Potpredsjednica Evropske komisije nadležna za budžet i ljudske resurse Kristalina Georgieva je izjavila:

EU je suočena sa velikim izazovima i u ovim teškim vremenima usredsređen i efektivan budžet EU nije luksuz, već potreba. Njime se pomaže ublažavanje šokova pružanjem podrške našoj privredi i pomaganjem u rješavanju pitanja kao što je izbjeglička kriza. Kao i uvijek, naš je budžet i dalje usmjeren na rezultate omogućavajući da je svaki euro iz budžeta EU dobro potrošen.

Predloženi budžet djeluje u okviru čvrstih ograničenja koja su u višegodišnjem finansijskom okviru utvrdili Evropski parlament i države članice. Unutar tih granica Komisija predlaže što veću fleksibilnost i usmjerenost. Okvir pruža potrebna sredstva za napredak u područjima prioriteta smanjujući rashode za aktivnosti koje su manje hitne.

Podrška zapošljavanja, rasta i ulaganja

Novac posebno namijenjen potpori ekonomskomrastu iznosiće 74,6 milijardi EUR u 2017. godini, u poređenju sa 69,8 milijardi EUR u 2016. godini. Biće raspodijeljen na sljedeći način:

• 21,1 milijarda EUR namijenjena je rastu, zapošljavanju i konkurentnosti; što uključuje 10,6 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u okviru programa Horizont 2020, 2,0 milijarde EUR za obrazovanje u okviru programa Erasmus+, 299 miliona EUR za mala i srednja poduzeća u okviru programa COSME i 2,5 milijardi EUR u okviru Instrumenta za povezivanje Evrope
• 2,66 milijardi EUR namijenjeno je Evropskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Plana ulaganja za Evropu. Za manje od godinu dana u 26 država članica EU obezbijeđeno je 106,7 milijardi EUR ulaganja
• 53,57 milijardi EUR za potporu produktivnim ulaganjima i strukturnim reformama kako bi se pomoglo uklanjanje razlika među državama članicama i regionima pomoću evropskih strukturnih i investicionih fondova (ESIF).

Predlaže se podrška evropskim poljoprivrednicima u iznosu od 42,9 milijardi EUR.

Bolje upravljanje vanjskim granicama EU i rješavanje izazova povezanih s izbjeglicama u EU i vani

U nacrtu proračuna za 2017. godinu predlaže se iznos od 5,2 milijarde EUR za jačanje vanjskih granica EU i rješavanju izbjegličke krize i nezakonitih migracija finansiranjem jačih mehanizama za sprečavanje trgovine ljudima i rješavanje dugoročnih pokretača migracija u saradnji sa matičnim i tranzitnim zemljama, čvrstih politika u području zakonitih migracija, uključujući preseljenje osoba kojima je potrebna zaštita, kao i instrumenata za podršku državama članicama u pogledu integracije izbjeglica u EU.

Nacrtom budžeta EU obuhvaćeno je oko 3 milijarde EUR za finansiranje sljedećih mjera u EU:

• uspostava evropske granične i obalske straže
• prijedlog za novi sistem ulaska/izlaska radi jačanja upravljanja granicama
• prijedlozi za preispitivanje zajedničkog evropskog sustava azila, uključujući reformu dablinskog mehanizma
• osnivanje evropske agencije za azil.

Nacrtom je obuhvaćeno i 200 miliona EUR za novi instrument za pružanje humanitarne pomoći u EU.

Takođe, nacrtom budžeta predlaže se 2,2 milijardi EUR za mjere izvan EU kako bi se riješili glavni uzroci priliva izbjeglica. Time je posebno obuhvaćeno:

• 750 miliona EUR u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj kako bi se prikupila milijarda EUR za taj fond iz budžeta EU
• obećanje Libanonu i Jordanu na konferenciji UN u Londonu u vezi sa pomoći u iznosu od 525 milijuna EUR iz proračuna EU, 160 milijuna EUR iz uzajamnog fonda za Siriju i 200 milijuna EUR makrofinancijske pomoći.

Više sredstava za bezbjednost

Zbog rastućih bezbjedonosnih problema u EU i njegovim državama članicama nacrtom budžeta EU za 2017. godinu znatna sredstva se namjenjuju i za bezbjednost: iznos od 111,7 miliona EUR bit će dodijeljen za podršku Europolu, a 61,8 miliona EUR bit će namijenjeno jačanju bezbijednosti institucija EU, uz dodatnih 16 milijuna EUR za mjere sigurnosti u 2016. U skladu sa sve većim značajem jake evropske odbrambene saradnje, Komisija takođe predlaže pripremno djelovanje za istraživanja u području odbrane sa iznosom od 25 milionau 2017. godini.

Dodatne informacije

Za svaki program koji se financira u nacrtu budžeta EU za 2017. godinu unesena su dva iznosa: obveze i plaćanja. „Obveze” su sredstva koja se u određenoj godini na temelju ugovora mogu namijeniti za finansiranje, a „plaćanja” su iznos koji je zaista isplaćen. U nacrtu budžeta za 2017. godinu obveze čine 157,7 milijardi EUR (u odnosu na 155,0 milijardi EUR u 2016. godini), a plaćanja 134,9 milijarde EUR (što je smanjenje sa 143,9 milijarde EUR u 2016. godini). Razlika se objašnjava sporim uvođenjem kohezionog programa u periodu 2014–2020. godine. Cjelokupan pomenuti iznos od 134,9 milijarde EUR odnosi se na plaćanja, a svi ostali navedeni iznosi odnose se na predložene obveze.

Budžet EU iznosi oko 1% BDP-a EU, ali zahvaljujući multiplikativnom efektu i usmjerenošću na rezultate, uticaj budžeta je veiki. Za primjer, u periodu od 2007. do 2013.  godine prosječan porast BDP-a kao posljedica kohezione politike procjenjuje se na 2,1% godišnje u Letoniji, 1,8% godišnje u Litvaniji i 1,7% godišnje u Poljskoj.

Izvor: EK