekonomijama. Prije svega u naših sedam državica nam nedostaju izgrađeni ciljevi. Na primjer, prepoznajemo poljoprivredu kao veliki potencijal, ali da li imamo agrarnu politiku? Ne. Dakle potrebno je izgraditi ciljeve, i to kroz otvoren dijalog. Hrvatska i Srbija, kao najveće ekonomije moraju intenzivno da sarađuju, te budu lokomotive regiona, kojoj svi ostali možemo da se priključimo kao vagoni – rekao je Janevski.

Panel 4: Poslovanje u Regionu – strani investitori

Zemlje regiona su uradile mnogo da bi unaprijedile investicionu klimu, međutim ostalo je još dosta posla u tom pravcu, ocijenjeno je na panelu Poslovanje u regionu – strani investitori, kojim je moderirao direktor Crnogorskog Telekoma Ruediger Schulz.

Generalni direktor Carlsberga Srbija i potpredsjednik Savjeta stranih investitora Gabor Bekefiocijenio je da su među najvećim problemima za poslovanje u Regionu nepredvidljivost i nekonzistentnost zakonskih propisa. Radno zakonodavstvo takođe, smatra on, zahtijeva značajne promjene u pravcu veće fleksibilnosti.

– Ako želite da stvorite povoljno poslovno okruženje, radno zakonodavstvo mora biti fleksibilnije. Srbija i Crna Gora imaju rigidno zakonodavstvo u ovoj oblasti – rekao je on, dodajući da investitorima u regionu predstavlja problem imovinsko pravni odnosi nad zemljištem koje je predmet prodaje.

Ernst Bode viši potpredsjednik za Jugoistočnu Evropu Messer grupe kazao je da su u ovaj region došli zbog njegovog ogromnog ekonomskog potencijala.

– Međutim, ovo područje u razvoju usporava komplikovana administracija u njegovim državama –rekao je on.

Smatra da je Zapadnom Balkanu potrebno kvalitetnije i konzistentije zakonodavstvo koje će olakšati poslovanje stranih investitora, a takođe i efikasniji rad sudstva.

I Darren Gibson, direktor Luštica Development je govorio o konzistentnosti zakonodavstva kao potrebi u zemljama Regiona.

– Za graditelje velikih objekata koji su angažovani na investicijama vrijednim 15 milijardi eura potrebno je da postoje parametri kao što su konzistentnost i transparentost zakonodavstva. Takođe je potrebno da bankarski sektor obezbjeđuje povoljne hipoteke i kredite za gradnju. Radno zakonodavstvo i ono koje reguliše zapošljavanje stranaca frustriraju strane investitore – rekao je Gibson.

On je zaključio da su saobraćajni kapaciteti nedovoljni kao i infrastruktura ukoliko se želi razvijati turizam kao vodeća privredna grana u Crnoj Gori.

– Direktna strana ulaganja mogla bi unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori. – smatra on.

Andrej Babache direktor u Mid Europa Partners pohvalio je stručnost menadžera u Regionu koje oni angažuju za svoje projekte.

– Rast naše djelatnosti potpomognut visoko kvalifikovanim ljudima. Pokazalo se da tu postoji najveći potencijal i to je ono što će nas pokrenuti da u narednih 15 godina ostanemo u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Želja nam je da unaprijedimo biznis ambijent u čemu će nam mnogo pomoći kvalitet upravljanja koji ovdje imamo – rekao je Babache.

Rezime prvog dana: Reforme bez obzira na proširenje

Na početku drugog dana Konferencije predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Saša Popovićrezimirao je stavove izrečene prvogi dana ovog regionalnog skupa. Najprije je naglasio da geopolitičke okolnosti ne idu na ruku aspirantima za ulazak u Evropsku uniju, jer su izbjeglička kriza i rješavanje eksternih šokova koje donosi promjenilia listu prioriteta EU, odnosno stavili proširenje u drugi plan.

– Ako se ne promijene prioriteti, integracija Zapadnog Balkana može ostati nezavršeni biznis Evropske unije, rečeno je juče – kazao je Popović.

Međutim, dodao je on, zemlje regiona moraju, bez obzira na krizu nastaviti da rade na reformama, poboljšavanju međusobnih veza i infrastrukture. Proširenje EU treba da napravi promjene u zemljama kandidatima jer jedino tako imaju smisao. One treba da “provjetre” njihove sisteme u sklopu priprema za integraciju.

– Strani investitori su nam juče poručili da možemo da ponudimo Evropi mnogo više od mira I stabilnosti, a to su resursi, kulturno nasljeđe I drugo. Rješenje za buduće probleme EU je još više Evrope. Zajedno ćemo savladati veće izazove od današnjih – rekao je Popović.

Berlinski proces je prvi korak, čulo se na Konferenciji, a prema ocijeni Popovića on mora da bude mnogo brži.

– Usljed krize moramo se upravo brže kretati poput ambulantnih kola koja ubrzaju u hitnoj situaciji. Međutim rast naših ekonomija bez strukturnih promjena ne znači puno. A razvoj postižemo strukturnim promjenama. Društva koja se razvijaju usvajaju know how drugih, a koja to ne čine ubrzo se upitaju now how (kako sad) –zaključio je Popović.

Panel 5 – Uloga finansijskog sektora u razvoju privrede

Bankarski i realni sektor ne korenspondiraju i to je problem koji traje već pet kriznih godina, ocijenjeno je na panelu Uloga finansijskog sektora u razvoju privrede kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

-Privreda često nema upliva u finansijske tokove, a kada ima onda je to pod nepovoljnim uslovima. Visoka cijena finansijskih sredstava, koja se ogleda kroz kamatne stope, određuje tržišnu poziciju crnogorskih preduzeća u odnosu na konkurenciju – konstatovao je Saveljić, dodajući da je ova tema prisutna na svim regionalnim konferencijama koje je Komora do sada organizovala o ekonomiji.

Sa Saveljićevom konstatacijom da banke u regionu znaju šta rade, jer posluju vodeći se profitom uvijek oprezno kalkulišući rizik plasmana sredstava, nije se saglasio Zoran Petrović, predsjednik Izvršnog odbora Raiffeisen Bank, Beograd.

Prema njegovim riječima upravo cifre bankarskog sektora od 1990-ih na ovamo pokazuju da nijesu znale šta rade i tako izazvale krizu koja je prisutna i sada.

-Naravno da je bankarski sistem konzervativan. Pogledajte naš investicioni ambijent – visoka kamatna stopa je njegov odraz. Smatram da će profitabilnost bankarskog sektora u godinama koje slijede biti mršava, tako da nije pametno investirati u njega – rekao je Petrović.

Prema njegovim riječima sve je manje kreditno sposobnih klijenata banaka, a godine u kojima se najavljuje rast ekonomije od dva osto ne doprinose poboljšanju situacije.

-Bez stvaranja bolje investicione klime i većeg rasta u EU nema dinamičnog rasta u regionu, a time ni smanjenja nezaposlenosti – smatra on.

Gulio Moreno, direktor EBRD za Crnu Goru, istakao je da je pogrešno shvatanje da je kamatna stopa glavni problem realnog sektora da dođe do sredstava. Pravi je problem, smatra on, pravljenje isplativih poslovnih modela, projekata koje banke mogu da podrže. On je apelovao na poslovne banke da budu savjetnici realnom sektoru prilikom sastavljanja projekata.

-Ne gledajte na komercijalne banke kao na neprijatelje, već kao partnere koji su tu da vam pomognu da projekti ne propadnu – poručio je privrednicima Moreno.

Smatra da je dobar potez ulaganje u infrastrukturu jer, između ostalog, to može privući druge investicije.

Profesor Milan Lakićević sa Ekonomskog fakulteta smatra da je potrebno da se u Regionu veća pažnja posveti regulaciji finansijskog tržišta, povećanju stepena transparentnosti finansijskih izvještaja, te se saglasio sa Štiglicovim stavom da je potrebno formirati Komitet za bezbjednost finansijskih proizvoda.

-Finansijski sektor podmazuje realni poput lubrikanta za djelove motora. Ako motor nema ulja on će se pokvariti, a ako ga ima premnogo opet će doći do problema. Ako nema dovoljno finansijskih proizvoda realni sektor će stati – rekao je Lakićević.

On je naglasio da realni sektor mora obezbijediti izvore finasiranja za svoj rast i razvoj. Nije dovoljan samo kvantitet, odnosno rast, već najveći značaj ima razvojna komponenta. Zato realnom sektoru moraju biti na raspolaganju različiti finansijski proizvodi da raste I da se razvija.

Rudolf Ertl, član Nadzornog odbora Viena Insurance Group, govorio je o doprinosu sektora osiguranja i njegove kuće stabilnosti ekonomija u kojima posluju, kroz obezbjeđenje baze za nesmetano poslovanje.

– Preduzeća nam se sve više obraćaju da bi sačuvala svoj novac, za koji im mi nudimo bezbjednost i sigurnost –rekao je Ertl. Ocijenio je njihove plasmane u državne obveznice, infrastrukturu i biznis sigurnim investicijama.

Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora Societe Generale Montenegro, podsjetio je da je finansijski sistem u Crnoj Gori bankocentričan.

-Banke su srce ekonomija regiona. Međutim, ako srce nije dovoljno jako, onda ni cio organizam nije zdrav. Nivo loših kredita NPL je bolest tog organizma, jer iznosi od 15 do 25 odsto. To znači da je svaki četvrti kredit koje banke izdaju nenaplativ-rekao je Katnić, dodajući da je u Crnoj Gori procenat NPL-ova pao na 16,5, ali da u regionu on prosječno iznosi 15,7.

Država, prema njegovim riječima, treba da utiče na ispunjenje ugovornih obaveza po kreditima, putem efikasnijih sudskih sporova i rješavanja bankrota. Time će doprinijeti efikasnosti ekonomskog sistema.

Ohrabruju prognoze, dodaje on, da će u naredne tri godine privreda imati rast, te da su kamatne stope značajno opale posljednjih godina i očekuje se nastavak tog trenda i većeg kreditiranja privrede.

Učesnici su se saglasili da su NPL-ovi trenutno najveći trošak bankarskog biznisa, i da se do rješenja tog problema ne može doći preko noći.

Panel 6 Turizam – sektorska i regionalna perspektiva

Turizam predstavlja ključnu ekonomsku granu u Crnoj Gori koja će do 2024. godine učestvovati sa više od 30 odsto u BDP-u, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, učestvujući na panelu Konferencije na tu temu.

On smatra da je dosta urađeno na razvoju turizma u Crnoj Gori, ali da predstoji još mnogo posla.

-Stvaramo konkurentske elemente koji treba da bolje pozicioniraju Crnu Goru na mapi svjetskih destinacija, što će omogućiti da gotovo pola stanovnika naše zemlje živi od turizma – rekao je Gvozdenović.

Zato, dodaje, potrebno je da turistički privrednici intenzivno rade na unapređenju svojih kapaciteta. Sinergija države, lokalne uprave i privrede daće rezultate na ovom polju, ubijeđen je ministar. Država je do sada identifikovala kvalitetne investitore za ulaganje u rizorte, poput Amana, Luštica Developmenta, Adriatic Marinas, sa kojima postoji odlična saradnja, a ministar je najavio dolazak u kratkom roku još dva brenda iz ove oblasti koji spadaju u sam vrh međunarodnog ugostiteljstva. On je zatim govorio o naporima Vlade da kreira povoljne uslove za ulaganje u crnogorski turizam, prije svega poreskom politikom koja podstiče izgradnju smještajnih kapaciteta sa pet zvjezdica. Hoteli visoke kategorije su neophodan preduslov za cjelogodišnju sezonu i radi se na dogovaranju povoljnih kreditnih linija za izgradnju još 76 ovakvih objekata. Takođe je govorio o planiranim ulaganjima u sjever države, gdje će se razviti nova turistička infrastuktura. Ocijenio je da je pitanje bolje saobraćajne povezanosti jedno od ključnih za razvoj turizma Crne Gore i regije.

Vesna Kovač iz resornog ministarstva Vlade Srbije istakla je da turizam BDP-u te zemlje doprinosi sa 5,4 odsto.

-Želja nam je da u narednom periodu taj procenat udvostručimo – rekla je ona. Dodala je da je plan da se u turističkom smislu valorizuje kulturno nasljeđe Srbije duž rijeke Dunav, te da se dodatno ojača kongresni turizam unapređenjem kapaciteta Centra Sava i gradnjom novih u okviru projekta Beograd na vodi.

Profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković kazao je da su kadrovski problemi i upravljanje resursima ključni izazovi u ovom sektoru.

-Naročito je potrebno reformisati srednješkolsko obrazovanje koje u ovoj oblasti pruža opšte znanje a premalo vještina, što sve nije u skladu sa potrebama poslodavaca – rekao je on, dodajući da se u visokoškolskom obrazovanju radi na tome da praksa postane obavezni dio studija.

Posebno se osvrnuo na probleme malih hotela kojima nedostaju povoljna sredstva finansiranja. Njegova je poruka da je potrebno umrežavanje turističkih privreda u Regionu što će dovesti do produženja sezone.

Dejan Stanojević, direktor Specijalne bolnice Merkur, Vrnjačka banja, govorio je o perspektivama banjskog turizma Srbije, koju krasi 400 izvora mineralnih voda, što je brojka među najvećim u Evropi. Od svih noćenja koja se ostvare u ovoj zemlji, 42 odsto je u banjama, pa je, smatra on, taj vid turizma jedna od najboljih šansi za razvoj cjelokupnog sektora.

Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora, najavio da će početkom naredne godine podgorička turistička ponuda biti obogaćena hotelom koji će poslovati pod brendom Hilton. Prema njegovim riječima, da bi se unaprijedio turizam, pred državom je da riješi probleme obrazovanja radne snage, infrastrukture, ambijenta za investicije, donese strategiju razvoja i ostale politike uskladi sa njom, a da privrednicima ostaje da rade na konkurentnosti i pruže što kvalitetniju uslugu gostima.

Miroslav Dragićević, predsjednik Horwath Consulting iz Hrvatske, kazao je da je turizam na globalnom nivou dosegao cifru od milijarde internacionalnih dolazaka, a da se u narednih 20 godina očekuje da će taj broj biti dvostruko veći. Dio „turističkog kolača“ koji je nekada pripadao SFRJ, iznosio je 1,5 odsto. Sada je na državama koje su nastale raspadom Jugoslavije da rade na infrastrukturi i kapacitetima da bi uzele svoj dio globalnog turizma, a tome će im doprinijeti valorizacija kulturnih i prirodnih dobara. Prema njegovim riječima jedino je Crna Gora od zemalja regije sigurno zakoračila pravim putem, razvijanjem turizma po, kako je kazao arapskom modelu, što će donijeti značajne rezultate.

On se založio za formiranje virtuelnog regionalnog ministarstva turizma čiji bi glavni zadatak bilo rješavanje problema dostupnosti i stvaranje velikog jedinstvenog tržišta od Zapadnog Balkana.

-Vjerujem da bi turizam i infrastruktura mogli biti razlozi nove saradnje i reintegracije regije zarad njene samoodrživosti –rekao je Dragićević.

Panelom je moderirao Goran Petković, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Panel 7: Obrazovanje, inovacije i preduzetništvo

Moderator i uvodničar ovog panela bio je Dragan Đuričin, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. On je ocijenio da je sada u Regionu nezaposlenost u porastu, te da je bez posla čak oko 50 odsto mladih ljudi i konstatovao da obrazovanje ne vrijedi ukoliko se ljudima ne da posao. Poseban problem, rekao je on, je nesposobnost privrede da prihvati te mlade ljude.

O značaju nacionalne kulture za razvoj preduzetništva u Regionu, kao i o tome da li ekonomski razvoj suštinski utiče na razvoj preduzetništva govorila je Efka Heder, direktorica Centra za preduzetničko učenje Jugoistočne Evrope.

-Neophodano je ustanoviti postulate za preduzetništvo, inovativnost i informatičku pismenost u obrazovnim sistemima Jugoistočne Evrope. Po tome se razlikujemo od Evrope koja je to odavno prepoznala, izgrađivala i unapređivala. U zemljama Jugoistočne Evrope neophodno je edukovati i nastavni kadar za promovisanje preduzetničkog djelovanja, a nastavnici su skeptični prema ovim zahtjevima. Među deset principa EU iz domena obrazovanja, dva se odnose na predutzetništvo i kod njih je učenje preduzetništva obavezna kompetencija. Zato ne čudi što, na primjer, sve zemlje Regiona imaju tri puta manje start upova od EU – primijetila je ona.

Goran Pitić, predsjednik Savjeta FEFA, Univerzitet Singidunum, Srbija, je govorio o tome kako visoko opbrazovanje pomaže u razvoju preduzetničkog mentaliteta.

-U znanje i obrazovanje treba više investirati, a što ih bolje promovišemo imaćemo bolje rezultate u biznisu. Uticaj visokog obrazovanja na preduzetništvo je moguć ukoliko su mu dobra logistika srednje i drugi nivoi obrazovanja. Visokoobrazovne institucije su pod pritiskom finansiranja zato treba da se okrenu biznisu kako bi došle do sredstava – rekao je Pitić.

Nije lako razvijati preduzetništvo gdje su loši obrazovni uslovi i inovacijski podsticaji. On je ocijenio da u državama Regiona, koje teže razvoju ekonomija, privredni subjekti treba da budu faktori znanja.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga državnih organizacija u razvoju preduzetništva Mladen Perazić, rukovodilac Sektora obrazovanja u Privrednoj komori Crne Gore je kazao da država, kroz proces vaspitanja i obrazovanja, ima značajan uticaj na razvoj preduzetničke kulture jednog društva.

-Uspostavljanje obrazovnog sistema koji će razvijati preduzetničke vještine, razvijati kritčki duh i podsticati kreativnost mladh koji se ne libe rizikovati, griješiti, ponovo pokušavati i biti lideri je imperativ za razvoj preduzetništva – rekao je Perazić.

Perazić je ocijenio da je kod nas nivo preduzetničke kulture nedovoljan što utiče da mladi nijesu motivisani da se bave preduzetništvom i ne vide ovu oblast kao opciju za sticanje dohotka.

-Imperativ da razvijemo preduzetničku kulturu, nemoguć je bez države – zaključio je on.

Svetlana Kisić, predsjednica Upravnog odbora „Dostignuća mladih“ u Srbiji komentarisala je mogućnosti koje bi mladim ljudima dale šansu da postanu preduzetnici. Ocijenila je da u Regionu imamo genijalne pojedince koje država treba da pomaže i na taj način obavi jedan od najznačajnijih poslova. Kisić je kazala da, prema istraživanjima, 85 odsto mladih u Srbiji želi da radi u javnom sektoru, što je ilustrativan odgovor na pitanje koliko je zaživjelo preduzetništvo i koliko je ono blisko mladima.

-Suština je u dobrom obrazovanju na koje se naslanja preduzetničko kao što je to odavno uradila Evropa koja je u nastavne programe srednjih škola uključila preduzetništvo – rekla je ona.

U Srbiji je preduzetničko učenje uvedeno u 114 od 164 škole koje je obuhvatilo 14.000 učenika. Takođe je van formalnog obrazovanja, kroz projekte nevladinih organizacija tj. preko učeničkih komora, obrazovano za preduzetništvo oko 60.000 učenika, riječi su Svetlane Kisić. Ona je dodala da se ovaj značajan posao može najefikasnije završiti sinergijom biznisa i obrazovnog sistema.

Darko Budeč, generalni direktro kompanije BUCK, Srbija, je primijetio da ne postoji formula za uspjeh već da sve kreće od obrazovanja koje treba modifikovati u pravcu preduzetništva.

-Neophodno je imati inovativan proizvod i mi smo uspješna kompanija na svjetskom tržištu jer smo inovativnost povezali sa preduzetničkim duhom. Inovativnost je neophodna zbog dugoročnosti ali i izdržljivosti biznisa. Dobitna kombinacija je sprega između obrazovanja, preduzetničkog i inovativnog proizvoda – kazao je Budeč.

Izvor: PKCG

Top