Zašto gradovi moraju da sade što više drveća? • SENAT.me

CrnogorskiEnglish available languages

Sve više velikih gradova nastoji da posadi što je više moguće drveća. Od Melburna do Seula, preko Atine do Njujorka, gradske uprave nastoje da poboljšaju psihičko i fizičko stanje, štiteći građane od toplotnih udara i poplava. Tako je, npr. glavni grad Južne Koreje je u kratkom vremenu izgradio preko 2000 bašti i parkova. Melburn trenutno planira da duplira svoje zelenilo do 2040. godine.

Kako bi ohladili žaropek tokom ljetnjih mjeseci i sanirala posljedice iznenadnih pljuskova, grčka prijestonica je odlučna da posadi nove sadnice. Eleni Mirivili iz kabineta gradonačelnika je izjavila:

“Imamo velike probleme sa toplotnim udarima i poplavama koje prouzrokuju pljuskovi. Svjesni smo kakvu ulogu može da ima posađeno drveće u urbanoj sredini, i ozbiljno smo prišli tome.”

Mirivili je na Svjetskom forumu za urbano pošumljavanje izjavila je da se Atina i dalje oporavlja od ekonomske krize iz 2008. godine, nedostoje radnika za sadnju. U Atini su idealne za sadnju japonike, pomorandže i rogača. Na istom sastanku je zvaničnik grada Milana izjavio:

Milano planira da posadi 3 miliona drveća i proširi zelene površine do 2030. godine. Proteklih 20 godina, prosječna temperatura u gradu se povećala za 2 stepena, i poplave su postale češće. Više drveća će smanjiti zagađenje vazduha, popraviti kvalitet urbane cjeline i – smanjiti uticaj klimatskih promjena. U današnjici nema velike razlike u potrošnji struje između ljeta i zime zbog povećavanja upotrebe klima-uređaja.

Gradovi u Nigeru i u Senegalu posađuju drveće u cilju stvaranja radnih mjesta, ubiranja njihovih plodova, kao i stvaranja hladovine.

Drveće = zdravlje

Drveće i zelene površine smanjuju nivo stresa i podstiču građane da se više kreću, vježbaju i da se više druže – tako je zaključeno na forumu. Očekuje se globalno povećanje stanovništva u gradovima za 2,5 milijardi do 2050. godine. Povećanje urbanizacije i saobraćaja će prouzrokovati dodatni pritisak na zelenu površinu.

“Ono što čini rješenje zasnovano na prirodi je urbana džungla. Svaki grad s njim može sadnjom drveća da riješi više problema odjednom – od regulacije toplote, zagađenja vazduha do javnog zdravstva” – piše u izvještaju.

Drveće = Sreća

Iz istog razloga, Njujork sprovodi projekat sadnje 1 miliona novih drveća. Obilježava lokacije tamo gdje su neophodna. Nijesu samo veliki gradovi koji pošumljavaju. Mantua je mali grad na sjeveru Italije i 2 godine zaredom proglašen je za najzeleniji italijanski grad. Kako navodi njen gradonačelnik, “Zelene površine stvaraju sreću – i veoma su značajni za budućnost grada i njegovu održivost“.

Kako je u svijetu, a kako u CG?

Cijeli svijet je počeo da priča o ovoj temi. Najbolji primjer je Pakistan koji je predstavio ambiciozan plan sadnje milijarde drveća. Afričke vlade su takođe preduzele korake u pošumljavanju i stvaranju kilometarskih pojaseva pod zasadom drveća.

U KOD-ovom kalendaru, 2018. je godina 100.000 stabala.

Završni izvještaj: prikupljeno 4.099 eura, posađeno 1.228 stabla. Na linku https://t.co/cA8m39ajJL možeš čitati detaljan izvještaj. pic.twitter.com/JmDtCYcbiH

— Organizacija KOD (@organizacijaKOD) December 28, 2018

U Crnoj Gori primjećeno je da su poneki gradovi pokrenuli sadnju drveća, ali više kao marketinško sredstvo nego u stvarnosti. Podgorica je kreirala aplikaciju (?!) za sadnju drveća, ali to je projekat koji više služi za reklamiranje društvene odgovornosti jedne konsultantske firme. To dokazuje obstruiranje građanske inicijative za sadnju 100.000 sadnica od iste gradske vlasti. Otvoreno je poglavlje 27 – ekologija, a sa druge strane je posječen park u Baru radi izgradnje problematičnog vrtića… Značaj udio u izvozu Crne Gore ima drvo, ali ono neobrađeno, što ima mizeran ekonomski učinak u odnosu na npr. izvoz namještaja ili gotovih proizvoda od drveta.