Crnogorski available languages
Konferencija o ekonomiji, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana, održala se 24. i 25. oktobra 2019. godine u hotelu Splendid u Bečićima. U radu jednog od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru jugoistočne Evrope, koji ove godine ima temu „Sinergija – ključ uspjeha Regiona“, učestvuje preko 600 predstavnika vlada, međunarodne i poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti. Konferenciju su otvorili predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik Vlade Duško Marković, nakon čega se obratio zamjenik generalnog sekretara OECD Ulrik Vestergaard Knudsen.
Privredna komora Crne Gore – PKCG
Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović kazao je da ova poslovna asocijacijacija Konferencijom već gotovo deceniju afirmiše partnerske veze u regionu i predanost temeljnim evropskim vrijednostima. Tema ovogodišnje Konferencije „Sinergija – ključ uspjeha regiona“, akcenat stavlja na regionalnu saradnju kao nezaobilazni faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana.
– Samo snažna regionalna saradnja i udruživanje resursa mogu stvoriti sinergijski efekat koji ubrzano mijenja ekonomsku sliku regiona u skladu sa evropskim standardima – smatra Golubović.
Dodaje da stopa rasta crnogorskog BDP-a u prethodnoj godini od 5,1%, zasnovana prvenstveno na investicijama, pozicionira našu zemlju u sam vrh evropskih zemalja kada je u pitanju ovaj makroekonomski pokazatelj. Kada je riječ o investicijama po glavi stanovnika, i dalje smo lider u Regionu. Rast ekonomske aktivnosti prate i pozitivni trendovi na tržištu rada. Svjetska banka je, u oktobarskom izvještaju za Zapadni Balkan, ocijenila da je nezaposlenost u Crnoj Gori, pala na istorijski minimum.
– Privredna saradnja u regionu je i dalje daleko ispod optimalnog nivoa. Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktivnosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom – kazao je prvi čovjek crnogorske Komore.
Region, naglašava on, treba da unaprijedi i harmonizuje politike investiranja i promoviše se kao jedinstvena investiciona destinacija, što zahtijeva usklađivanje sa evropskim standardima i ujednačavanje tehničkih propisa i regulatornih okvira na različitim poljima.
– Višestruki porast investicija i ubrzani tehnološki napredak najmlađih članica Evropske unije uvjerljivo govori u prilog superiornosti evropskog modela ekonomske integracije, koji kroz rad Komorskog investicionog foruma nastojimo da projektujemo na naš region – rekao je predsjednik.
Naglasio je da se u pozicionom dokumentu EUROCHAMBRES-a, koji sadrži preporuke Parlamentu i Komisiji Evropske unije, predlaže dalje jačanje mehanizama poslovne podrške u zemljama Zapadnog Balkana. Ovim dokumentom predlaženo je osnivanje poslovne platforme Evropska unija – KIF, u cilju inteziviranja dijaloga između donosilaca odluka i njihovih biznis zajednica.
– Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u Regionu, svjesni potrebe fokusiranja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života apsolutni prioriteti. U ime Privredne komore Crne Gore, pozivam vas da udružimo naše resurse, bezrezervno otvaramo nove perspektive saradnje i zajednički odlučujemo o razvoju ovog prostora. Samo konkretnim rezultatima i uspješnim zajedničkim projektima možemo na djelu dokazati spremnost da osnažimo evropsku perspektivu regiona – zaključio je Golubović, izrazivši uvjerenje da će privrednici iskoristiti Konferenciju za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana.
Na kraju obraćanja, predsjednik je iskazao zahvalnost prijateljima Komore koji su pomogli pripremu i realizaciju Konferencije, a posebno generalnom sponzoru – Regionalnom vodovodu Crne Gore.
Predsjednik Vlade
Crnogorska ekonomija već punu deceniju bilježi stabilne stope rasta, a samo rast u posljednje tri godine jasno potvrđuje napredak koji ostvarujemo, izjavio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković .
– Dobar trend direktnih stranih investicija, dodatna je potvrda kvaliteta poslovnog ambijenta i sigurnosti ulaganja, koji smo kreirali. Preko milijardu eura neto priliva stranih ulaganja u posljednje dvije i po godine, nijesu splet slučajnih okolnosti, već rezultat posvećenosti – rekao je premijer Marković.
On je, međutim, ukazao da se brži društveni i ekonomski razvoj ne mogu zasnivati na već primijenjenim sredstvima, već da su potrebne nove ideje, preduzetnički poduhvati, savremene tehnologije i bolje metode rada.
– A njih ni Crna Gora ni naši balkanski susjedi ne smiju tražiti u izolovanim nacionalnim okvirima“, rekao je crnogorski premijer.
Istakao je da je za ostanak mladih i obrazovanih ljudi, ali i za sve nas, potrebno atraktivnije društveno i ekonomsko okruženje.
– Trebaju nam kreativniji poslovi, aktivna jezgra naučno-istraživačke misli, nova znanja, kredibilni međunarodni partneri i centri privredne aktivnosti koji će privlačiti ne samo naše, nego i stanovnike susjednih država. Jedino tako možemo odgovoriti savremenim demografskim izazovima – kazao je predsjednik Vlade Marković.
Iskazao je razumijevanje za razočarenje porukama koje posljednjih dana stižu sa pojedinih relevantnih evropskih adresa, ali da ne smijemo dozvoliti da se u tome traži izgovor za novu stagnaciju. Ocijenio je da je napredak naših ekonomija tijesno vezan za proces pridruživanja EU, ali da ne mora imati istu dinamiku.
– Crna Gora nema dilemu – posvećeni smo napretku, usvajanju dobro osmišljenih evropskih politika i spremno ćemo dočekati trenutak pridruženja EU. Onda kad obije ugovorne strane budu spremne za to. Jer, podsjetiću, ovo je proces koji vodimo slobodnom voljim potpisnica sporazuma o pristupanju – rekao je predsjednik Vlade.
Osvrćući se na pitanja u vezi sa privrednom saradnjom i regionalnog ekonomskog prostora, premijer Marković je kazao da je Crna Gora iskreno posvećena svakom vidu regionalne saradnje, te da će staviti na raspolaganje sve svoje resurse i iskreno sarađivati i na razvoju novih regionalnih inicijativa:.
– Sve do mjere do koje to ne predstavlja alternativu, već dopunu, našoj evropskoj agendi – naglasio je Marković.
Pozitivnim je ocijenio pokretanje brojnih inicijativa, u prvom redu Berlinskog procesa, dok je za privredu izuzetno važno formiranje Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.
Privredna komora bila je domaćin konferencije. Foto: Privredna komora CG
OECD: privredna saradnja je ključ
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, osnovana 1960. godine, ima ciljeve: postići što veći privredni rast i zaposlenost; povećati životni standard u zemljama članicama, uz očuvanje finansijske ravnoteže; doprinositi razvoju svjetske privrede; pomagati zdrav ekonomski napredak u članicama i nečlanicama u procesu njihovog privrednog razvoja; doprinositi širenju svjetske trgovine na multilaterarnoj osnovi, bez diskriminacije i u skladu sa međunarodnim obavezama. Ova Organizacija, pomno prati i kretanja ekonomskog rasta, razvoja i perspektiva Zapadnog Balkana.
Zamjenik generalnog sekretara Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj Ulrik Vestergaard Knudsen, kazao je da je bliska saradnja između javnog i privatnog sektora u samoj srži rada OECD-a.
– Spajali smo vlade i poslovne lidere da bi dobili zajedničke ideje i donijeli bolje politike za bolji standard života građana – rekao je Knudsen.
Regionalna saradnja će, kako je naveo, biti od kritične važnosti da bi se došlo do većeg prosperiteta stanovnika ovog regiona.
– Jača regionalna saradnja će omogućitii državama da prevaziđu barijere i imaće bolje protoke usluga, robe i kapitala – rekao je Knudsen.
On je ocijenio da su zemlje Zapadnog Balkana značajno rasle, ali da regon mora da razvije novi model rasta.
– Neophodne su strukturne reforme, duboke, i one su još važnije u kontekstu slabljenja globalnih makroekonomskih uslova, koje nijesu u dometu političara ovog regiona – dodao je Knudsen na konferenciji koju organizuje privredna komora.
Četiri su ključne oblasti koje će unaprijediti razvoj regiona, smatra predstavnik OECD. To su uređeno tržište rada i obezbeđivanje kvalifikovane radne snage, razvijenje digitalne, energetske i saobraćajne infrastrukture, unapređenje i strukturiranje biznis okruženja u cilju privlačenja više investicija iz zapadnih zemalja, te povećanje izvoza i unapređenje trgovine među zemljama Zapadnog Balkana.
– Zemlje Balkana bilježe rast izvoza u Evropsku uniju ali mala njihova međusobna trgovina. To nije dobro. Moraju se ukloniti netarifne barijere – naglasio je Knudsen.
Ključni sektori ekonomija koje Region mora da razvija da bi bio konkurentniji, prema riječima Knudsena, jesu agrar, metalski sektor, industrija, posebno, automobilska.
– Podržavamo integracione procese zemalja Zapadnog Balkana ne zbog pukog članstva u EU, već radi benefita za razvoj vaših ekonomija – zaključio je Knudsen, podsjećajući na podatak koliko je značajna privredna saradnja.
Bijelo Polje prva sertifirkovana opština po BFCSEE standardu
Prije panel diskusija upriličena je ceremonija dodjele BFCSEE sertifikata predstavnicima 15 gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Za 39.000 preduzetnika i privrednih društava, kao i 900.000 građana koji u njima žive, to znači da mogu da računaju na usluge lokalne administracije po najvišim međunarodnim standardima. Među njima je i Bijelo Polje, prva, na ovaj način, sertifikovana opština u našoj zemlji. Sertifikat dodjeljuju Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Regionalni savjeta za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi. Osim Bijelog Polja, sertifikovani su Banja Luka, Bijeljina, Bosanska Krupa, Brod, Kakanj, Maglaj, Novi Grad, Prnjavor, Tešanj, Trebinje, Zavidovići, Ćuprija, Požarevac i Šabac.
Program sertifikacije se sprovodi od 2012. u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedonji, Srbiji, te od 2016. u Crnoj Gori. Opštinama i gradovima daje plan reformi i jasne smjernice kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije. Za privredu i investitore, BFC SEE pomaže u identifikovanju opština i gradova koji nude najbolje uslove za ulaganje i imaju najveći potencijal za razvoj. Broj lokalnih samouprava iz regiona koje su dosad sticale sertifikat sada je 54, dok su još 33 u procesu dobijanja. Analize su pokazale da su uslovi za poslovanje u tim sredinama 70% bolji nego u gradovima i opštinama koje nemaju ovaj pečat kvaliteta, a gotovo tri puta su uspešnije u privlačenju investicija.
Program je pokrenula mreža institucija iz regiona, uz podršku Njemačke razvojne saradnje – GIZ Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga (GIZ ORF MMS), sa ciljem uspostavljanja prvog zajedničkog standarda i pečata kvaliteta poslovnog okruženja u opštinama i gradovima jugoistočne Evrope.
– BFCSEE program dokazao se ne samo kao dobar instrument za unapređenje usluga na lokalnom nivou već i kao odlična platforma za unapređenje regionalne saradnje kroz razmenu iskustava i dobrih reformskih praksi kao što su elektronske građevinske dozvole, pojednostavljena registracija sezonskih radnika, reforma katastra i druge – izjavio je ambasador Nemačke u Crnoj Gori Robert Veber na događaju koji organizuje Privredna komora.
Prema njegovim riječima, regionalni dijalog je od ključnog značaja za ekonosmko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana. Sertifikacija daje zajedničku platformu kako bi se zemlje Balkana lakše upoređivale sa standardima dobrog upravljanja. Naglašava da su za bolje poslovanje u regionu veoma bitni elektronska registracija sezonske radne snage i ažuriranje katastra.
– Njemačka će nastaviti da podržava Region, snaženje poslovnog ambijenta njegovih zemalja kako bi se lakše pozicionirale na globalnom ekonomskom tržištu – zaključio je Veber.
Uspeh BFC SEE programa podstakao je pokretanje inicijative za njegovu institucionalizaciju kao Business Friendly Environment platforme u okviru koje bi vlade zemalja regiona zajedno radile na regulatornoj standardizaciji, a sve u cilju boljeg pozicioniranja jugoistočne Evrope na globalnoj investicionoj mapi s obzirom na to da investitori ovaj region najčešće vide kao jedno tržište. Zato je cilj uključivanje novih zemalja u BFC SEE.
Sertifikate su, pored ambasadora, uručili predstavnici Regionalnog savjeta za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi, Bojana Bošković iz Ministarstva finansija Crne Gore i Jozo Bejić iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Bosne i Hercegovine.
Predstavnica Ministarstva Bojana Bošković je izrazila očekivanje da će narednih godina biti sve više opština sa ovim sertifikatom.
Crnogorski available languages