>>>
Ⓢ > EU/Politiko > Jesenja ekonomska prognoza Evropske unije 2019

Jesenja ekonomska prognoza Evropske unije 2019

-

meCrnogorskienEnglish available languages

Ekonomska prognoza EU za jesen 2019. godine je objavljena! Ekonomija Evropske unije nalazi se u sedmoj uzastopnoj godini rasta, a nastavak rasta predviđa se i 2020. i 2021. godini. Tržišta rada i dalje su snažna, a nezaposlenost pada. Međutim, vanjsko okruženje nije poticajno kao što je bilo, a nesigurnost je sve veća, što posebno pogađa proizvodni sektor, koji se suočava i sa strukturnim promjenama. Čini se da je privreda EU zbog toga na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta i slabe inflacije.

Sadašnja prognoza govori da će se bruto domaći proizvod (BDP) u eurozoni povećati za 1,1 % u 2019. i za 1,2 % u 2020. i 2021. godini. Prognoza iz jula 2019. predviđa da je rast u 2019. je manji za 0,1 p.p. (u odnosu na 1,2 %) i 0,2 p.p. u 2020. (u odnosu na 1,4 %). Kad je riječ o cijeloj EU, predviđa se rast BDP-a za 1,4 % u 2019., 2020. i 2021. godini. Prognoza za 2020. takođe je revidirana na niže u odnosu na ljeto (sa 1,6 %).

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, zadužen i za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je:

Privreda EU zasad pokazuje otpornost u manje podsticajnom vanjskom okruženju: ekonomski rast se nastavlja , otvara se velik broj radnih mjesta, a domaća je potražnja snažna. Međutim, možda nas u budućnosti sačeka nemirno more: razdoblje velike nesigurnosti povezano sa trgovinskim sukobima, rastuće geopolitičke napetosti, ustrajna slabost proizvodnog sektora i BREXIT. Pozivam sve države članice EU sa visokim nivoima javnog duga da provode aktivne fiskalne politike i počnu da smanjuju nivo duga. Sa druge strane, države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale bi ga upravo sada iskoristiti .

Komesar za ekonomske i finansijske poslove, porez i carinu Pierre Moscovici izjavio je: 

Sve ekonomije u EU trebale bi tokom sljedeće dvije godine nastaviti da rastu uprkos sve težim uslovima. Temelji privrede su čvrsti : nakon šest godina rasta nezaposlenost u EU najniža je od početka XXI vijeka, a ukupni deficit manji je od 1 % BDP-a. Međutim, zbog izazovnog puta koji je pred nama nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Sve poluge politike moraće se iskoristiti za jačanje otpornosti EU i podršku rasta.

Jesenja Prognoza predviđa da će rast zavisiti od sektora usmjerenih na domaće tržište

Kontinuirane trgovinske napetosti između SAD-a i Kine i visoki nivo političke nesigurnosti, naročito u trgovinskoj razmjeni, smanjile su ulaganja, proizvodnju i međunarodnu trgovinu. S obzirom na prognoze da će rast svjetskog BDP-a ostati slab, rast u EU će zavisiti od snage sektora koji su usmjereniji na domaće tržište. Oni će se pak oslanjati na rast plaća na tržištu rada, povoljne uvjete financiranja i, u određenim državama članicama, povoljne fiskalne mjere. Iako se predviđa da bi ekonomije svih država članica trebala da nastave s rastom, domaći pokretači rasta sami vjerojatno neće biti dovoljni za snažan rast.

Tržišta rada trebala bi ostati stabilna, iako će poboljšanja usporiti

Otvaranje novih radnih mjesta širom EU pokazalo je iznenađujuću otpornost. Dijelom je razlog u tome što je obično potrebno određeno vrijeme da ekonomska kretanja počnu da utiču na radna mjesta, ali i u pomaku u zapošljavanju prema uslužnim sektorima. Zaposlenost u EU je rekordno visoka. Iako će se otvaranje novih radnih mjesta vjerojatno usporiti, u eurozoni se očekuje nastavak pada stope nezaposlenosti sa 7,6 % ove godine na 7,4 % 2020. i 7,3 % 2021. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU ove godine pasti na 6,3 % te da će se 2020. i 2021. stabilizovati na 6,2 %.

Prognoza Inflacija: i dalje će biti niska

Inflacija u eurozoni je 2019. godine usporena zbog pada cijena energenata zbog toga što su poduzeća u velikoj mjeri odlučila trošak većih plaća apsorbirati vlastitim maržama, a ne da ih prebacuju na potrošače. Očekuje se da će tokom sljedeće dvije godine inflacijski pritisci ostati blagi. Predviđa se da će inflacija u eurozoni (Harmonizovani indeks potrošačkih cijena) ove i sljedeće godine iznositi 1,2 %, a zatim u 2021. narasti na 1,3 %. Predviđa se da će inflacija na nivou EU ove i sljedeće godine iznositi 1,5 %, a 2021. 1,7 %.

Nivoi javnog duga smanjiće se petu godinu zaredom, a deficit će blago porasti

Prema očekivanjima, javne finansije EU i dalje će imati koristi od vrlo niskih kamatnih stopa na nepodmireni dug. Uprkos slabijem rastu BDP-a, predviđa se da će se ukupni udio javnog duga u BDP-u eurozone nastaviti da se smanjuje petu godinu zaredom, na 86,4 % ove godine, 85,1 % 2020. i 84,1 % 2021. Isto važi i za EU, u kojem će udio javnog duga u BDP-u prema predviđanjima pasti na 80,6 % ove godine, 79,4 % 2020. i 78,4 % 2021. godine.

Sa druge strane, salda opšte države u nekim državama članicama trebala bi se neznatno pogoršati zbog učinaka nižeg rasta i donekle blaže diskrecione fiskalne politike. Predviđa se da će ukupni deficit eurozone porasti s rekordno niskih 0,5 % BDP-a u 2018. na 0,8 % ove godine i 0,9 % u 2020. te na 1,0 % u 2021, uz pretpostavku da se politika neće mijenjati. Međutim, očekuje se da će zajednička fiskalna politika eurozone ostati uglavnom neutralna. Očekuje se i porast ukupnog deficita u EU sa 0,7 % BDP-a u 2018. na 0,9 % tokom 2019; 1,1 % u 2020. i 1,2 % u 2021.

BREXIT

S obzirom na povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije projekcije se temelje na teoretskoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU-27-2019 i UK zadržati status quo. Te projekcije služe samo za prognozu i nemaju uticaja na aktualni postupak u kontekstu aktiviranog člana 50 sporazuma o funkcionisanju EU.

Fall 2019 Growth forecast of the EU member states:

Jesenja ekonomska prognoza EU 2019

meCrnogorskienEnglish available languages

Top