CrnogorskiEnglish available languages

Izvještaj o Crnoj Gori 2019: ključni pokazatelji

Izvještaj o napretku CG – Politički kriterijumi

Izvještajni period i dalje karakteriše nizak stepen povjerenja prema izbornom okviru, koji je neophodno revidirati na sveobuhvatan i inkluzivan način. Privremeni skupštinski odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva uspostavljen je u jesen 2018. godine, između ostalog, upravo s tim ciljem. Ipak, od njega se tek očekuje da ispuni svoj ambiciozni mandat. Tokom izvještajnog perioda održani su predsjednički i lokalni izbori u 11 opština i jednoj gradskoj opštini. Lokalni izbori se i dalje ne odvijaju istog dana u cijeloj zemlju, već u kontinuitetu  što posmatranje izbora čini komplikovanim, čime se ostavlja dovoljno prostora za tvrdnje o nepravilnostima koje se ne mogu nezavisno ocijeniti.

Politička scena i dalje je fragmentisana, polarizovana i karakteriše je nedostatak iskrenog političkog dijaloga. Ostvaren je ograničen napredak u ponovnom uspostavljanju političkog dijaloga u Skupštini tokom 2018. godine, uz privremeni i djelimični povratak većine opozicionih stranaka u istu i uspostavljanje pomenutog privremenog skupštinskog odbora. Međutim, nakon zatvaranja jednog opozicionog poslanika krajem 2018. godine i navoda o korupciji i nezakonitom finansiranju političkih stranaka («Afera koverta») početkom 2019. godine, opozicija se u velikoj mjeri vratila na bojkot parlamenta. Pomenuti navodi su, takođe, doveli do mobilizacije građana u vidu redovnih uličnih protesta, pokušaja uspostavljanja vanparlamentarnog političkog dijaloga i zahtjeva opozicije za formiranje tehničke vlade.

Povratak političkog dijaloga u Skupštinu odgovornost je svih političkih aktera. Neophodno je aktivno i konstruktivno učešće svih strana kako bi se ojačala odgovornost Skupštine, vršio nadzor izvršne vlasti, uspostavila demokratska kontrola i bolji kvalitet zakonodavstva. Nije bilo novih pomaka u političkom i pravosudnom praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u političke političke svrhe iz 2012. godine. Što se tiče nedavnih navoda, tužilaštvo je pokrenulo istrage u vezi s određenim navodima, a Agencija za sprečavanje korupcije novčano je kaznila političku pariju za koju je otkriveno da je primila nezakonitu donaciju u gotovini. Ovi navodi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i djelotvoran odgovor institucija.

Kada je riječ o upravljanju, postoji potreba za jačanjem transparentnosti, učešća zainteresovanih strana i kapaciteta vlade za sprovođenje reformi. Novi pravni okvir i metodologija strateškog planiranja trebalo bi da dovedu do kvalitetnijeg strateškog planiranja, kao i boljeg praćenja i izvršenja. Pravno, institucionalno i finansijsko okruženje, u okviru koga djeluju organizacije civilnog društva, sveukupno je poboljšano. Međutim ono što ostaje da se u praksi osigura istinsko uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika.

Crna Gora je umjereno spremna kada je riječ o reformi javne uprave. Izvještaj navodi da je ostvaren dobar napredak. Postignut je dobar napredak, posebno u vezi sa srednjoročnim okvirom za planiranje politike, zapošljavanjem zasnovanim na zaslugama i racionalizacijom organizacije državne uprave. Ipak, još uvijek je potrebna jaka politička volja da se na efikasan način riješe pitanja depolitizacije javnog servisa i optimizacije državne uprave, razvoja politika koje su inkluzivne i zasnovane na dokazima, delegiranja u procesu donošenja odluka i odgovornosti rukovodilaca.

Izvještaj – Pravosudni sistem Crne Gore umjereno je pripremljen i ostvaren je određeni napredak. Zakonodavni okvir koji ima za cilj povećanje stepena nezavisnosti i profesionalizma pravosudnih organa tek treba da bude implementiran u potpunosti. Institucionalni kapaciteti su ojačani.

Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u borbi protiv korupcije. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je ograničen napredak. Ipak, korupcija je prisutna u brojnim oblastima i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Operativni kapacitet institucija je poboljšan; ipak, sve institucije bi trebalo da demonstriraju proaktivniji stav. I dalje je potrebno riješiti izazove koji se odnose na kredibilitet, nezavisnost i određivanje prioriteta u radu Agencije za sprečavanje korupcije. Finansijske istrage, kao i zaplijenu i oduzimanje imovine i dalje treba poboljšavati. Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istrage, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou i dalje ostaje isuviše ograničen. Dalje unapređenje u ovom pogledu biće moguće samo u uslovima gdje su nezavisne institucije zaštićene od bilo kakvog neprimjerenog uticaja i podstaknute da u potpunosti iskoriste svoja ovlašćenja.

U borbi protiv organizovanog kriminala, Crna Gora ostaje umjereno pripremljena. Određen napredak učinjen je u pogledu saradnje pravosudnih organa i u određenim oblastima borbe protiv organizovanog kriminala. Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u krivičnom gonjenju u borbi protiv pranja novca, finansijskih istraga i privremenog oduzimanja sredstava stečenih putem kriminalnih aktivnosti. Unaprijeđena saradnja policije na međunarodnom nivou daje rezultate, što je vidljivo iz niza međunarodnih operacija visokog profila, hapšenja i zaplijene narkotika. Ipak, dodatni rezultati moraju biti vidljivi kako bi se obezbijedio ubjedljiv bilans rezultata u vezi sa složenijim oblicima organizovanog kriminala, gdje su lokalni interesu u pitanju, uključujući i slučajeve pranja novca, trgovine ljudima i krijumčarenja duvanskih proizvoda, kao i zaplijene imovine stečene putem kriminalnih aktivnosti.

Kada je riječ o temeljnim pravima, Crna Gora je nastavila sa usklađivanjem svog zakonodavstva sa standardima EU. Rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) i Nacionalnog preventivnog mehanizma je poboljšan, ali su i dalje neophodni veći napori u osnaživanju institucionalnog okvira i efektivne zaštite ljudskih prava. Crna Gora sada mora obezbijediti postojanje odgovarajućih institucionalnih mehanizama za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije. Sprovođenje ove zakonske regulative i dalje je slabo i neophodno je povećati institucionalne kapacitete u oblasti zaštite ljudskih prava. Romska i egipćanska manjina ostaje najugroženija i najdiskriminisanija zajednica. Rodno-zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ostaju ozbiljni razlozi za brigu u zemlji, navodi izvještaj.  

Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u pogledu slobode izražavanja, ali u izvještajnom periodu nije ostvaren napredak. U istragama u vezi sa slučajevima nasilja nad novinarima zabilježen je veoma ograničen pomak. Nedavno političko miješanje u rad Savjeta nacionalnog javnog servisa i Agencije za elektronske medije predstavlja razlog za ozbiljnu brigu. Medijska scena ostaje veoma polarizovana, a izazovi u razumijevanju uloge slobodnih medija i dalje postoje. Izvještaj navod da mehanizmi samoregulacije ostaju slabi.

Kada je riječ o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, Crna Gora ostaje konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU i ostaje aktivna učesnica u regionalnoj saradnji, navodi izvještaj o napretku.  

Iako je Crna Gora do sada ostala van glavne rute migracija koja preko Zapadnog Balkana vodi ka EU, ona ipak bilježi porast broja migranata/tražilaca azila koji ulaze na njenu teritoriju i stoga mora ojačati svoje kapacitete da se nosi sa naglim povećanjem pritiska u vezi sa migracijama. Crna Gora je ostvarila dodatni napredak u oblasti pravnog okvira koji se tiče migracija. Iako je kapacitet Crne Gore za rješavanje zahtjeva za azil do sada bio dovoljan, sada bi se mogao naći pred izazovima usljed: (i) sve većeg broja tražilaca azila i produženim trajanjem njihovog boravka, ponekad zbog dugog trajanja postupka; i (ii) uvođenja zahtjevnijih procedura za dobijanje azila, u skladu sa standardima EU. Crna Gora treba da otvori dodatne objekte za prijem koji zadovoljavaju tražene standarde i poboljša upravljanje svim objektima.  Kada je riječ o vizama, nakon usvajanja Šengenskog akcionog plana u februaru 2017. godine, Crna Gora je nastavila sa usklađivanjem ​​svog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.

U oblasti migracija, Crna Gora je pogođena oštrim porastom nelegalnih migracija usljed djelimičnog pomjeranja regionalnog toka migracija ka takozvanoj «obalnoj ruti» koja vodi kroz Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Crnogorske vlasti su privele 4753 nelegalna migranta (što predstavlja povećanje od 460% u odnosu na 2017. godinu), što je dovelo do snažnog pritiska na kapacitete kojima ova zemlja raspolaže u pogledu prihvata i administrativnih radnji. Zakonski okvir dodatno ojačan stupanjem na snagu važnog paketa zakona o migracijama i azilu, dok su preduzete i određene mjere kako bi se povećali kapaciteti za prihvat i operativne djelatnosti. Važni sporazumi o pograničnoj saradnji sa susjednim zemljama su potpisani, a na snagu je stupio i Sporazum sa EU o statusu Evropske granične i obalne straže. U narednom izvještajnom periodu, Crna Gora bi trebalo da dodatno ojačati kapacitete za bavljenje pitanjima mješovitih migracijskih tokova i integracije izbjeglica; da nastaviti da povećava ljudske i materijalne resurse posvećene upravljanju granicama i sistemu registracije migranata.

Izvještaj – Ekonomski kriterijumi

Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je spremna u oblasti razvijanja funkcionalne tržišne ekonomije. Privreda nastavlja da se razvija postojanim korakom, čime se poboljšavaju ishodi u pogledu tržišta rada iako stopa nezaposlenosti ostaje visoka. Uprkos pozitivnoj dinamici u pogledu izvoza, trenutni deficit tekućeg računa koji podstiče snažna domaća potražnja, ostaje na visokom nivou  i samo se dijelom finansira iz neto prihoda iz direktnih inostranih ulaganja. Odnos solventnosti i likvidnosti sektora finansija poboljšan je, ali pristup finansiranju kada je riječ o malim kompanijama ostaje opterećen zahtjevnim uslovima u pogledu kreditiranja. likvidnost. Napori u pogledu fiskalne konsolidacije nastavljeni su i tokom 2018. Godine, ali cilj u pogledu budžetskog deficita nije ostvaren kako je javni dug dostigao novi rekordni nivo, dijelom zbog finansijskih obaveza prema velikom projektu auto-puta, koji se finansira iz sredstava obezbijeđenih kroz kineski kredit. Razvoj privatnog sektora ostaje ograničen slabostima poslovnog ambijenta, pravosuđem, i visokim stepenom neformalnog pristupa, što reflektuje slab kapacitet ključnih državnih institucija koje su odgovorne za sprovođenje principa vladavine prava i tržišne konkurentnosti, piše u izvještaju o napretku.

Crna Gora ostvarila je određeni napredak i umjereno je pripremljena u pogledu kapaciteta za suočavanje sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije. Razvojem infrastrukture u brojnim oblastima postepeno se uspostavljaju preduslovi za unapređenje konkurentnosti. Ipak, neophodno je uložiti dodatne napore kako bi se unaprijedila oblast unapređivanja ljudskog potencijala i kako bi se umanjilo nesuglasje između ishoda obrazovanja i potreba tržišta rada. Lokalne kompanije moraju da rastu i da osnaže svoje napore u pogledu unapređivanja svoje konkurentnosti na međunarodnom nivou.

Izvještaj – Zakonodavstvo EU

U većini oblasti obavljen je važan posao na usaglašavanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU. Crna Gora dostigla je dobar nivo pripremljenosti u oblastima kao što su privredno pravo, intelektualno pravo, politika konkurentnost, energija, i vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Umjereno je pripremljena u pogledu brojnih poglavlja, kao što su slobodno kretanje roba, politika konkurentnosti,  poljoprivreda, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, kao i  industrijskoj politici i preduzetništvu. Crna Gora je na određenom nivou pripremljenosti u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, socijalne politike i zapošljavanja. Dobar napredak postignut je u oblastima prava na poslovno nastanjivanje i slobodu pružanja usluga, intelektualnog prava, poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike. U budućnosti, Crna Gora treba posebno da se fokusira na politiku konkurentnosti, životnu sredinu i klimatske promjene i javne nabavke. Jačanje administrativnih kapaciteta za osiguranje primjene pravne tekovine EU ostaje značajan izazov za Crnu Goru. Crna Gora nastavlja usaglašavanje sa svim stavovima i deklaracijama zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.

CrnogorskiEnglish available languages