Crnogorski
English available languages
Komisija je predložila budžet EU za 2016. sa sredstvima za plaćanje u visini od 143,5 milijardi eura što će se upotrebiti za oporavak privrede EU i za poboljšanje životnih uslova u Evropi i izvan nje. Sredstva će se uložiti u podstcanje inovacija, otvaranje radnih mjesta, pomoć pri uklanjanju razlika među državama članicama i regijama, efikasnije upravljanje migracijama i dalje jačanje uloge EU na svjetskoj sceni. Prijedlog uključuje i doprinose Evropskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) koji predstavlja srž Plana ulaganja za Evropu. Današnji nacrt biće proslijeđen Evropskom parlamentu i državama članicama EU, koji će zajednički odlučiti o konačnom budžetu. Potpredsjednica Evropske komisije nadležna za budžet i ljudske resurse Kristalina Georgieva, izjavila je:
S obzirom na trenutnu privrednu situaciju važnije je nego ikada mudro upotrebiti novac poreskih obveznika. Budžet za 2016. namijenjen je privrednom oporavku na temelju ulaganja za rast i zapošljavanje te pružanja pomoći u upravljanju vanjskim izazovima, kao što je migracija. Pokušavamo da ispunimo najprioritetnije potrebe u Evropi i cilj nam je ostvariti najbolje moguće rezultate.
Poticanje zapošljavanja, rasta i ulaganja
Glavna obilježja nacrta proračuna EU za 2016. godinu uključuju sljedeće:
- gotovo je polovina budžeta (66,58 milijardi EUR) namijenjena podsticanju rasta, otvaranju radnih mjesta i konkurentnosti
- programima kao što je Instrument za povezivanje Evrope (1,67 milijardi EUR u 2016.) podržavaju se politički prioriteti Evropske komisije, npr energetska unija i jedinstveno digitalno tržište
- iznos od 1,8 milijardi EUR (30 % više nego u 2015.) namijenjen je evropskom programu za finansiranje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta Erasmus+, zahvaljujući kojem će više od 4 miliona ljudi primiti pomoć za rad i učenje diljem EU-a u razdoblju 2014. – 2020.
- povećanje konkurentnosti istraživanjem i inovacijama zahvaljujući programima poput Horizont 2020. (10 milijardi EUR u 2016., 11,6 % više nego u 2015.)
- iznos od 2 milijarde EUR u obavezama i 500 milijuna EUR u plaćanjima za garantni fond EFSU kako bi se potaknula ulaganja za Evropu u vrijednosti od 315 milijardi EUR. Evropski parlament i države članice trenutno pregovaraju o Uredbi o EFSU, uključujući i pitanja povezana sa budžetom nove ulagačke strukture
- ukupni iznos od 42,86 milijardi EUR za poljoprivrednike.
Suočavanje sa novim izazovima u Evropi i van nje
Za suočavanje sa izazovima u području migracija staviće se na raspolaganje više sredstava. Budžetom se podržava Evropska migracijska agenda koja je predstavljena početkom mjeseca, uz dodatna sredstva za operacije Triton i Posejdon, pojačanu pomoć za hitne intervencije graničnim državama članicama, finansijska sredstva za program preseljenja na nivou EU i jačanje agencija kao što su FRONTEX i Evropski potporni ured za azil (EASO). Iznos od 833 miliona eura za 2016. namijenjen je Fondu za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Fondu za unutarnju sigurnost (ISF), dvama glavnim izvorima financiranja mjera u okviru politike EU u području migracija i sigurnosti.
Budžetom se reaguje i na nova zbivanja u susjedstvu EU i u drugim djelovima svijeta. Na raspolaganju je 9,5 milijardi eura (+ 28,5 %) za potporu EU da reaguje u slučaju vanjskih kriza, npr. u Ukrajini i Siriji, te da pruži humanitarnu pomoć osobama kojima je potrebna. Evropski instrument za susjedstvo (ENI) i Instrument za razvojnu suradnju (DCI) biće povećani na 2,1 milijardi eura (+34%) odnosno na 2,7 milijardi eura (+27%).
Dodatne informacije
Za svaki program koji se financira u nacrtu budžeta EU unesena su dva iznosa (obveze i plaćanja). „Obveze” su sredstva koja se u određenoj godini na temelju ugovora mogu namijeniti za finansiranje, a „plaćanja” su iznos koji je zaista isplaćen. U nacrtu budžeta za 2016. obveze iznose 153,5 milijardi eura (-5,3 % s obzirom na 2015.), a plaćanja 143,5 milijardi eura (+1,6 % s obzirom na 2015.). To znači da je u poređenju sa 2015. godinom realna vrijednost plaćanja uglavnom nepromijenjena. U plaćanja su uključena sredstva potrebna za postupno rješavanje zaostatka nepodmirenih zahtjeva iz prethodnog proračunskog razdoblja, koji je na kraju 2014. godine iznosio 24,7 milijardi eura.
Budžet EU iznosi otprilike 1 % BDP-a EU-a, ali zahvaljujući učinku umnožavanja i usmjerenosti na rezultate njegov je utjecaj velik. Primjerice u razdoblju od 2007. do 2013. prosječan porast BDP-a kao posljedica kohezijske politike procjenjuje se na 2,1 % godišnje u Latviji, 1,8 % godišnje u Litvi i 1,7 % godišnje u Poljskoj.
Nacrt budžeta EU za 2016. godinu (u mil. eura):
ODOBRENA SREDSTVA PO POGLAVLjIMA | Nacrt budžeta za 2016. (nominalna promjena u % od 2015.) | |
Obaveze | Plaćanja | |
1. Pametan i uključiv rast | 69 440,1 (-10,9 %) | 66 578,2 (-0,4 %) |
Konkurentnost za rast i radna mjesta | 18 618,4 (6,1 %) | 17 518,1 (11,4 %) |
Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija | 50 821,7 (-15,9 %) | 49 060,1 (-4,0 %) |
2. Održivi rast: prirodni resursi | 63 104,4 (-1,2 %) | 55 865,9 (-0,2 %) |
Rashodi u vezi sa tržištem i direktna pomoć | 42 867,6 (-1,4 %) | 42 859,3 (-1,4 %) |
3. Sigurnost i građanstvo | 2 670,0 (9,7 %) | 2 259,0 (17,1 %) |
4. Globalna Evropa | 8 881,7 (5,6 %) | 9 539,2 (28,5 %) |
5. Administracija | 8 908,7 (2,9 %) | 8 910,2 (2,9 %) |
Ostali posebni instrumenti | 524,6 (-9,8 %) | 389,0 (-7,0 %) |
Ukupna odobrena sredstva | 153 529,5 (-5,2 %) | 143 541,5 (1,6 %) |
% BND EU-28 | 1,04 % | 0,98 % |
*Napomena: ostali posebni instrumenti uključuju Rezervu za pomoć u nuždi (EAR), Evropski fond za prilagodbu globalizaciji (EGR) i Fond solidarnosti EU (EUSF). Odgovarajuća odobrena sredstva razmatraju se izvan VFO radi izračunavanja razlike u okviru gornje granice za odobrena sredstva.
Izvor: EK
Crnogorski
English available languages