>>>
> Ekonomija Crna Gora > Reakcije povodom 9 godina od obnove nezavisnosti CG

Reakcije povodom 9 godina od obnove nezavisnosti CG

meCrnogorski available languages

Prošlo je devet godina od održavanja referenduma o nezavisnosti Crne Gore. Tim povodom iznijeli su svoje stavove akteri procesa osamostaljivanja Crne Gore.

Đukanović: Stvorili smo preduslove da gradimo CG po mjeri potreba građana

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, koji je prije devet godina obavljao funkcije predsjednika Vlade RCG i predsjednika Bloka za nezavisnu CG , održao je tim povodom govor na prijemu u vili “Gorica”:

Dame i gospodo, Ekselencije, Poštovani prijatelji,

Devet je godina od obnove nezavisnosti države Crne Gore. Iako je ovo prilika da kao neposredni akteri i svjedoci rado evociramo uspomene na taj pobjednički trijumf, i trenutak da se s razlogom podsjetimo da je naš 21. maj civilizacijski iskorak vrijedan crnogorskog 21. vijeka, večeras ću istaći najbitnije.

Na političkom poprištu borbe za nezavisnost preuzeli smo odgovornost za nebrojeno mnogo društvenih, političkih, ekonomskih, kulturno-emancipatorskih izazova. I zaista, nakon devet godina stojimo s obnoviteljskim bremenom odgovornosti, radosni što ponosno možemo reći: mi jesmo u neprekidnom progresu, u istrajnom, mjerljivom i vidljivom napretku, na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Crna Gora je danas najprosperitetnija ekonomija u ovom dijelu Evrope. Regionalni lider u evropskoj i evroatlantskoj integraciji. Ovi uspjesi su utoliko veći, jer su ostvareni u vremenu dugotrajuće globalne ekonomske krize, i promijenjenom geopolitičkom kontekstu u Evropi. Aktuelni procesi u regionu opominju da po pitanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu moramo biti u stalnom oprezu. Zato je veoma važno da svi izazovi naslijedjeni iz vremena raspada jugoslovenske države budu pod pojačanom pažnjom Evropske unije i drugih relevantnih međunarodnih činilaca.

Brži ekonomski i demokratski razvoj najpouzdaniji je garant preveniranja problema koji bi ovaj dio Evrope mogli zadržati u stanju nepouzdane stabilnosti. Posebno je važna unutrašnja integracija regiona, modernizacija i izgradnja putne i energetske infrastrukture, i povezivanje sa evropskim koridorima. Berlinski proces i konkretnija i izdašnija podrška Brisela u tom pravcu, jedini su put brže  evropeizacije Zapadnog Balkana.

Obnovom nezavisnosti i međunarodnim priznanjem stvorili smo preduslove da gradimo Crnu Goru po mjeri potreba naših građana, u duhu vlastitih razvojnih specifičnosti, u skladu sa standardima Evrope 21. vijeka. Izdašne resurse koje imamo moramo brže stavljati u funkciju dinamičnijeg i održivog ekonomskog rasta i boljeg života za sve građane. U tom cilju, moramo biti još efektivniji u izgradnji konkurentnog poslovnog ambijenta i najpouzdanijeg okvira za privlačenje investicija i za biznis.

Izgradnja autoputa, završetak započetih i realizacija novih krupnih projekata u turizmu i energetici uveliko će promijeniti sliku Crne Gore i unaprijediti kvalitet života crngorskih građana. Istovremeno, naš politički sistem moramo učiniti funkcionalnijim i efikasnijim. Posvećeni smo izgradnji institucija utemeljenih na vladavini prava, kompetentnih da donose odluke i preuzimaju odgovornost za njihovo izvršavanje, u skladu sa ustavnom podjelom vlasti.

Stabilnost, rezultati u reformama, prosperitetan ekonomski i demokratski razvoj, i kontinuiran progres u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, daju realnu nadu da Crna Gora do kraja godine dobije poziv za članstvo u NATO, što će dodatno ohrabriti unutrašnje pozitivne procese i osnažiti stabilnost cijelog regiona. U ovom optimističnom tonu želim da čestitam 21. maj –Dan nezavisnosti svim građanima Crne Gore, kao i svima vama koji ste prisustvom uveličali ovaj praznik. Uz naš ustaljeni pozdrav: Neka je vječna Crna Gora!

Bojović: Nije ovo onaj san o nezavisnosti

Sa druge strane, nekadašnji predsjednik Pokreta za nezavisnu i evropsku Crnu Goru Rade Bojović smatra da Crna Gora danas nije država za kakvu su se zalagali, kako kaže, izvorni suverenisti.

“Nije ovo onaj san o nezavisnosti koji smo mi sanjali od 90-tih godina. Iz ove perspektive, kada gledate sve te događaje, imate pomiješanost osjećanja. Jer, onu političku priču i zalaganja koju smo pričali tokom 90-tih godina, kao što su Evropa, vladavina zakona, prosperitetna ekonomija, slobodan politički sistem, sve je to potonulo tih 90-tih godina u onom zločinačkom raspadu Jugoslavije i užasima koji su nakon toga nastali. Ta ideja je vaskrsla ponovo početkom 2000. godine. Politička partija kojoj je najvećim dijelom nezasluženo pripala nagrada obnovitelja države, jeste Demokratska partija socijalista, koja jeste pokazala osobinu političkog mutiranja. Sada imate situaciju da one autentične političke snage koje su bili zagovornici ne samo nezavisnosti Crne Gore, već i priče da ta država treba da bude demokratska i pravno uređenja i proevropska, te političke stranke su imale sekundarnu ulogu u odnosu na DPS“, ističe Bojović u intervju za Agenciju Anadolija .

Iako je DPS u ranim devedesetim odbijala priču o nezavisnoj Crnoj Gori, upravo je najviše zahvaljujući partiji Mila Đukanovića ostvaren pozitivan rezultat na majskom referendumu 2006. godine.

“Došlo se u situaciju da bez tog političkog konglomerata, taj posao niste mogli završiti. Treba biti iskren i reći da ni oni taj posao ne bi završili bez saveza sa autentičnim suverenistima. Jer, koliko god da je moćna DPS, trebale su im izvorne suverenističke stranke, kao i partije manjinskih naroda. Taj posao je završen 2006. godine i ja nemam dileme da je Crna Gora napravila dobar izbor, nezavisno od naših zalaganja sa početka devedesetih. Alternativa je u konačnom bila tadašnja Srbija i ova današnja Srbija, koja bi u toj konstalaciji bila samo proširena Srbija, kako god se zvala zajednička država. Izboreno je to što je izboreno, ali očigledno da motivi nisu bili isti. Iz ove perspektive, nakon devet godina od nezavisnosti, to nije ono za šta smo se borili mi izvorni suverenisti.“

Suverenističke partije nestale sa političke scene

Početkom devedesetih, kada je i počeo raspad SFRJ, Liberalni savez Crne Gore snažno se zalagao za nezavisnost Crne Gore. Na referendumu 1992.godine, većina je glasala za ostanak u zajednici sa Srbijom. Liberalni savez Crne Gore je sa političke scene Crne Gore nestao 2005. godine, godinu uoči referenduma kada će Crna Gora povratiti samostalnost.

“Nesrećna crnogorska politička okolnost jeste da su se stranke koje su se zalagale za nezavisnu Crnu Goru vremenom ili pogasile, ili su marginalizovane, ili su postale priljepak vlasti, kao što je slučaj sa Socijaldemokratskom partijom. Na nesreću, Liberalni savez Crne Gore, koji se od starta zalagao za nezavisnu Crnu Goru je ugašen i prije referenduma, a SDP nije uspio u svojoj misiji koja je za mene od početka bila utopijska, a to je da će da reformiše DPS i učine ih slične sebi.“

Velikosrpska politika i dalje živa

Dominantna tema uoči referenduma za nezavisnu Crnu Goru, ali i tokom devedesetih, bila je velikosrpska politika i njen uticaj na Crnu Goru. Bojović, kao neko ko je od početka svoje političke karijere zastupao stav nezavisne Crne Gore i zalagao se za promociju crnogorske nacije, ubijeđen je da je ta politika i dalje živa.

“Nemam nikakve dileme da je velikosrpska politika i dalje živa. Ona je poražena u smislu velikodržavnih aspiracija, prekrajanja teritorija. To pitanje je u najmanju ruku dugoročnije odloženo. Mislim da je tu došlo do transformacije politike u pravcu pokušaja da onamo gdje ste politički izgubili, sada to kompezirate kroz nešto što bi bila kulturno-politička akcija. Kad kažem kulturno-politička akcija, onda mislim na glavnog nosioca te politike, za koju mislim da nisu odustali ni za pedalj, a to je Srpska pravoslavna crkva. To je jedan politički igrač u Crnoj Gori. Ona je to od prvog momenta. Danas ništa manje nego juče. DPS je učinio vrlo malo na afirmaciji državnog identiteta. Imamo crnogorski jezik, ali u obrazovanju imate četvoroimeni jezik. Nezavisno što se radi o istom jeziku, to je ipak neustavno rješenje.

Lukovac: Moglo se i moralo više uraditi

Sličnog mišljenja bio je bivši predsjednik Savjeta Pokreta za nezavisnu Crnu Goru Branko Lukovac, koji je dao intervju za medijsku kuću “Vijesti”.

“Crna Gora je, konačno, 2006. godine na miran način izašla iz neodrživog i neželjenog braka i obnovila svoju nezavisnost. Kasnije nego je mogla i trebala. Ali je to učinila zahvaljujući velikom angažovanju najširih snaga Crne Gore i njene dijaspore. A ne samo DPS-SPD kako iz ovih partija vole da nekorektno sve zasluge pripisuju sebi.”

Na pitanje kako komentariše činjenicu da je javni dug Crne Gore na kraju 2006. iznosio 38,3 odsto, dok je u 2015. godini 60 procenata iako se u međuvremenu slilo preko pet milijardi eura, Lukovac je odgovorio:

“U nagomilanom državnom dugu su sadržani mnogi promašaji, od privatizacionih poduhvata, nepotrebnih garancija ili budžetskog deficita. Ne vidim kako će se buduće generacije nositi sa tolikim obimom duga koji će im ostaviti ova generacija. Osim,  ako se ne stvori neki novi Londonski ili Pariski klub kreditora koji bi otpisao dio dugova, kako je to učinjeno prije 10 ili 12 godina.”

Izvori: Vlada CG , RTCG  ,  Vijesti

meCrnogorski available languages

Top