>>>
> EU/Politiko > Evropska komisija: Proljećna ekonomska prognoza za 2016. godinu

Evropska komisija: Proljećna ekonomska prognoza za 2016. godinu

meCrnogorskienEnglish available languages

Komisija 2016. godine u eurozoni predviđa rast od 1,6 %, a u cijeloj Evropskoj uniji od 1,8 %.

Očekuje se da će privredni rast u EU ostati skroman jer su se aktivnosti glavnih trgovinskih partnera usporile i neki od dosad povoljnih faktora počeli su da slabe. Zbog toga se za BDP u eurozoni predviđaju skromne stope rasta od 2015. do 2017. Prema proljećnoj prognozi Komisija nakon rasta BDP-a od 1,7 % 2015. u eurozoni očekuje rast BDP-a od 1,6 % 2016. te 1,8 % 2017. (zimska prognoza: 2015. 1,6 %, 2016. 1,7 %, 2017. 1,9 %). I u EU se očekuje umjereno usporavanje rasta BDP-a sa 2,0 % prošle godine na 1,8 % 2016. prije nego što dostigne 1,9 % 2017. (zimska prognoza: 2015. 1,9 %, 2016. 1,9 %, 2017. 2,0 %).

U okviru vrlo prilagodljive monetarne politike stvoreni su uslovi za povećanje ulaganja lakšim i povoljnijim pristupom finansijskim sredstvima. Očekuje se da će fiskalna politika u eurozoni ove godine biti pogodna za rast. Iako su cijene nafte ponovno pale početkom 2016. i prolongirale povećanje realnog raspoloživog dohotka, te bi povoljne okolnosti trebale polako da nestaju kad cijene nafte ponovno počnu da rastu. Iako eurozona u kontekstu izvoza još uvijek ima koristi od deprecijacije eura u prošlosti, zbog nedavnog jačanja valute sporiji vanjski rast bi mogao imati uticaja.

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavo je:

Privredni rast u EU se nastavlja, ali globalno okruženje nije tako povoljno kao ranije. Budući će rast sve više zavisiti od uslova koje sami stvorimo. To znači da moramo ubrzati strukturne reforme kako bismo riješili dugogodišnje probleme u mnogim zemljama kao što su visok nivo javnog i privatnog duga, osjetljivost finansijskog sektora i smanjena konkurentnost. Odlučno političko djelovanje radi reformiranja i moderniziranja naših ekonomija jedini je način da omogućimo snažan i održiv rast, više radnih mjesta i dobre socijalne uvjete za naše stanovnike.

Pierre Moscovici, komesar za ekonomske i finansijske poslove, poreze i carinu, izjavio je:

Rast u EU nastavlja se urpkos otežanom privrednom okruženju. Postoje naznake da napori u području politike otvaraju više radnih mjesta i potiču ulaganja. Međutim, moramo uložiti dodatni napor kako bismo riješili problem nejednakosti. Oporavak u eurozoni nije ravnomjeran, kako u pogledu država članica, tako i u pogledu razlika između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo i od vlada zahtijeva odlučne mjere na pojedinačnoj i zajedničkoj razini.

Ekonomije svih država članica trebala bi da rastu do 2017. godine

Za period na koji se odnosi prognoza očekuje se da će se privredni rast povećati ili ostati uglavnom stabilan u većini država članica. Za ekonomije svih država članica očekuje se da će se širiti naredne godine, ali će se odvijati neravnomjerano.

Za neto izvoz eurozone očekuje se da će 2016. godine nastaviti da koči rast prije nego što postane neutralan 2017. godine. Rast će da zavisi od domaće potražnje: očekuje se da će se ulaganja sljedeće godine povećati na 3,8 % u eurozoni i Evropskoj uniji, a privatna potrošnja će se smanjiti jer će očekivana povećana inflacija smanjiti realni rast dohotka.

Tržište rada nastavlja se poboljšavati

Umjereni tempo poboljšanja uslova na tržištu rada trebao bi se nastaviti zbog zakašnjelog odgovora na bolje ciklične uslove i ograničeni rast zarada. U nekim državama članicama reformama tržišta rada provedenima posljednjih godina i mjerama fiskalne politike takođe se podupire otvaranje radnih mjesta. Iako se pretpostavlja da nejednakosti na tržištu rada neće nestati još neko vrijeme, očekuje se da će nezaposlenost u eurozoni pasti na 10,3 % 2016. godine pa zatim na 9,9 % 2017. godine, u poređenju sa 10,9 % 2015. godine Na nivou EU očekuje se pad nezaposlenosti s 9,4 % 2015. na 8,9 % 2016. i 8,5 % 2017. godine.

Fiskalna politika ostaje povoljna, a fiskalna prognoza sve je bolja

Ukupan budžetski deficit u eurozoni i EU trebao bi da se smanji tokom 2016. i 2017.  godine na temelju ekonomskog rasta i niskih kamatnih stopa. Budžetski deficit u eurozoni kao cjelini trebao bi se smanjiti sa 2,1 % BDP 2015. godine (EU 2,4 %) na 1,9 % 2016. (EU 2,1 %) i 1,6 % 2017. (EU 1,8 %), uz pretpostavku da se politika neće mijenjati. Očekuje se da će u eurozoni fiskalna politika da bude blago ekspanzivna. Predviđa se da će u međuvremenu odnos duga i BDP-a u eurozoni nastaviti postupno da pada sa 94,4 % 2014. na 91,1 % 2017. godine (EU 85,5 %).

Inflacija i dalje zavisi od cijena energenata

Cijene nafte ponovno su pale početkom 2016. godine spuštajući time inflaciju ispod nule. Očekuje se da će inflacija kratkoročno ostati blizu nule sa obzirom na to da su cijene energenata niže nego prije godinu dana. Spoljašnji pritisci na cijene su slabi zbog blagog povećanja vrijednosti eura i niskih globalnih proizvođačkih cijena. Inflacija bi trebala znatnije rasti u drugoj polovini 2016. godine jer će postepeno da rastu cijene energenata, a domaće će se cijene povećavati na temelju sve jače domaće potražnje. Očekuje se da će inflacija potrošačkih cijena iznositi 0,2 % u eurozoni ove godine (EU 0,3 %) i 1,4 % 2017. godine (EU 1,5 %).

Izgledi za globalni rast ostaju slabi

Rast izvan EU tokom 2015. godine najviše usporio od 2009. (na 3,2 % 2015.), što je posljedica usporavanja na tržištima u razvoju. Izgledi za globalni rast BDP-a dodatno su oslabjeli jer su se usporila i najveća gospodarstva, a očekivanja skromnog oporavka su nesigurna. Očekuje se da će svjetska ekonomija rasti 3,1 % 2016. i 3,4 % 2017. godine.

Privredne izglede EU prate rizici

Prognozu prati prilična nesigurnost. Spoljni rizici uključuju mogućnost da će sporiji rast na tržištima u razvoju, naročito u Kini, potaknuti snažne učinke prelivanja ili da će biti sporiji od očekivanog. Nesigurnost u pogledu geopolitičkih napetosti i dalje je visoka i mogla bi uticati na evropske ekonomije negativnije nego što se trenutačno očekuje. Nagle promjene cijena nafte ili potresi na finansijskim tržištima također bi mogli usporiti rast EU. Osim toga, i dalje postoje znatni rizici povezani s unutrašnjim zbivanjima u EU (brzina sprovođenja strukturnih reformi i neizvjesnog ishoda referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o izlasku iz EU). S druge strane, pozitivan učinak strukturnih reformi mogao bi na kraju biti veći od očekivanog, a prenos vrlo prilagodljivih monetarnih politika u realno gospodarstvo snažniji od očekivanog.

Dodatne informacije

U ekonomskoj prognozi se uzimaju u obzir svi relevantni dostupni podaci i činioci, između ostalih i pretpostavke o vladinim politikama. Uvrštene su samo politike koje su vjerodostojno najavljene i relevantne. U predviđanjima se ne uzima u obzir mogućnost promjene politika. Prognoza se temelji na nizu spoljašnjih pretpostavki o krusnim i kamatnim stopama i cijenama robe. Prikazane su brojke odraz tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u vrijeme izrade prognoze. Ekonomska prognoza će se uključiti u proljećni paket Evropskog semestra. Komisija će svoju ekonomsku prognozu ažurirati u novembru 2016. godine.

Izvor: EK

meCrnogorskienEnglish available languages

Top