>>>
> EU/Politiko > Evropski zeleni sporazum

Evropski zeleni sporazum

meCrnogorskienEnglish available languages

Nova Evropska komisija predvođena Ursulom fon der Lajen, započela je svoj mandat krajem 2019. godine najavljujući transformaciju Evrope tzv. Evropskim zelenim sporazumom (European Green Deal). Zeleni sporazum nije pojedinačni projekat ili dio zakonske regulative, već strategija koja uključuje čak 50 konkretnih političkih mjera. Predstavljajući plan pred Evropskim parlamentom, 12. decembra 2019. predsjednica EK obećala je da ovaj plan „nikoga neće ostaviti za sobom“ u borbi za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. “Evropski zeleni sporazum je naša nova strategija rasta, koja donosi više nego što oduzima. Plan opisuje kako ćemo transformisati svoj životni stil i rad, proizvodnju i potrošnju kako bismo život učinili zdravijim i inovativnijim. Svi možemo učestvovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje nudi. Ako idemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našoj ekonomiji da bude svjetski lider. Odlučni smo da uspijemo zbog naše planete i života na njoj, zbog evropskog prirodnog nasljeđa i biodiverziteta, zbog naših šuma i mora. Kada pokažemo ostatku svijeta da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo da ubijedimo ostale zemlje da slijede naš primjer”- rekla je fon der Lajen.

Evropski zeleni sporazum sadrži okvirni program sa mjerama za unapređenje djelotvornog iskorišćavanja resursa prelaskom na čistu cirkularnu ekonomiju i za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznovrsnosti i smanjenje zagađenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni finansijski alati i objašnjava se kako osigurati pravednu i sveobuhvatnu tranziciju. Evropski zeleni sporazum obuhvata sve sektore ekonomije, a naročito saobraćaj, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada, kao i industrije poput proizvodnje čelika, cementa, tekstila i hemikalija i ICT.

evropski zeleni sporazum european green agreement

Kako bi se politička ambicija da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi „Evropski zakon o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i zaštite životne sredine, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030, novu industrijsku strategiju i akcioni plan za cirkularnu ekonomiju, strategiju „od njive do trpeze” za održivu proizvodnju hrane i predloge za Evropu bez zagađenja. Odmah će započeti rad na podizanju evropskih ciljeva smanjenja emisija do 2030, što će nas staviti u bolji položaj za ostvarenje cilja zacrtanog za 2050.

Jedno od glavnih pitanja je kako finansirati ogromne troškove klimatske tranzicije, posebno u djelovima Evrope u kojima postoji velika zavisnost od uglja i drugih fosilnih goriva. Evropska komisija najavljuje fond od 100 milijardi eura za pomoć takvim regionima, u saradnji sa Evropskom investicionom bankom. Ukupno, EIB bi trebalo da obezbijedi čak 1 bilion eura za finansiranje klimatske tranzicije u sledećih deset godina. Gunar Munt, zamjenik generalnog direktora EIB, kaže da je banka učinila veliki iskorak odlukom da prestane finansiranje projekata vezanih za upotrebu fosilnih goriva. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Evropu kako bi pomogla u mobilizaciji potrebnih javnih i privatnih finansija. Najmanje 25 odsto dugoročnog budžeta EU trebalo bi da bude namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena. Od avio-prevoznika do proizvođača automobila, kompanije će morati da pripreme svoje planove za postizanje klimatskih ciljeva. Kako bi privatni sektor doprinio finansiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti Strategiju zelenog finansiranja. Klimatska neutralnost ne znači da 2050. više neće biti emisije gasova i da će nafta i ugalj biti potpuno izbačeni iz upotrebe, već da će biti smanjene ili “kompenzovane” nekim drugim mehanizmima kako bi neto iznos emisija bio nula.

Naučnici upozoravaju da se efekti klimatskih promjena pojavljuju brže nego što je očekivano. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, prosječna temperatura Zemlje bi, ako se ništa ne promijeni, mogla da poraste do kraja ovog vijeka za tri do pet stepeni, što bi bila najveća klimatska promjena od perioda posljednjeg ledenog doba.

U skladu sa predlogom Komisije klasteri 4, 5 i 6 u okviru Horizont Evrope biće finansirani sa 40 milijardi. Ovo predstavlja 75% Stuba 2 – Globalni izazovi i evropska industrijska konkurentnost, i takođe će direktno doprinijeti ciljevima Evropskog zelenog plana. Klaster 4 sa predloženim budžetom od 15 milijardi podržavaće posebno klimatsko neutralnu, cirkularnu i čistu industriju EU, povećati autonomiju kritičnih sirovina; ozelenjavanje ICT-a razvijanjem komponenti sa niskom potrošnjom energije; svemirske usluge koje doprinose ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti životne sredine.
Klaster 5 sa predloženim budžetom od takođe 15 milijardi biće fokusiran na klimatsku nauku i rješenja za klimatsko neutralno i otporno društvo, nova multidisciplinarna rješenja za dekarbonizaciju (baterije, vodonik, druge vrste skladištenja energije); energetski sistem sa efektom staklene bašte usredsređen na obnovljive izvore energije; nisko-ugljenična transportna rešenja u svim oblicima.
Klaster 6 sa predloženim budžetom od 10 milijardi, naročito će podržati zaustavljanje smanjenja biološke raznolikosti i obnavljanje ekosistema, održivo i cirkularno upravljanje prirodnim resursima, održivu primarnu proizvodnju, sigurnu i zdravu hranu i bio-bazirane sisteme.

Nauka i inovacije ključne su u sprovođenju “Zelenog plana”. Ovaj plan poziva na mobilizaciju istraživanja i podsticanje inovacija. Nove tehnologije, održiva rješenja i inovacije ključne su u postizanju ciljeva “Zelenog plana”. “Horizon Europe”, novi okvirni program za nauku i inovacije (od 2021. g), u saradnji sa drugim programima EU, igraće ključnu ulogu u korištenju javnih i privatnih investicija. Najmanje 35% budžeta “Horizon Europe” finansiraće nova rješenja “Zelenog plana”. Najavljene Misije u okviru programa – 1. Zdravi okeani, mora, obalne i unutrašnje vode; 2. Klimatski neutralni i pametni gradovi; 3. Zdravo zemljište i hrana; 4. Adaptacija na klimatske promjene i socijalna transformacij – direktno će podržati “Zeleni sporazum”. Čvrsta preporuka Komisije jeste i da peta misija, koja se odnosi na Kancer, bude u skladu sa sporazumom.

U 2020. g. Komisija će inicirati novi H2020 Poziv na klimatsku akciju koji će podržati Zeleni sporazum. Na ovaj način napraviće se prelaz između H2020 i Horizont Evrope i ojačati doprinos nauke i inovacija klimatskim ciljevima. Ovaj poziv će pokazati građanima Evrope da nova Evropska Komisija preuzima hitnu akciju. Takođe je planiran novi talas evropskih istraživačkih i inovativnih partnerstava u okviru Horizont Evrope koji će pokrenuti ogromnu ekološku, društvenu i ekonomsku transformaciju koju donosi Zeleni sporazum. Komisija će blisko sarađivati sa industrijom i državama članicama kako bi podržala partnerstva u kritičnim oblastima kao što su energija, transport, biodiverzitet i cirkularnost u industriji. Donji grafikon daje indikativni pregled načina na koji se podržavaju politički prioriteti Komisije Ursule fon der Lajen.

meCrnogorskienEnglish available languages

Top