>>>
> Biznis > Moguća zloupotreba dominantnog položaja Gasproma?

Moguća zloupotreba dominantnog položaja Gasproma?

meCrnogorskienEnglish available languages

Evropska komisija uputila je Gaspromu obavještenje o utvrđenim činjenicama i okolnostima u kojoj se navodi da neke od Gaspromovih poslovnih praksi na tržištima snabdijevanja plinom u Srednjoj i Istočnoj Evropi predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu kojom se krše pravila zaštite konkurencije EU.

Na osnovu istrage koju je sprovela Komisija, postoji preliminarno mišljenje da je Gasprom, sprovođenjem ukupne strategije podjele tržištâ plina u Srednjoj i Istočnoj Europi (npr. smanjenjem mogućnosti svojih korisnika da prekogranično preprodaju plin) krši protiv-monopolska pravila EU. Zbog toga je Gasprom u određenim državama članicama mogao nametnuti neprimjerene cijene. Postoji mogućnost i da je Gasprom zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu time što je snabdijevanje plinom uslovljavao dobijanjem nepovezanih obveza veletrgovaca u pogledu infrastrukture za prenos plina.

Gaspromu ima na raspolaganju 12 nedjelja za odgovor na obavještenje o utvrđenim činjenicama, a može zatražiti saslušanje radi iznošenja svojih argumenata. Komisija će prije donošenja odluke u potpunosti poštovati Gaspromovo pravo na obranu i pažljivo razmotriti njegove primjedbe. Upućivanjem obavijesti o utvrđenim činjenicama ne prejudicira se konačni ishod istrage. Komesar EU zadužena za politiku konkurencije Margrethe Vestager izjavila je:

„Plin je osnovni resurs u našem svakodnevnom životu: njime zagrijavamo domove, upotrebljavamo ga za kuvanje i proizvodnju električne energije. Stoga je izuzetno važno održati poštenu tržišnu konkurenciju na europskim tržištima plina. Sva društva koja posluju na evropskom tržištu, bez obzira na to dolaze li iz EU ili ne, moraju se pridržavati pravila EU. Zabrinuta sam da Gazprom krši pravila zaštite konkurencije EU zloupotrebom dominantnog položaja na plinskim tržištima EU. Smatramo da je moguće da je Gasprom postavio vještačke prepreke kojima se sprječava protok plina iz određenih zemalja Srednje i Istočne Evrope u druge, a time se sprječava prekogranična tržištna konkurencija. Razdvajanjem nacionalnih plinskih tržišta Gasprom je osim toga mogao nametnuti cijene koje Komisija u ovoj fazi smatra neprimjerenim. Ako bi se potvrdili naši navodi, Gasprom bi za svoje ponašanje morao snositi pravne posljedice.”

 

Preliminarni nalazi Komisije u obavijesti o utvrđenim činjenicama

Gasprom je dominantni dobavljač plina na tržištima niza zemalja Srednje i Istočne Evrope. U svjetlu anti-monopolske istrage preliminarno mišljenje Komisije je da Gasprom sprječava konkurenciju na tržištima snabdijevanja plinom u osam država članica – Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Komisija smatra da Gazprom sprovodi ukupnu strategiju zloupotrebe na tim tržištima snabdijevanja plinom, a naročito:

  • Gasprom uvodi teritorijalna ograničenja u svoje sporazume o snabdijevanju s veletrgovcima i nekim industrijskim korisnicima u navedenim zemljama. Ta ograničenja uključuju zabrane uvoza i klauzule u kojima se zahtijeva da se kupljeni plin mora upotrijebiti na određenom državnom području (klauzula o odredištu). Gasprom je sprovodio i druge mjere kojima je ometao prekogranični protok plina, npr. prisiljavanjem veletrgovaca na to da za izvoz plina moraju dobiti saglasnost Gasporoma i odbijanjem u određenim okolnostima promjene lokacije na koju se plin treba dostaviti. Komisija smatra da se tim mjerama sprječava slobodna trgovina plinom u Evropskom ekonomskom prostoru (EEP).
  • Pomenuta teritorijalna ograničenja mogu dovesti do povećanja cijena plina te Gaspromu omogućuju da u pet država članica (Bugarskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj) provodi neprimjerenu politiku određivanja cijena i veletrgovcima nameće cijene koje su znatno više u odnosu na Gaspormove troškove ili referentne cijene. Te neprimjerene cijene djelimično su rezultat Gazpromovih formula za izračunavanje cijena u kojima se cijene plina u ugovorima o snabdijevanju indeksiraju uz košaricu cijena naftnih proizvoda i neopravdano su u korist Gazproma u odnosu na korisnike.
  • Moguće je da je Gasprom iskorištavao dominantni položaj na tržištu time što je snabdijevanje plinom u Bugarskoj i Poljskoj uslovljavao dobijanjem nepovezanih obveza veletrgovaca u pogledu infrastrukture za prenos plina. Tako je npr. snabdijevanje plinom zavisila od ulaganja u projekat plinovoda koji je Gasprom promovisao ili od pristanka na jačanje Gaspromove kontrole nad plinovodom.

Preliminarni nalazi komisije su da pomenute prakse predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja Gasproma na tržištima, koje su zabranjena članom 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Takvim tržišnim ponašanjem, ako se ono potvrdi, ometa se prekogranična prodaja plina na jedinstvenom tržištu i time smanjuje likvidnost i efikasnost tržištâ plina. Osim toga, postavljaju se vještačke prepreke u trgovini među državama članicama i dovodi do rasta cijena plina.

 

Dodatne informacije

Komisija je pokrenula zvanični postupak protiv Gasproma pokrenula 31. avgusta 2012. godine. Gasprom je dominantni dobavljač prirodnog plina na tržištima svih zemalja Srednje i Istočne Europe, sa tržišnim udjelom znatno većim od 50% u većini njih – u nekim zemljama taj tržišni udio iznosi čak 100%.

U član 102. Ugovora o funkcionisanju EU zabranjena je zloupotreba dominantnog položaja na tržištu koji bi mogao uticati na trgovinu među državama članicama. Sprovođenje te odredbe utvrđeno je u Anti-monopolskoj uredbi (Uredba Savjeta EZ br. 1/2003), koju mogu primjenjivati Komisija i organi država članica nadležni za pitanje zaštite konkurencije.

Obavještenje o utvrđenim činjenicama i okolnostima predstavlja formalni korak u istrazi koju sprovodi Komisija u slučajima sumnje na povredu pravila zaštite konkurencije EU. Komisija u pisanom obliku obavještava stranke u predmetu o činjenicama koje su protiv njih utvrđene, a stranke mogu odgovoriti na njih u pisanom obliku. Adresati mogu ispitati dokumente u istražnom spisu Komisije, odgovoriti na njih u pisanom obliku i zatražiti saslušanje kako bi svoje primjedbe iznijeli pred predstavnicima Komisije i organa država članica nadležnih za zaštitu konkurencije. Komisija konačnu odluku donosi tek nakon što su strane ostvarile svoje pravo na obranu.

Nema zakonskog roka u kojem Komisija mora završiti istraživanje o zloupotrebi dominantnog položaja. Trajanje anti-monopolske istrage zavisi od niza činilaca, uključujući složenost predmeta, stepen saradnje pravnog lica sa Komisijom i ostvarivanje njegovih prava na odbranu.

 

Izvor: EK

meCrnogorskienEnglish available languages

Top