>>>
> Finansije i investicije > Letonija spremna da uvede euro 2014. godine

Letonija spremna da uvede euro 2014. godine

meCrnogorskienEnglish available languages

Evropska komisija objavila je Izvještaj o konvergenciji 2013. za Letoniju, uz informator za građane koji ukratko opisuje i obrazlaže izvještaj. Komisija zaključuje da je Letonija dostigla visok stepen održive ekonomske konvergencije sa Eurozonom i predlaže da Savjet odluči o uvođenju eura u Letoniji od 1. januara 2014. godine.

Potpredsjednik Evropske komisije nadležan za ekonomsku i monetarnu politiku i euro Olli Rehn izjavio je: “Primjer Letonije pokazuje kako država može uspješno da prevaziđe makroekonomske nejednakosti, i to teške, te da izađe jača. Nakon duboke recesije 2008. i 2009. godine, Letonija je preduzela odlučnu političku aktivnost, uz finansijsku podršku Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, čime je poboljšan kapacitet za fleksibilnost i prilogođavanje ekonomije unutar okvira EU za postizanje održivog i balansiranog rasta. I to se isplatilo: prema prognozama, Letonija će biti najbrža rastuća ekonomija u Evropskoj uniji ove godine. Težnja Letonije da usvoji euro predstavlja znak povjerenja u našu zajedničku valutu i dalji dokaz da nijesu bili u pravu oni koji su predviđali raspad Eurozone.”

U Izvještaju o konvergenciji iznijeta je pozitivna ocjena ekonomskog učinka Letonije u pogledu poštovanja kriterijuma konvergencije koji su sadržani u Ugovoru o EU, a obuhvataju inflaciju, javne finansije, kamatne stope i devizni kurs.

Inflacija

Prosječna stopa inflacije u Letoniji tokom 12 mjeseci do aprila 2013. godine iznosila je 1,3%, što je znatno ispod referentne vrijednosti od 2,7%, sa tendencijom da ostane ispod u narednom periodu. Istovremeno, kratkoročni faktori (posebno smanjenje poreza na dodatu vrijednost u julu prošle godine) doprinijeli su očigledno niskoj vrijednosti inflacije, analizi osnovnih faktora i činjenici da je postignuta referentna vrijednost, što dodatno utiče na pozitivnu procjenu u vezi sa ispunjavanjem kriterijuma stabilnosti cijena. Letonija će i dalje morati da bude oprezna kako bi održala nizak nivo inflacije, uključujući i nastavak obazrive fiskalne politike i zadržavanje održive domaće potražnje.

Javne finansije

 Opšti državni deficit u odnosu na bruto društveni proizvod dostigao je 8,1% u 2010. godini, ali je smanjen na 1,2% u 2012. godini i prema najnovijoj Proljećnoj prognozi Evropske komisije, procijeneno je zadržavanje na nivou od 1,2% tokom 2013. godine. Opšti državni dug iznosio je 40,7% BDP-a krajem 2012. godine. Komisija smatra da je prekomjerni deficit korigovan na vjerodostojan i održiv način i dala je preporuku da Savjet za ekonomiju i finansije (ECOFIN) okonča procedure za smanjenje prekomjernog deficita za Letoniju. Nakon što se pomenuto ostvari, Letonija će ispuniti budžetske kriterijume.

Kamatne stope

Prosječna dugoročna kamatna stopa tokom godine do aprila 2013. godine iznosila je 3,8%, što je ispod referentne vrijednosti od 5,5%. Potrošnja u odnosu na uporedne dugoročne euro-obveznice upadljivo je opadala od 2010. godine, što odražava tržišno povjerenje u Letoniji.

Devizni kurs

Letonski lat učestvovao je u Mehanizmu deviznih kurseva (Exchange Rate Mechanism, ERM II) od 2. maja 2005. godine, što je znatno duže od minimalnog perioda od dvije godine. Kada je država pristupila mehanizmu, letonske vlasti su se obavezale na održavanje granice fluktuacije lata na plus/minus jedan procenat u odnosu na središnju vrijednost. Tokom dvogodišnjeg postupka pomenutog ocjenjivanja, kurs lata nije odstupao od središnje vrijednosti preko jednog procenta i nije imao tenzija.

Osim toga, analizirani su i ostali faktori, uključujući razvoj platnog bilansa i integraciju tržišta rada, proizvoda i finansija. Letonski trgovinski bilans značajno se usklađivao tokom krize, i takođe je bio praćen poboljšanjem vanjske konkurentnosti. Letonska ekonomija značajno je integrisana u ekonomiju EU zahvaljujući povezanosti trgovine i tržišta rada, a takođe privlači prilično veliki nivo direktnih stranih ulaganja. Integracija domaćeg finansijskog sektora u finansijski sistem EU je održiva, prevashodno zbog visokog nivoa stranog vlasništva bankarskog sistema. Konačno, letonsko zakonodavstvo u oblasti monetarne politike je usklađeno sa zakonodavstvom EU.

Izvor: Evropska komisija

meCrnogorskienEnglish available languages

Top