>>>
> Marketing i brendiranje > Konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore” – 2. Prilike za brendiranje Crne Gore

Konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore” – 2. Prilike za brendiranje Crne Gore

meCrnogorski available languages

II – Prilike za brendiranje Crne Gore

U hotelu “Bianca” u Kolašinu od 23-25. februara 2016. godine održana je konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore”. Trodnevnu Konferenciju organizovala je Hans Zajdel (Hanns Seidel) fondacija za Srbiju i za Crnu Goru, a domaćin je Ministarstvo ekonomije u Vladi Crne Gore. Konferencija se sastojala iz tri tematske cjeline: “brendiranje države – izazovi i šanse“, “prilike za brendiranje Crne Gore” i “proces brendiranja države – primjeri iz prakse”.

Drugi dan konferencije protekao je u raspravi o prilikama za brendiranje Crne Gore. U studiji slučaja Crne Gore, Emil Kukalj, predstavnik Nacionalne turističke organizacije Crne Gore objasnio je detalje vezane za logo Crne Gore. Tokom prezentacije, ipak je istaknuto da sadašnji turistički još uvjek logo nije u dovoljnoj mjeri zaživio.

Tokom diskusije je postavljeno pitanje zašto se sadašnji turistički logo Crne Gore/Montenegro piše kao CRNAGORA (jedna riječ) ili kao MONTE NEGRO (dvije riječi). Odgovor je bio da su na pomenuti način postavljeni standardi kojih se treba pridržavati. Da li to znači da je zbog knjige standarda praktički promijenjeno ime države? Ili je to možda marketinška taktika kako bi se dodatno zainrigirali turisti? Ipak praksa pokazuje da se turistički logo ne primjenjuje doslijedno, jer se u praksi često izostavlja dio tzv. “feljef Crne Gore”, koji zapravo više izgleda kao istisnuta tempera.

Doc. dr Marija Janković, predstavnica Fakulteta za poslovne studije Montenegro Business School držala je prezentaciju o brendiranju Crne Gore sa turističkog aspekta razvoja vinske brend destinacije. Jedan od problema u pozicioniranju brendova crnogorskih vrhunskih vina predstavlja niska tržišna cijena, koja je prouzrokovana uvozom velike količine vina slabjeg kvaliteta. Cijena između 4-6 eura u zemlji onemogućava izvoz vina u inostranstvu po većoj cijeni.

Mr Angelina Živković, generalna direktorica Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore govorila je na temu: “Značaj izgradnje autoputa Bar-Boljari za promovisanje Crne Gore i unaprijeđenje njenog imidža”. Zaključeno je da bez razvoja saobraćajne mreže nema ni većeg broja turista u Crnoj Gori.

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović imao je izlaganje na temu sporta kao crnogorskog brenda. Istakao je značaj sportskih kolektiva i pojedinaca u stvaranju pozitivnog imidža za određenu zemlju.

Mr Ѕtefаn Alеkѕić imao je izlaganje na temu “mogućnosti brendiranja crnogorske istorije“. Prezentacija se sastojala iz teoretskog dijela o brendiranju istorijskih elemenata i prezentacije istraživanja o percepciji elemenata crnogorske istorije. Uzimajući u obzir hiljadugodišnji istorijski kontinuitet Duklja-Zeta-Crna Gora, moderna Crna Gora raspolaže veoma bogatim naslijeđem. Istorijsko naslijeđe predstavlja potencijal za brendiranje Crne Gore kao države, i s toga stanovišta postojala je potreba da se ispitaju koji istorijski elementi crnogorski građani smatraju najvažnijim za istoriju, kako bi se ispitala mogućnost njihovog brendiranja i valorizacije na međunarodnom planu. Tim povodom, u februaru 2016. godine u Crnoj Gori sprovedeno je istraživanje o percepciji nacionalnih istorijskih elemenata, koji se dijele na ličnosti, lokalitete i događaje.

Dr Srđan Bulatović, muzičar i profesor gitare govorio je na temu “iskustva i izazovi u autorskim kompozicijama inspirisanim muzikom Crne Gore”. Posebnan akcenat stavio je na sopstvenu interpretaciju tradicionalne crnogorske pjesme “Još ne sviće rujna zora”, čiju je sekvencu izveo učesnicima konferencije, ističući da se i muzikom može brendirati država. Tokom rasprave, istakao je da tekst pjesme autentičan iz narodne pjesme, dok kompozicija predstavlja njegovo autorsko djelo. Postoje i druge interpretacije. Tako se Bulatovićeva interpretacija bitno razlikuje od interpretacije Željka Joksimovića. Prema Bulatoviću, najbolju interpretaciju pjesme “Još ne sviće rujna zora” snimio je Ljubiša Stojanović – Luis.

Nakon Bulatovića, reditelj i profesor filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju dr Nikola Vukčević održao je izlaganje pod nazivom “Crna Gora – Otvoreni studio: Prilike i šanse, u kontekstu novog zakona o kinematografiji”. U svom izlaganju iznio je stav da lokacije u filmskoj umjetnosti, uprkos drugačijim shatanjima, predstavljaju ograničeni resurs. Kada jedna ozbiljna filmska ekipa snimi na jednoj lokaciji, taj se prostor već smatra iskorištenim i treba da porđe mnogo vremena kako bi se isti ponovo valorizovao. Istakao je primjer da je Crna Gora profitirala kada je u njoj bila smještena radnja u filmu o Džejms Bondu “Kazino Rojal” koji se snimao na lokacijama u Češkoj Republici. Ipak, istakao je da je Crna Gora isto tako mnogo više izgubila filmskih lokacija, jer su filmovi koji su snimani u Crnoj Gori zapravo imali radnju u Grčkoj ili Francuskoj. Na iskorištenim lokacijama se neće snimati dugo vremena, a publika kinematografsko ostvarenje neće vezati ni sa čim za Crnu Goru. Pomenutim pitanjima trebao bi da tretira novi crnogorski Zakon o kinematografiji, koji će omogućiti veću korist za brendiranje države, kao i angažovanje domaćih timova i koprodukcija.

Ovim izlaganjem zaokružena je cjelina prilike za brendiranje Crne Gore. Tokom dana održana je posjeta kolašinskom skijalištu Bjelasica, na 1450 m nadmorske visine. Za razliku od Kolašina, kome je nedostajalo februrskog snijega, na skijalištu se nalazio tanak sniježni pokrivač, ali dovoljan za skijanje.

meCrnogorski available languages

Top