>>>
> Ekonomija Crna Gora > Prijedlog budžeta Crne Gore za 2018 – autoput, konkurentnost, razvoj i socijalna sigurnost u fokusu

Prijedlog budžeta Crne Gore za 2018 – autoput, konkurentnost, razvoj i socijalna sigurnost u fokusu

meCrnogorski available languages

Vlada Crna Gore usvojila je prijedlog budžeta za 2018. godinu. Tim povodom organizvoana je konferencija za medije, gdje je potredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović izjavio:

„Budžet za narednu godinu donosimo nakon prve godine sprovođenja finansijske konsolidacije i ostvarenih ohrabrujućih rezultata na unapređenju stabilnosti finansijskog sektora, i ostvarenog značajnog rasta naše ekonomije“.

Kako je potpredsjednik Simović naveo današnja konferenciju za medije organizovana je u ovakvom formatu njegujući princip otvorenosti i uvijek želeći da se on unaprijedi, posebno povodom najznačajnijeg finansijskog dokumenta za sve građane.

„Ohrabreni ostvarenim, odlučni da nastavimo sa dinamičnim i održivim ekonomskim rastom i ostvarenjem vizije napretka ukupnog našeg društva i unapređenjem kvaliteta života svih građana. Ostvareni ekonomski rast po najvećoj stopi u regionu i među najvišim u Evropi, podsticaj je, ali i zadatak više i izazov više za narednu budžetsku godinu“ – ocijenio je potrpedsjednik.

Kao poseban zadatak u narednom periodu potpredsjednik je istakao obavezu za sve resore u Vladi – obezbjeđivanje nove vrijednosti i doprinos snažnijem ekonomskom rastu, utemeljenom na velikim investicionim projektima u sektorima saobraćaja, turizma i energetike, ubrzanom realizacijom započetih projekata i stvaranju uslova za brzi početak novih.

„Ekonomski razvoj kojem težimo podrazumijeva diverzifikaciju ekonomije, promjeni njene strukture, otvaranje novih preduzeća, povećanje zaposlenosti, povećanje konkurentnosti po osnovu veće inovativnosti i jačanje izvoznih mogućnosti. Naš važan cilj i sve veća potreba je razvoj ljudskih resursa, unapređenje obrazovanja, uspostavljanje i promovisanje društva znanja, rast preduzetništva, podrška inovacijama i novim tehnologijama“ – poručio je potredsjednik, dodavši da je neophodno nastaviti sa dosljednim sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije i intenzivirati proces evropskih integracija.

Kao ključne ciljeve Prijedloga Budžeta za 2018. godinu potprdsjednik je naveo:

  • Jačanja stabilnosti javnih finansija
  • Povećanja konkurentnosti i razvoja ekonomije,
  • Kontinuiteta značajnih kapitalnih ulaganja,
  • Garantovanja socijalne sigurnosti građana,
  • Redovnog finansiranja javnih djelatnosti,
  • Ravnomjernijeg regionalnog razvoja,
  • Unapređenja javne infrastrukture,
  • Redovnog servisiranja međunarodnih obaveza.

Ključne odrednice Budžeta u funkciji jačanja stabilnosti javnih finansija su: rast izvornih prihoda, koji su prema porojekcijama za za narednu godinu veći su za 153,6 miliona eura ili 9,9 odsto. Projektovano je i smanjenje budžetskog deficita na na 116,2 miliona eura odnosno 2,6 odsto, što je umanjenje za 117,5 miliona eura odnosno 50 odsto, u odnosu na planirani za 2017. Takođe, biće manja i potreba za zaduživanjem a 158,3 miliona ili za 35 odsto čime se stvaraju uslovi za smanjenje javnog duga u srednjem roku.

Prezentacija budžeta Crne Gore 2018

Pored navedenog predviđa se i poboljšana kontrola rashoda, smanjenje budžetskog deficita, manja potreba za zaduživanjem, zaduživanje isključivo za razvoj i refinansiranje dospjelog duga, svi ostali budžetski troškovi biće finansirani iz izvornih prihoda države.

Takođe, kako je istakao potpredsjednik, ovako koncipiran Budžet daje garanciju socijalne sigurnosti građana i redovnog servisiranja svih javnih funkcija, odnosno: redovnost isplata svih vrsta socijalnih davanja, redovnost isplate penzija uz osiguranje njihovog rasta, očuvanje postojećeg nivoa zarada zaposlenih u javnom sektoru. Pored toga, u cilju dodatnog doprinosa afirmaciji i promociji izuzetnih vrijednosti i rezultata u oblastima od posebnog značaja za društvo, kakve su obrazovanje i zdravstvo, Vlada je obezbijedila poseban fond za nagrade zaposlenim u ovim oblastima.

U cilju realizacije vladinih politika Budžetom se pruža i snažna podrška „društvu znanja“ i razvoju preduzetništva, kroz veću podrška obrazovanju – povećanjem budžeta za prosvjetu i budžeta Univerziteta Crne Gore i znatno većoj podršci razvoju nauke; sistemu zapošljavanja, kroz proširenje mjera i visine podrške aktivnoj politici zapošljavanja; razvoju preduzetništva, sprovođenjem programa podrške ministarstava ekonomije, poljoprivrede i turizma u saradnji sa IRF – om. Predviđena je još snažnija podrška zdravstvu koja će iznositi 205,3 miliona eura, za 8,7 miliona eura ili 4,4 odsto više, sa ciljem unapređenja nabavke ljekova i medicinskih sredstava, materijalnih troškova, liječenja van sistema javnog zdravstva i dr.

Pored navedenog, potrepdsjednik Simović je istakao i da se predviđa veće ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj u cilju daljeg razvoja konkurentnosti poljoprivrede i stvaranja boljih uslova života na selu. Bolje korišćenje prirodnih resursa, veće ulaganje u turizam u cilju unapređenja turističke ponude i boljeg pozicioniranja Crne Gore kao turističke destinacije, veća podrška sudstvu, tužilaštvu i Ministarstvu pravde, dok je u cilju snažnijeg odgovora na posljedice elementarnih nepogoda u Ministarstvu odbrane planirana nabavka 3 višenamjenska helikoptera u vrijednosti od 30 miliona eura sa periodom otplate na 5 godina, a u MUP planirana je nabavka dva protivpožarna aviona ukupne vrijednosti 6 miliona eura, sa periodom otplate od 3 godine.

Kada je riječ o Kapitalnom budžetu, potpredsjednik Vlade je rekao da je za 2018. godinu predviđeno finansiranje projekata vrijednosti 287,7 miliona eura, i to kroz nastavak realizacije projekta izgradnje autoputa „Bar – Boljare“ (210 miliona eura planirano u 2018. godini) i nastavak postojećih i uključivanje novih projekata koji se realizuju posredstvom Direkcije za saobraćaj (35,1 milion eura) i Direkcije javnih radova (42,6 miliona eura).

Kako je naveo potpredsjednik, najveći dio ovih izdvajanja odnosi se na sjeverni region.

„Očekujemo da će ove komponente budžeta dati maksimalan doprinos jačanju makroekonomske stabilnosti, daljem ekonomskom rastu, novim zapošljavanjima i daljem unapređenju životnog standarda naših građana“ – zaključio je potpredsjenik Simović.

Ministar finansija Darko Radunović je, predstavljajući Prijedlog Zakona o Budžetu, naglasio da je predloženi tekst refleksija mjera ekonomske politike usmjerenih na jačanje fiskalne stabilnosti, podršku konkurentnosti i razvoju, kao i pravedniju raspodjelu socijalnih fondova.
„Prijedlogom Zakona o budžetu za 2018. godinu predviđen je ukupni iznos primitaka i izdataka od 2,001 mlrd. eura ili 46% BDP. To je za 12 miliona eura manje u odnosu na rebalans za 2017.godinu i za 5 miliona manje u odnosu na Zakon o budžetu za 2017. godinu“, saopštio je mistar Radunović, dodavši da budžet karakteriše brži rast prihoda nego rashoda, a time i smanjenje deficita, koji je projektovan na nivou od 116,23 miliona eura, odnosno 2,64 odsto BDP-a i u odnosu na planirani za 2017. godinu manji je za 117,53 miliona eura.
Radunović je, pored ostalog, kazao da je u narednoj godini planirano zaduživanje u visini do 295 miliona eura, od čega je 105,00 mil. eura namijenjeno za otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda i finansiranje kapitalnog budžeta, dok je 190,00 miliona eura izdvojeno za potrebe izgradnje autoputa kod EXIM banke, naglasivši da se potreba za zaduživanjem značajno smanjila u odnosu na prethodne godine, budući da je 2016. godine zaduženje iznosilo 655,4 miliona eura, a 2017. prema planu budžeta iznosi 455,0 miliona eura.
„Prijedlog Zakona o budžetu za 2018. godinu, predstavlja izraz mjera ekonomske politike usmjerenih na jačanje fiskalne stabilnosti sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije; podršku konkurentnosti i razvoju, kao i pravedniju raspodjelu socijalnih fondova u cilju obezbjeđenja održivog rasta ekonomije koji je u funkciji daljeg unapređenja životnog standarda građana“, zaključio je ministar Radunović.
Prezentaciji Budžeta, osim potpredsjednika Simovića i ministra Radunovića prisustvovali su i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministarka nauke Sanja Damjanović, ministar obrazovanja Damir Šehović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar rada i soijalnog staranja Kemal Purišić, ministar zdravlja Kenan Hrapović i generalni direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Nikola Vukićević.

meCrnogorski available languages

Top