Održana IV Konferencija o nacionalnom brendiranju • SENAT.me

Crnogorski available languages

Kolašin je po drugi put bio domaćin sada već tradicionalne konferencije o nacionalnom brendiranju. IV Konferencija o nacionalnom brendiranju, koju organizuje Ministarstvo ekonomije, a finansira njemačka fondacija „Hans Zajdel“, okuplja predstavnike brojnih crnogorskih opština i nekoliko ministarstava, kao i organizacija iz oblasti turizma, kulture i privrednog razvoja, koji će tokom naredna tri dana predstaviti lokalne i državne potencijale za brendiranje države. Na Konferenciji će biti predstavljeni i dosadašnji rezultati rada na polju nacionalnog brendiranja, kao i buduće, planirane aktivnosti. Uvodnu riječ konferencije imala je ministar ekonomije gospođa Dragica Sekulić.

Dan 1 – Brendiranjem do prepoznavanja

Da bi privukla nove investicije, kompanije, nove kupce i klijente, Crna Gora mora biti, zahvaljujući upravo onome što zaista jeste, drugačija od ostalih u svom okruženju, a to nam može omogućiti nacionalni brend, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić na otvaranju IV Konferencije o nacionalnom brendiranju u Kolašinu.

„Globalizacija je donijela dostupnost svemu, ali je donijela i to da smo svi slični jedni drugima. Nacionalni brend je zaista to što nam omogućava da sve ono što Crnu Goru razlikuje od ostalih, a to su hrana, kulturna ili turistička ponuda, ljudi i sve ono čime Crna Gora može da se pohvali, pretvorimo u jedan zajednički brend Crne Gore, kako bismo se u ovom okruženju koje je prilično konkurentno izdvojili u odnosu na ostale“,

kazala je ministarka Sekulić.
Trodnevna Konferencija, kako je dodala, biće prilika da sve institucije koje su na bilo koji način uključene u proces nacionalnog brendiranja daju svoj doprinos i na najbolji način ponude ono što je iz njihovog resora, a što se uklapa u koncept nacionalnog brenda.

„Ono što razlikuje Crnu Goru od ostalih zemalja regiona i šire je to da ima Zakon o nacionalnom brendu, čime je prva država u regionu i Evropi koja je za oblast razvoja nacionalnog brenda pripremila adekvatan zakonodavni okvir koji nam predstavlja temelj za dalji razvoj nacionalnog brenda“, kazala je ministarka Sekulić.

Crna Gora, prema njenim riječima, ima prirodne potencijale i resurse koje treba da predstavljaju nacionalni brend, a na nama je da ih na pravi način prepoznamo i valorizujemo. Kada govotrimo o nacionalnom brendu, postoji predfrasuda da je samo znak nacionalni brend, a svi znamo su nacionalni brend jedne države ekonomski potencijali, prirodna bogatstva, turističke atrakcije, kulturno-istorijsko nasljeđe, ljudi koji čine državu i sve su to elementi brenda.

Rukovodilac Kancelarije Projekta Fondacije „Hans Zajdel“ za Srbiju i Crnu Goru Lutz Kober kazao je da se proces razvoja nacionalnog brenda ne događa u jednom danu, već da je to dugoročan proces.

„Crna Gora je u posljednih nekoliko godina puno toga postigla, ne samo u ovoj oblasti, već i na svom putu ka NATO-u i na putu evropskih integracija. U svijetu globalizacije veliki je zahtjev ostati specifičan i svoj. Jako je važno da Crna Gora uspije da pozicionira ono što ima – da bude prepoznatljiva po svojim kvalitetima“, kazao je Kober.

On je dodao da će Fondacija „Hans Zajdel“ nastaviti da podržava ovaj proces koji, kako je kazao, ima smisla i za koji vjeruje da će ostvariti svoj cilj.

Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača Jovo Rabrenović kazao je da će ova Konferencija pokazati da je Crna Gora država koja ima dosta različitosti i potencijala.

„Naš cilj u koji istinski vjerujemo jeste da će, ulaskom u Evropsku uniju, brend države Crne Gore biti na listi među prvih 50 država“, kazao je Rabrenović.

2 dan konferencije – izdvojeni brojni potencijali

„Globalizacija je donijela dostupnost svemu, ali je donijela i to da smo svi slični jedni drugima. Nacionalni brend je zaista to što nam omogućava da sve ono što Crnu Goru razlikuje od ostalih, a to su hrana, kulturna ili turistička ponuda, ljudi i sve ono čime Crna Gora može da se pohvali, pretvorimo u jedan zajednički brend Crne Gore, kako bismo se u ovom okruženju koje je prilično konkurentno izdvojili u odnosu na ostale“,

kazala je ministarka Sekulić.

Trodnevna Konferencija, kako je dodala, biće prilika da sve institucije koje su na bilo koji način uključene u proces nacionalnog brendiranja daju svoj doprinos i na najbolji način ponude ono što je iz njihovog resora, a što se uklapa u koncept nacionalnog brenda.

„Ono što razlikuje Crnu Goru od ostalih zemalja regiona i šire je to da ima Zakon o nacionalnom brendu, čime je prva država u regionu i Evropi koja je za oblast razvoja nacionalnog brenda pripremila adekvatan zakonodavni okvir koji nam predstavlja temelj za dalji razvoj nacionalnog brenda“, kazala je ministarka Sekulić.

„Crna Gora je u posljednih nekoliko godina puno toga postigla, ne samo u ovoj oblasti, već i na svom putu ka NATO-u i na putu evropskih integracija. U svijetu globalizacije veliki je zahtjev ostati specifičan i svoj. Jako je važno da Crna Gora uspije da pozicionira ono što ima – da bude prepoznatljiva po svojim kvalitetima“, kazao je Kober.

On je dodao da će Fondacija „Hans Zajdel“ nastaviti da podržava ovaj proces koji, kako je kazao, ima smisla i za koji vjeruje da će ostvariti svoj cilj.

3. dan – ekonomija, turizam, sport i poljoprivreda značajni potencijali

Crna Gora kao investiciona destinacija intenzivno radi na jačanju mehanizama u cilju kreiranja atraktivnog poslovnog ambijenta koji može biti jedan od značajnih elemenata nacionalnog brenda, kazao je generalni direktor za transformaciju i investicije Radosav Babić.

Trećeg dana Konferencije o nacionalnom brendiranju predstavljeni su ključni državni potencijali za razvoj nacionalnog brenda, i to iz oblasti ekonomije, sporta, poljoprivrede i turizma.

„U cilju kreiranja prepoznatljivog poslovnog ambijenta, neophodno je konstantno ulaganje u infrastrukturu, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Projekat auto-puta je svakako jedan od glavnih pokretača ekonomskog razvoja i sigurno će doprinjeti ravnomjernom regionalnom razvoju i jačanju potencijala na sjeveru zemlje“, kazao je Babić.

Potencijal ekonomskog rasta, kako je dodao, prepoznat je posebno u sektoru turizma, energetike, poljoprivrede i industrije, što je u skladu sa strateškim prioritetima države.

„Ukoliko želimo da poslovni ambijent bude dio nacionalnog brenda, neophodno je riješiti i centralizovani sistem prilično dugih administrativnih procedura. Do sada su projektom ‘Bez barijera’ i programom ‘Giljotine propisa’ postignuti značajni rezultati na ovom polju, ali prostora za unapređenje i dalje ima“,

kazao je Babić i dodao da Ministarstvo ekonomije, u cilju postizanja održivog poslovnog ambijenta, sprovodi brojne programe podsticaja razvoja biznisa, a da važnu ulogu u tom procesu imaju i lokalne samouprave.
Generalni direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta Miloš Lalević kazao je da su tri najvažnija potencijala iz oblasti sporta koji mogu doprinijeti kreiranju nacionalnog brenda vrhunski sport, organizacija međunarodnih sportskih takmičenja i sportsko-rekreativne aktivnosti.

„Reprezentativni uspjesi, kao i uspjesi naših sportista koji su angažovani u klubovima širom svijeta, najbolja su reklama naše zemlje na globalnoj sceni. Zatim, glavna promotivna vrijednost međunarodnih sportskih takmičenja ogleda se u činjenici da zemlji domaćinu omogućuje veliku medijsku pažnju i promociju kod globalne publike. Najzad, za sve ljubitelje sportskih aktivnosti Crna Gora može biti izuzetno atraktivna destinacija, imajući u vidu njen dobar geografski položaj, povoljne klimatske uslove i izuzetne prirodne ljepote“, kazao je Lalević.

Načelnica Direkcije za šeme kvaliteta u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Merisa Čekić kazala je da je politika kvaliteta, odnosno zaštita proizvoda oznakama kvaliteta strateški prepoznata kao prioritetna, kao i da je donešen set zakona kojima se definišu načini brendiranja.

„Zakon o šemama kvaliteta definiše šest oznaka, i to su: oznaka porijekla, geografska oznaka, garantovano tradicionalni specijalitet, ‘planinski proizvod’, ‘proizvod sa moje farme’ i oznaka za viši kvalitet. Dodatno, tu je i oznaka za organski proizvod“, kazala je Čekić.

Prema njenim riječima, crnogorski proizvođači mogu da opstanu samo ako podižu kvalitet svojih proizvoda, tako stvarajući brend. Nema kvaliteta i brenda bez bezbjedne proizvodnje, kolektivnog pristupa i podizanju svijesti o značaju kvaliteta.

Govoreći o turističkim potencijalima Crne Gore, Ljiljana Čukić ispred Nacionalne turističke organizacije kazala je da opredjeljivanje zaštitnog znaka turizma Crne Gore „Montenegro Wild Beauty“ diferencira Crnu Goru u odnosu na druge destincije, uz prepoznavanje identiteta i vrijednosti turističke ponude koje ona sa sobom nosi.

„Turistički brend sa svojim sloganom, logom i vizuelnim identitetom zaštićen je u zemlji i inostranstvu kroz međunarodnu organizaciju za intelektualnu svojinu. Prilikom definisanja turističke oznake brenda Crne Gore sve unikatne vrijednosti zemlje kao turističke destinacije su se morale sažeti u jedinstveno, atraktivno i prepoznatljivo ‘obećanje’ da je Crna Gora – divlja ljepota, bila, sada je i biće“, kazala je Čukić.

Pored predstavljanja državnih potencijala, prethodna dva dana Konferencije predstavnici crnogorskih opština prezentovali su lokalne potencijale koji mogu imati važnu ulogu u procesu kreiranja nacionalnog brenda. Ministarstvo ekonomije planira da određeni broj prijedloga predstavljenih na Konferenciji, a koji budu prepoznati kao kvalitetni, uvrsti u buduću Strategiju razvoja nacionalnog brenda.

Izvor: Ministarstvo ekonomije (1) (2) (3)