>>>
> EU/Politiko > Ekonomska prognoza EU ljeto 2019: Rast uslovljen eksternim faktorima

Ekonomska prognoza EU ljeto 2019: Rast uslovljen eksternim faktorima

meCrnogorskienEnglish available languages

Ekonomska prognoza ljeto 2019: Ekonomija EU raste već sedmu godinu zaredom i očekuje se nastavak ekonomskog rasta u svim državama članicama. Rast eurozone u prvom tromjesečju premašio je očekivanja zahvaljujući nizu privremenih činilaca, npr. blagoj zimi i oporavku prodaje automobila. Mjere fiskalne politike takođe su doprinjele povećanju raspoloživog dohodka domaćinstava u nekoliko država članica. Međutim, kratkoročne  prognoze su neizvjesne za privredu EU zbog vanjskih faktora, kao što su globalne trgovinske napetosti i znatne političke nesigurnosti. Oni negativno utječu na povjerenje u proizvodnom sektoru, koji najviše zavisi od međunarodne trgovine, i vjerovatno će oslabiti izglede za rast u preostalom dijelu godine.

Zbog toga prognozirani rast BDP-a eurozone u 2019. ostaje nepromijenjen i iznosi 1,2 %, dok je prognozirani rast za 2020. blago smanjen na 1,4 % u skladu sa očekivanim umjerenijim rastom u preostalom dijelu 2019. (proljećna prognoza: 1,5 %). Prognoza BDP-a za EU ostaje nepromijenjena – 1,4 % u 2019. i 1,6 % u 2020.

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis, izjavio je: 

Očekuje se nastavak rasta svih ekonomija EU u ovoj i sljedećoj godini, premda usporavanje u Njemačkoj i Italiji odudara od snažnog rasta u srednjoj i istočnoj Evropi. Trajna slabost u proizvodnom sektoru koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i političke nesigurnosti iskušava otpornost naših privreda. Kad je riječ o unutrašnjim pitanjima, BREXIT bez dogovora i dalje je glavni izvor rizika.

Komesar za ekonomske i finansijske poslove, porez i carinu Pierre Moscovici izjavio je:

Evropska ekonomija i dalje raste uprkos pogoršanju globalne gospodarske situacije u cijelom svijetu. Sve države članice EU bilježiće rast i u 2019. i u 2020, čemu će ići u prilog robusno tržište rada koje podupire potražnju. S obzirom na brojne rizike za budućnost, moramo uložiti dodatne napore kako bismo ojačali otpornost naših privreda i eurozone u cjelosti.

Domaća potražnja pokreće rast u EU

Iako je rastu u prvom dijelu ove godine pogodovao niz privremenih faktora, izgledi za ostatak godine slabiji su zbog smanjenih mogućnosti za brzi oporavak globalne proizvodnje i trgovine. Predviđa se veći rast BDP-a u 2020., djelimično zbog većeg broja radnih dana. Domaća potražnja, naročito potrošnja domaćinstava, i dalje podupire privredni rast u EU, među ostalim i zbog nastavka povoljnih uslova na tržištu radaPredviđa se rast BDP-a u svim državama članicama EU u ovoj i sljedećoj godini, ali će on biti znatno snažniji u određenim područjima (npr. u centralnoj i istočnoj Europi, Malti i Irskoj) nego u drugima (npr. u Italiji, Njemačkoj).

Zbog pada cijena nafte očekuje se niža inflacija

Predviđanja ukupne inflacije u eurozoni i Evropskoj uniji smanjena su za 0,1 postotni bod za ovu i sljedeću godinu, uglavnom zbog nižih cijena nafte i nešto slabijih privrednih izgleda. Prema sadašnjim predviđanjima inflacija (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena) u eurozoni u prosjeku bi trebala da iznosi 1,3 % u 2019. i u 2020. (proljećna prognoza: 1,4 % u 2019. i 2020.), a u EU u prosjeku 1,5 % u 2019. i 1,6 % u 2020. (proljećna prognoza: 1,6 % u 2019. i 1,7 % u 2020.).

Povećanje negativnih rizika

Rizici za svjetske ekonomske izglede i dalje su snažno međusobno povezani i uglavnom negativni. Zbog dugotrajnog ekonomskog sukoba između SAD i Kine te povećane nesigurnosti u vezi s trgovinskom politikom SAD, trenutno opadanje svjetske trgovine i proizvodnje moglo bi se nastaviti i proširiti na druge regije i sektore. To bi se moglo negativno odraziti na svjetsku ekonomiju, među ostalim i u obliku poremećaja na finansijskom tržištu. I napetosti na Bliskom istoku pridonose mogućnosti znatnog povećanja cijene nafte. U Evropskom kontekstu BREXIT je i dalje glavni izvor nesigurnosti. Na kraju, postoje i znatni rizici u pogledu kratkoročnih pokretača rasta i privrednog zamaha u eurozoni. Slabosti u proizvodnom sektoru i smanjeno poslovno povjerenje, ako potraju, mogli bi se proširiti na druge sektore i negativno uticati na tržište rada, privatnu potrošnju kao i rast.

Isključivo tehnička pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu

S obzirom na povlačenje UK iz EU projekcije za 2019. i 2020. temelje se isključivo na tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU-27 i UK zadržati status quo. Te projekcije služe samo za potrebe prognoze i ne utječu na buduće pregovore između Evropske unije i UK.

Ekonomska prognoza rasta za 2019:

Ekonomska prognoza rasta za 2020:

 

meCrnogorskienEnglish available languages

Top