>>>
> Aktuelnosti > Vijesti > Konferencija o Ekonomiji Crna Gora 2018

Konferencija o Ekonomiji Crna Gora 2018

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018 u organizaciji Privredne komore Crne Gore održava se osmi put 25. i 26. oktobra 2018. godine u Budvi. Riječ je o jednom od najznačajnijih ekonomskih skupova u Regionu koji ove godine ima više od 700 učesnika, među kojima su donosioci odluka, predstavnici poslovne i akademske zajednice Zapadnog Balkana, kao i međunarodnih institucija.

Tema Konferencije je „Balkan i Evropska unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa“ i njome organizatori žele da daju doprinos snaženju regionalne saradnje i daljem procesu evropskih integracija ovog područja.

Do sada ostvareni rezultati Berlinskog procesa, vizija budućnosti Balkana i napredak u reformama koje će Region integrisati u Evropsku uniju predmet su šest panela tokom kojih će govoriti predsjednici i visoki članovi vlada Regiona, resorni ministri, predstavnici Evropske komisije, asocijacija privrednih komora Evrope i Balkana, međunarodnih finansijskih organizacija i investitora, vodeći pregovarači u integracionom procesu, te čelnici kompanija koje ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.

Konferenciju su otvorili Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore, Sebastian Kurz kancelar Republike Austrije – države koja predsjedava Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da je Berlinski proces imao korisnu ulogu u periodu velikog zastoja u procesu proširenja, jer je pomogao očuvanju eurooptimizma na našim prostorima, afirmišući regionalnu saradnju kao jednu od ključnih komponenti evropskih integracija.

– Međutim, ovaj proces nije i ne može biti alternativa procesu evropskih integracija niti kompenzacija za kasniji prijem, već isključivo način da se podigne kapacitet Regiona da što prije ispuni kriterijume za punopravno članstvo. Osnovni cilj zemalja Zapadnog Balkana je da postanu dio ekonomskog saveza koji je upravo putem regionalnog povezivanja prerastao u Evropsku uniju – najbogatije i najdinamičnije jedinstveno tržište na svijetu – rekao je Golubović.

Podsjetio je da su privredne komore Balkana su još mnogo prije Berlinskog procesa radile na uspostavljanju poslovnih veza, postepeno mijenjale imidž regiona i insistirale da se u međusobnim odnosima favorizuju ekonomska pitanja od značaja za praktičan život privrede i građana, svjesne da se dugoročni ekonomski i poslovni planovi ne mogu graditi bez predvidljivog i odgovornog pravca u kojem se cjelokupno društvo kreće. Zato je, naglašava, izuzetno važno prisustvo na Konferenciji visokih zvaničnika Evropske unije i Zapadnog Balkana od kojih privrednici Regiona očekuju podršku dinamičnijem usaglašavanju sa evropskim standardima, kako bi stvorili stabilan i podsticajan ambijent za privrednu aktivnost i ekonomski rast.

Prema riječima predsjednika Komore, većina balkanskih ekonomija suočava se sa neodgovarajućom infrastrukturom, niskom konkurentnošću i produktivnošću, tehnološkim zaostajanjem, niskom akumulacijom kapitala, slabim izvoznim potencijalom, a koji nijesu ništa drugačiji od onih koji su prije ulaska u Evropsku uniju opterećivali Irsku, mediteranske zemlje ili Centralnu Evropu. Jasni i čvrsti mehanizmi regionalne politike unutar Evropske Unije, strukturalni i kohezioni fondovi omogućili su novim članicama rapidan razvoj koji je privukao značajna strana ulaganja, navodi on.

– Za zemlje Zapadnog Balkana bi bilo od izuzetne važnosti da prije zvaničnog prijema budu u mogućnosti da više koriste evropske mehanizme koji podrazumijevaju snažniju finansijsku podršku. Zapadni Balkan zaostaje za Evropom u svim segmentima, ali najdrastičniji jaz predstavlja nerazvijenost naše saobraćajne i energetske infrastrukture, koje čine kičmu svake privrede. Izdašniji finansijski podsticaji bi doprinijeli da Balkan postepeno ujednači svoj ekonomski i socijalni razvoj s prosjekom Evropske unije – rekao je Golubović.

On je dodao da je za pomoć svojim manje razvijenim državama i regionima u periodu 2007-2013 Evropska unija je izdvojila 269 milijardi eura, dok je za Zapadni Balkan od 2007-2017 opredijeljeno devet milijardi eura. U 2018. godini region Balkana će dobiti milijardu eura, dok će samo Bugarska za isti period dobiti 6,8 milijardi.

– Regionu su potrebne investicije u obrazovanje i nauku, jer konkurentska prednost više nije jeftina, nego kvalifikovana radna snaga. Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, glavni pokretač promjena i napretka je digitalizacija i ukoliko se želi stvoriti bolja budućnost, ne može se propustiti digitalna integracija koja se najbolje može ostvariti regionalnom saradnjom. Smanjenje troškova poslovanja, slobodan i neograničen pristup globalnom tržištu, te digitalna inovativnost, prednosti su koje digitalizacija tržišta donosi malim ekonomijama.

– Evropske integracije su kompleksan i dugotrajan reformski poduhvat, ali i istorijsko pravo naroda Balkana na bezbjedno i prosperitetno okruženje, koje evropska zajednica država i naroda simbolizuje. Zemlje Zapadnog Balkana treba da budu svjesne da će na tom putu jedne drugima biti najvažniji saveznici, ali da ih očekuje i zdrava konkurencija u dostizanju evropskih standarda budući da kolektivnog prijema, kako je najavljeno, neće biti, već će pojedinačne zasluge svake zemlje opredijeliti konačni uspjeh na evropskom putu – istakao je Vlastimir Golubović.

On je zatim predstavio teme panela Konferencije – „Ekonomska i evropska perspektiva Balkana“, „Uloga privrednih komora u promociji evropskih vrijednosti i snaženju ekonomskih veza regiona“, „Međunarodne finansijske organizacije i investitori – koliko je Balkan spreman da koristi prilike“, „Zapadni Balkan i evropska unija – perspektive“, „Regionalna saradnja kao segment evropskih integracija /Ekonomija – generator ukupnog razvoja“, te „Privređivati na balkanu – prednosti, nedostaci i preporuke“.

Uvodno obraćanje Golubović je završio podsjećanjem da je ovo važna godina za Privrednu komoru Crne Gore koja obilježava devet decenija svog rada.

– U svojoj dugoj tradiciji Komora i crnogorski privrednici ostavili su neizbrisiv trag u kreiranju ekonomske istorije Crne Gore, baš kao što i mi danas nastojimo doprinijeti kvalitetu i napretku sadašnjeg ekonomskog trenutka. Koristim priliku da pozdravim ovdje prisutne ranije predsjednike Privredne komore, uz posebnu zahvalnost gospodinu Velimiru Mijuškoviću koji je utemeljivač ove Konferencije – rekao je Golubović.

Riječ austrijskog kancelara

Kancelar Austrije Sebastian Kurz izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu visoko rangirane ekonomske konferencije u Budvi. Podsjetio na bliske kulturne, političke, ekonomske i druge veze Austrije i Regiona i naglasio da su austrijske kompanije među najvećim investitorima na ovom prostoru.

– Evropska unija biće kompletna kada sve zemlje Regiona budu njene članice. Zapadni Balkan je odlučujući za stabilnost EU. Interes je Evropske unije da ovaj prostor bude njen dio – rekao je Kurz.

On je istakao da je Region na dobrom putu integracija, a tokom predsjedavanja Bugarske i Austrije Unijom nastala je nova dinamika u ovom procesu. Berlinski proces je doprinijeo daljem napretku u regionalnoj saradnji.

– Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana sada je mnogo bolja a Crna Gora i Srbija prednjače po broju otvorenih poglavlja u pregovorima sa EU – rekao je kancelar.

Ključni procesi koji se očekuju u Regionu, prema njegovim riječima su nastavak dijaloga Beograda i Prištine, Makedonije i Grčke, a kancelar je optimista i što se tiče napretka Kosova te Bosne i Hercegovine.

– I EU i države Regiona treba da pruže doprinos evropskim integracijama. Zapadni Balkan treba da konsekventno sprovodi reforme kako bi zadržao nivo ekonomskog rasta, a EU da potpomogne ove procese time što će nastaviti investicije u Region – rekao je Kurz, podsjetivši da je EU doprinijela otvaranju oko 250.000 radnih mjesta na Balkanu.

Riječ predsjednika Crne Gore

Crna Gora ostaje potpuno posvećena regionalnoj saradnji i ekonomskoj integraciji i nastavlja proces uvođenja evropskih standarda čvrsto vjerujući u zajedničke interese i afirmisanje zajedničkih vrijednosti, poručio je predsjednik Države, Milo Đukanović.

– Na tom putu nastojaćemo da se uspjesima branimo od onih koji bi Crnu Goru i Zapadni Balkan htjeli da vrate vjekovima unazad. U tome računamo na nedvosmislenu i kontinuiranu podršku EU – rekao je Đukanović.

On je kazao da je imperativno važno nastaviti sprovođenje strukturnih reformi i jačanje konkurentnosti regiona.

– Pomaka ima, što potvrđuje i napredak Crne Gore za dvije pozicije u nedavno objavljenom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Napredak su ostvarile i Srbija i Albanija, ali to nije dovoljno – saopštio je Đukanović.

On smatra da je neophodno da svi zajedno rade više i brže na podizanju konkurentnosti, kao i da u tome posebnu ulogu ima proces evropskih integracija, zajedno sa Berlinskim.

Predsjednik je saopštio da Berlinski proces predstavlja važnu nadogradnju politike EU prema regionu, koji bi trebalo da doprinese pojednostavljenju ekonomske saradnje i dinamičnijem procesu evropskih integracija.

On je naveo da je zahvaljujući bugarskom predsjedavanju, tema infrastrukturnog povezivanja Zapadnog Balkana dobila dodatnu pažnju i konkretan impuls.

– Regionu je opredijeljena bespovratna podrška od preko 180 miliona eura. Na spisku koji čeka formalno budžetiranje našla su se i dva projekta iz Crne Gore, a to su dio Jadransko-Jonske brze saobraćajnice i željeznička trasa Bar-Vrbnica – rekao je Đukanović.

On smatra da je pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja regiona.

– To bi bio i najubjedljiviji odgovor na kontraverze u vezi sa prisustvom investitora iz trećih zemalja, što nam se nerijetko spočitava s nekih važnih evropskih adresa – kazao je Đukanović.

Smatra da trgovinska i infrastrukturna integracija među državama regiona, i između Zapadnog Balkana i EU, ne može biti dovoljna, niti supstitut za političku integraciju u EU.

Predsjednik Crne Gore je poručio da je neophodno zajednički afirmisati politike usmjerene na rast produktivnosti, povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta, kao i smanjenje siromaštva, nezaposlenosti i rada u neformalnom sektoru.

– Važno je da posvećeno stvaramo uslove za inkluzivan i održiv razvoj cijelog regiona –  zaključio je Đukanović.

 

Panel 1: Ekonomska i evropska perspektiva Balkana

Poslovna zajednica Regiona očekuje od donosilaca odluka da i dalje rade na unapređenju poslovnog ambijenta, uklanjanju netarifnih barijera u međusobnoj trgovini i povećanju efikasnosti administracije na državnom i lokalnom nivou, u cilju stvaranja uslova za povećanje obima trgovine i razvoja ukupnih privrednih odnosa. Koji su planovi vlada zemalja Regiona u vezi sa navedenim pitanjima razgovarano je na panelu o ekonomskoj i evropskoj perspektivi Balkana.

U radu panela učestvovali su predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, predsjednik Vlade Kosova Ramush Haradinaj, potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić i zamjenik predsjednika Vlade Makedonije Kocho Angjushev.

Moderator je bio Christian Wehrschütz, novinar ORF iz Austrije.

Crnogorski premijer Duško Marković zahvalio je Privrednoj komori na organizaciji Konferencije koju je ocijenio važnom platformom za odgovor na ključno pitanje – kako unaprijediti kvalitet života građana.

On je ocijenio da u posljednjih 30 godina Zapadni Balkan nije bio u boljoj poziciji odnosno da njegova evropska perspektiva nije bila izvjesnija. Na tom putu su, dodaje premijer, brojni rizici i izazovi, političke nestabilnosti, populističke ideje, trgovinske tenzije između velikih sila.

– U takvim uslovima sprovodima evropsku agendu. Otvorili smo 31 poglavlje u pregovorima sa EU i privremeno zatvorili tri. To nije tehnički, već suštinski proces jer dovodi do promjena u našem društvu – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, nije cilj Crne Gore da što prije uđe u EU da bi se zvala članicom, već želi da preuzme i implementira evropske vrijednosti. Najavio je da će do kraja godine biti otvoreno poglavlje 27 te da će zatvaranje svih poglavlja biti mnogo lakši i brži proces.

– Bićemo u Evropskoj uniji prije 2025. ili možda baš te godine – kazao je Marković.

On je kazao da je EU opredijelila za Crnu Goru 700 miliona eura od 2007. godine, a više od 240 miliona za infrastrukturu što je znatno pomoglo ekonomskom rastu.

On smatra da su sve države Regiona imale benefite od Berlinskog procesa koji je ojačao povjerenje među državama, ali da je potrebno otkloniti barijere koje usporavaju integracione procese. Među njima su necarinske i administrativne barijere slobodnom protoku roba.

– Moramo jačati infrastrukturu ali i administrativne kapacitete kako bi se iskoristili razvojni potencijali – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, CEFTA sporazum je osnov agende povezivanja ovog područja, ali postoje problemi da se on u potpunosti implementira. On kaže da je CEFTA doprinijela rastu trgovine sa EU, ali da robna razmjena ima trend pada kada su potpisnice ovog sporazuma u pitanju.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić smatra da je Region jako daleko od EU. Prema njegovim riječima, uspješnost u integracijama se ne mjeri otvaranjem i zatvaranjem poglavlja.

– Region još pati od hroničnih problema: neriješenih političkih pitanja, tehnološke zaostalosti i odliva stučne radne snage. Nemamo objektivno puno razloga da budemo optimisti u evropskom procesu naročito ako uzmemo u obzir migrantsku krizu, Bregzit i druge izazove na koje ne možemo da utičemo. Kao što je kazao predsjednik Francuske Emanuel Makron, Evropa ne može biti veća prije nego što postane jača – rekao je Ljajić.

On je dodao da Region zaostaje za EU 30 godina u tehnološkom smislu, a da će 35 godina biti potrebno da dostigne nivo infrastrukturne razvijenosti. Prema njegovim riječima, brine činjenica da sa Zapadnog Balkana u svijet odlazi šest puta više obrazovanih ljudi nego iz drugih djelova svijeta.

– Nacionalizam u društvu, populizam u politici i komunizam u ekonomiji su ključni problemi zbog kojih zaostajemo za Evropskom unijom – zaključio je Ljajić.

On je istakao da je Berlinski proces doprinio približavanju zemalja Regiona, te da je najbolje targetirao ključne izazove na ovom području, koji se odnose na mlade i ekonomiju. On je međutim kazao da sporost u realizaciji loše utiče na ovaj dobro zamišljen koncept koji bi trebalo da doprinese otvaranju 200.000 radnih mjesta i rastu BDP-a na Balkanu.

– Ukoliko Region ne počne brže da se infrastrukturno povezuje, bojim se da će Berlinski proces postati još jedna inicijativa koja nije dala rezultate – rekao je Ljajić.

Zamjenik predsjednika Vlade Makedonije Kocho Angjushev smatra da Balkan treba da prestane da produkuje više istorije nego što može da je konzumira.

– Naš zadatak je da produkujemo međusobnu saradnju kako bismo doprinijeli ekonomskom razvoju i prosperitetu građana – kaže Angjushev.

On je takođe ukazao na problem carinskih barijera između država Balkana.

– Zašto bismo gradili saobraćajnice koje će skratiti rastojanje među nama ukoliko naši kamioni još uvijek na graničnim prelazima čekaju i po sedam sati. Potrebno je da se dogovorimo o međusobnom priznavanju dokumenata kao što su sertifikati i deklaracije koje prate robu, te da eliminišemo da carinske kontrole rade dvostruki posao. Zapadni Balkan je dio Evrope, a sav pesimizam prema integracijama će nestati ako razvijamo saradnju. Prostora za to najviše u energetici i poljoprivredi – smatra  – zamjenik premijera Makedonije.

On smatra da Region ne može biti konkurentan sa EU sve dok tehnološki ne bude na višem nivou, te naveo veliku disproporciju u onome što za unapređenje inovativnosti izdvajaju zemlje Regiona u odnosu na EU.

Kazao je da je Berlinski proces koristan sa političkog i ekonomskog aspekta. On je omogućio da infrastrukturni projekti, zahvaljujući grantovi, postanu atraktivniji za finansijere.

– Ne možemo ipak očekivati od Brisela da riješi sve naše probleme, moramo sami da se potrudimo – rekao je Angjushev, dodajući da zemlje Regiona ne treba da se međusobno doživljavaju kao konkurenti već kao partneri.

U okviru panela ministarka nauke Sanja Damjanović prezentovala je Institut održivih tehnologija Jugistočne Evrope.

Top