>>>
> Aktuelnosti > Aktivnosti MEP-a > Konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore” – 3. Proces brendiranja države – primjeri iz prakse

Konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore” – 3. Proces brendiranja države – primjeri iz prakse

III – Proces brendiranja države – primjeri iz prakse

U hotelu “Bianca” u Kolašinu od 23-25. februara 2016. godine održana je konferencija “Iskustva i izazovi u procesu brendiranja Crne Gore”. Trodnevnu Konferenciju organizovala je Hans Zajdel (Hanns Seidel) fondacija za Srbiju i za Crnu Goru, a domaćin je Ministarstvo ekonomije u Vladi Crne Gore. Konferencija se sastojala iz tri tematske cjeline: “brendiranje države – izazovi i šanse“, “prilike za brendiranje Crne Gore” i “proces brendiranja države – primjeri iz prakse”. Na konferenciji je učestvovao predstavnik MEP-a.

Po povratku sa kolašinskog skijališta Bjelasica organizovanog tokom 2. dana konferencije, nastavljeno je sa izlaganjima. Mr Milena Bokić, asistent na Univerzitetu Singidunum u Nišu izlagala je na temu značaj marketinga u unaprijeđenju imidža države i njenom pozicioniranju. U navedenim primjerima iz prakse, između ostalog, govorila je o uspješnim vizuelnim rješenjima i sloganima za logo turističkih organizacija i nacionalnih brendova u Evropi i u svijetu, kao i o detaljima koji održavaju vizelna rješenja.

Sljedeći izlagač na konferenciji bio je dr Radislav Jovović, profesor na Fakultetu za polsovne studije “Montenegro Business School” Univerziteta Mediteran. Kroz teoretsku prizmu govorio je na temu Novi izazovi nacionalnog brendiranja.

Gost iz Bosne i Hercegovine bila je Julijana Mikulić Jurković, brend menadžerka “Dnevnog lista”. Tema njenog izlaganja bilo je Brendiranje države: Izazovi i mogućnosti, na primjeru BiH. Na kraju izlaganja, prikazan je promotivni video Bosne i Hercegovine kao države različitosti.

Nastavak konferencije obilježili su gosti iz Slovenije. Matjaž Kek, sekretar kancelarije Vlade Slovenije za odnose s javnošću govorio je o nacionalnom brendu Slovenije. Iako nije učestvovao u razvoju brenda, Kek je praktički od početka upravljao nacionalnim brendom “I feel Slovenia”. Istakao je kako je nacionalni brend prevazišao sva moguća očekivanja, te da je naišao na veliki odjek u inostranstvu. Sa dopadljivim sloganom i snažnom simbolikom, u praksi je naišao na široku primjenu, naročito u turizmu gdje je skoro u potpunosti potisnuo turistički brend Slovenije.

Generalna direktorica slovenačkog Ministarstva za privredni razvoj i tehnologiju Eva Štraus-Podlogar govorila je o kobrendiranju nacionalnog brenda Slovenije i o primjerima u praksi. Njen nastup pratio je i prigodan izbor garderobe – u bojama nacionalnog brenda!

BLED logoDr Andrej Pompe, predsjednik Brand Business School govorio je o brendiranju turističkog brenda Bleda. Bled se još za vrijeme SFRJ tretirao kao kao prestižno turističko mjesto. Nedavno je imao izazov kako obnoviti svoj vizuelni identitet: da li “osvježiti” postojeći logo ili početi iznova proces rebrendiranja. Kao rezultat, nastao je novi logo, ali koji je nosio snažniju poruku i bolje predstavljao Bled. Sadašnji slogan “imago paradisi” zapravo je sastavio France Prešeren, čime je zaokružena cjelina brendiranja.

Dr Branka Novčić sa Fakulteta organizacionih nauka (FON) Univerziteta u Beogradu izlagala je na temu: značaj istraživanja u procesu kreiranja brenda nacije na primjeru Srbije. Prezentovani su rezultati istraživanja kako se doživljavaju pripadnici srpske nacije u inostranstvu i u Srbiji, te interpretirani rezultati.

Dan je zatvorio načelnik Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske dr Mladen Andrlić svojim izlaganjem. Tema je bilao  komunikacijskim strategijama kao element izgradnje nacionalnog brenda. Izlaganje se odnosilo na primjer Republike Hrvatske i njenog članstva u EU i NATO.

Treći dana konferencije je takođe bio posvećen procesu brendiranja države sa primjerima iz prakse država iz okruženja. Treći dan konferencije otvorio je ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić, koji je održao izlaganje.

„Vrijednosti koje država Crna Gora posjeduje predstavljaju polazni osnov za njeno brendiranje. Sa svojim prirodnim, privrednim i ljudskim resursima, kao i svim specifičnostima koje na malom geografskom području posjeduje, Crna Gora gradi veoma dobar i prepoznatljiv brend. Nacionalni brend zasnovan i razvijen na vrijednostima Crne Gore, doprinosi prestižu i ukupnom ugledu zemlje, stvara pozitivan imidž države, čineći je atraktivnom i privlačnom. Zato je važno usmjeriti kapacitete i resurse svih institucija i ključnih aktera u društvu, kako bi razvoj nacionalnog brenda dobio onu formu koja je neophodna i kako bi se gradio imidž koji Crna Gora i zaslužuje.

Bitni razlog za brendiranje Crne Gore je i poboljšanje nivoa vidljivosti i prepoznatljivosti među državama regiona, a po pristupanju EU i među državama članicama Evropske unije. Potreba nacionalnog brendiranja država navedena je i bitnim usvojenim dokumentima Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope. Sve ovo ukazuje na nužnost nacionalnog brendiranja, ne samo za domaće potrebe, već i za potrebe evropskih integracija, kojima je Crna Gora na jasan način opredijeljena i koje predstavljaju njen primarni državni, pa samim tim i ekonomski interes.

Nacionalnim brendiranjem se podstiču i domaći proizvodjači, što je posebno važno sa aspekta poljoprivrede. Brend države objedinjuje i promovše svu kvalitetnu ponudu zemlje, a na taj način se, kroz izbalansirani regionalni razvoj, prevazilazi jaz između razvijenih i nerazvijenih područja. Razvijenim nacionalnim brendom se omogućava i dobra koordinacija svih lokalnih aktera na tržištu, što je jedan od ključnih preduslova za iskorišćavanje nacionalnih resursa.” – Ministar Kavarić

Lonalni koordinator Agencije Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj mr Ilija Mugoša govorio je na temu “jačanje regionalne konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz brendiranje klastera”. Govorio je nedavno pokrenutom projektu razvoja tri crnogorska biznis klastera koja su podpomognuta programom UNDP-a, sa posebnim osvrtom na brendiranje maslinovog ulja proizvedenog sa maslinovih drveta starih preko 2000 godina.

Gost iz Hrvatske, preciznije grada Splita bio je Srećko Radni.  Govorio je o idejnom rješenju brendiranja Splitsko-dalmatinske županije. Iako je istraživanje sprovedeno u Hrvatskoj pokazalo da su masline, škure ili magarci simboli Dalmacije, za odabir vizuelnog identiteta izabran je kamen, odnosno suvomeđa (suhozid). Kao slogan za Dalmaciju uzeta je “Vječna inspiracija”, a takođe je u upotrebi i slogan “Za dušu, za tilo”.

Dalmacija-inspiracija-logo

Pored vizuelnog identiteta Dalmacije, suvomeđa je našla primjenu i na oznaku “Pravo Dalmatinsko”, odnosno “Prime Dalmatian”. On se razvio iz potrebe pružanja podrške privredi lokalne samouprave, poslovnih subjekata i autohtonih proizvoda Splitsko-dalmatinske županije. Dodjeljuje se se dalmatinskim proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječni kvalitet a proizvedeni su, odnosno se pružaju na području dalmatinskih otoka, priobalja i zaobalja a nastali su kao rezultat dalmatinske tradicije i znanja. Unutar Hrvatske vizuelni identitet pomenutih brendova naišao je na kritike, jer se Dalmacijom smatraju i susjedne županije. Ipak, jedino Splitsko-dalmatinska u svom nazivu eksplicitno sadrži riječ Dalmacija, što joj je i dalo za pravo da se na taj način brendira i pozicionira.

Mr Branislav Miletić, Centar za brendiranje područja otvorio je temu strateško marketing planiranje u kontekstu pozicioniranja i izgradnje brenda destinacija. U svojoj prezentaciji, prikazao je na koji način se Srbija može prikazati kao spoj dunavskog regiona sa balkanskim.

Savjetnik u srbijanskom Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija i generalni komesar Srbije na Expo-u Milanu 2015. godine Žarko Malinović održao je izlaganje na temu: Važnost nastupa na međunarodnim izložbama, primjer nastupa Republike Srbije na EXPO u Milanu. Tom temom, zaključena su izlaganja na konferenciji u Kolašinu.

Top