>>>
> Aktuelnosti > Blog > Prvi jul

Prvi jul

Prvi jul donosi kako političke, tako i makroekonomske promjene u zemljama regiona. Promjene se prevashodno odnose na Crnu Goru, Republiku Sloveniju, BiH i Republiku Hrvatsku.

U Crnoj Gori počeće da se primjenjuje povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost. Viša poreska stopa uvećava se za 11,76%, odnosno sa 17% na 19% poreske osnovice. U pomenutu poresku osnovicu biće pridodate igre na sreću, koje su do promjene bile neoporezive. Glavni motiv za ovakvo povećanje jeste sanacija budžetskog deficita, prouzrokovan aktiviranjem državnih garancija na privatizovano preduzeće Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP). Moguć je dalji rebalans budžeta zbog sanacija dugova KAP-a. Niža poreska stopa, popularno zvana “na osnovne životne namirnice” ostaće nepromijenjena (7%). Niža poreske stope PDV-a obuhvata i usluge nautičkog turizma i ugostiteljstva. I pored obećanja pojedinih političara da je povećanje PDV-a “pirvremenog karaktera” zakonom nije određen vremenski rok prestanka važenja privremeno povećane poreske stope. U Crnoj Gori su u prethodnih godinu dana uvedeni dodatni nameti, ako što je porez na aktivne SIM kartice, električna brojila i kablovsku televiziju, kao i “krizni porez” na bruto plate.

Na povećanje poreske stope odlučila se i Slovenija. Veća poreska stopa iznosiće 22 umjesto dosadašnjih 20 procenata, a niža 9,5 umjesto 8,5%. Prema pisanju medija, u Sloveniji se očekuje povećanje svih režijskih troškova, cijene goriva, namirnica i usluga, mada su pojedini trgovci i ugostitelji već izvršili podizanje nivoa cijena.

Građani Bosne i Hercegovine nastavili su sa protestima povodom blokade zakona o javnom matičnom broju građana. Nepostojanje pomenutog zakona onemugućava izdavanje JMBG-a osobama rođenim nakon marta 2013. godine i onima koje žele da steknu državljanstvo BiH, čime ostaju uskraćeni za brojna građanska prava.

U sijenci negativnih vijesti iz zemlja regiona, Hrvatska postaje punopravan član Evropske unije. Pomenuta državno-pravna politička promjena usloviće novu politiku kako prema postojećim članicama EU, tako i prema zemljama regiona. Ulazak u Republiku Hrvatsku moraće se obavljati isključivo sa pasošima, što do sada nije bila obaveza za građane Bosne i Hercegovine i bokeljskih opština Crne Gore, koji su za prelazak granice koristili lične karte. Promet radne snage imaće uticaja na gražane RH, jer su pojedine države članice, kao što su Velika Britanija i Njemačka, ograničile zapošljavanje hrvatskih državljana na period od narednih 7 godina. Ulazak u EU za Hrvatsku podrazumjeva promjene i na promet roba i usluga. Hrvatska je time izgubila status potpisnice CEFTA-e, a na hrvatsku izvezenu robu će se primjenjivati ista pravila koja važe za sve ostale zemlje EU. Isto će se odnositi i na uvoz, odnosno tranzit u RH. Pored pomenutog, Hrvatska je ulaskom u EU morala već da zabrani neke nazive proizvoda, kao što je vino Prošek, a umjesto riječi “marmelada” na rafovima u Hrvatskoj moraće da stoji naziv “voćni namaz”. Pored pomenutog, Republika Hrvatska će od naredne godine ostati i bez dijela prihoda, jer će 50% od prikupljenih carina i poreza na dodatnu vrijednost uplaćivati u budžet EU.

Top