>>>
> Biznis > Šta stoji iza uspjeha novih preduzeća u Švedskoj

Šta stoji iza uspjeha novih preduzeća u Švedskoj

PITANjE: Šta imaju zajedničko Spotify, Minecraft i Candy Crush Saga ?

ODGOVOR: Svi su proizvedeni u Švedskoj.

 

Švedska je dom najvećih evropskih tehnoloških kompanija. Smatra se drugom u svijetu, odmah nakon Silikonske doline po broju tzv. “jednoroga”, što je naziv za tehnološke kompanije sa tržišnom kapitalizacijom preko milijardu dolara. Suosnivači VOIP servisa Skajp (Skype) su bili Šveđani. Štokholm je inicijalno bio sjedište Saundklauda (Soundcloud), prije nego što se izmjestio u Berlin.

Kako to da se Švedska pokazala toliko uspješnom u podsticanju osnivanja novih digitalnih preduzeća i rastu njihovih poslovanja. Jedan neintuitivni i donekle kontroverzan odgovor je – visok nivo oporezivanja.

Poreska ekonomska politika Švedske

Istraživanja pokazala da zemlje sa velikim državnim aparatom koji se finansira iz poreza manje preduzetničke. Ali, Švedska tehnološka predzeća su ostvarila korist i od društva i od izgrađene infrastrukture koje takav pristup donosi, ako se na pravi način vodi.

Što se tiče prosječne brzine interneta, Švedska je treća u svijetu, a jedino slabija od susjedne Norveške i Južne Koreje. Preko 60% države ima pristup super-brzom fiberoptičkom širokopojasnom internetu sa brzinama od preko 100 mb/s, a švedska vlada želi taj udio da poveća na 90% do 2020. godine. Švedska vlada direktno subvencioniše uspostavljanje infrastrukture širokopojasnog interneta u ruralnim područjima. To nije prvi put da se vlada upliće u masovnu upotrebu tehnologije kod stanovništva. Devedesetih godina XX vijeka subvencionisala je domaćinstva da priušte PC-je, čime su, prema tvrdnjama naučnika, računari bilo dostupni u skoro svakom domaćinstvu. Danas skoro 95% Šveđana koristi internet, upoređujući sa svega 84% Amerikanaca.

Švedska je među prvih pet zemalja svijeta u segmentu tehnologije u Globalnom izvještaju konkurentnosti. Švedska je takođe među najuspješnijim zemljama i u ostalim makroekonomskim parametrima.

Deregulacija i konkurencija

Uspjeh Švedske kao luke za nova tehnološka preduzeća je dio šire priče o ekonomskom rastu kojem su doprinjele tržišne reforme iz 90-ih. Početkom finansijske krize, vlada je zahtjevala uvođenje privatne konkurencije u područjima u kojima su prethodno dominirala državna preduzeća.

Veliki broj javnih monopola je deregulisan, uključujući taksi službe, elektrosnabdijevanje, telekomunikacije, željeznice i domaće aviousluge. Poslovi brojnih javnih službi, kao što su briga o starima, primarno i sekundarno obrazovanje i vrtići su prenijeti privatnim firmama. Zakon o konkurenciji uveden je 1993. godine kako bi se blokirala velika tržišna preuzimanja i nekonkurentne prakse.

Poreske stope su počele da se smanjuju, naročito porez na dobit, koji je pao sa 52% 1990 godine na 22% danas. Manji je nego u SAD gdje iznosi 38,9%.

To je podstaklo jednu grupu švedskih akademika da tvrde da je Švedska više preduzetnička zemlja od SAD-a. Naučni članak koji su objavili potencira da su prethodnih godina mlade švedske firme (do 5 godina) činile 55% svih preduzeća u Švedskoj. Istovremeno, u Americi je udio mladih firm opao sa 45% na manje od 40%.

Švedska vlada čak nastoji reaguje na zabrinutost koje tehnološke kompanije imaju u vezi sa poreskom politikom jer može da obeshrabri privlačenje talenata iz svijeta. Iz tog razloga, vlada primjenjuje nižu poresku stopu na novoosnovanim preduzećima kojim će omogućiti da privuku visokokvalitetni kadar, jer nova preduzeća se ne mogu takmičiti sa starijim preduzećima po platama koje mogu da ponude zaposlenima.

Povjerenje usađeno u kulturu.

Na kraju, još jedan od vitalnih sastojaka koji čine uspješnu priču o novoosnovanim preduzećima u Švedskoj je povjerenje koje je duboko usađeno u Švedskom društvu.

Švedska je uz druga nakon Danske po “intra preduzetništvu” (intrapreneurship), koje se otprilike definiše kao saradnički razvojni i inovativni rad na nekom projektu zaposlenih iz nekoliko kompanija. Intrapreduzetništvo je moguće kada postoji visok nivo povjerenja i među pojedinim preduzećima i među društvom u cjelini.

Zaposleni će vjerovatnije biti inovativniji kada imaju povjerenje kod poslodavaca sa većom autonomijom njihovog posla. Isto tako, zaposleni će vjerovatnije više sarađivati kada imaju povjerenje kod njihovih kolega. Povjerenje među poslodavcima je vjerovatno visoko kada je povjerenje u društvu i ekonomiji na visokom nivou, što sve stvara sinergetski efekat.

Visoki nivo povjerenja u švedskoj kulturi može biti objašnjenje zašto veliki udio Šveđana ima povjerenje kako njihova vlada troši njihov novac za njih. To za uzvrat stvara okruženje snažne društvene mreže, koje uključuje izdašnu novčanu naknadu za roditeljsko odsustvo (i majkama i očevima), što omogućava zaposlenima da se osjećaju sigurnije na poslu. Visok nivo povjerenja takođe koristi preduzetništvu, čineći da velike korporacije koje posluju odavno dovoljno vjeruju malim novoosnovanim kompanijama da zajedno sarađuju i da im prenose znanje.

 

Top