Evropska komisija je donijela novi set mjera o kružnoj ekonomiji kako bi preduzećima i potrošačima iz EU olakšala prelaz na ekonomiju koja je snažnija i u većoj mjeri kružna. U takvoj ekonomiji će se resursi koristi na održiviji način. Predloženim mjerama će se, poput povećanja reciklaže i upotrebe, „zatvoriti krug” životnog vijeka proizvoda, kao i dati doprinos zaštiti okoline i privrede. Planovima se nastoji da se izvuče najveća moguća korist od svih sirovina, proizvoda i otpada i time poveća ušteda energije i smanjenje emisije gasova. Prijedlozima je obuhvaćen cijeli životni vijek proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do upravljanja otpadom i tržištem sekundarnih sirovina. Za pomenuti prelaz izdvojena su sredstva iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova, 650 miliona eura izdvojeno je iz programa Horizont 2020. i 5,5 milijardi eura iz strukturnih fondova za upravljanje otpadom. U kružnoj ekonomiji će takođe investirati i države članice.
Što je kružna ekonomija?
Kako bi se omogućio održivi rast u EU, neophodno je korišćenje resurasa na pametan i održiv način. Jasno je da linearni model ekonomskog rasta koji je ranije bio u primjeni više nije prikladan za potrebe današnjih modernih društava u svijetu globalizacije. Budućnost se više ne može graditi po modelu „uzmi – napravi – baci”. Mnogi prirodni resursi su ograničeni. U ekonomskom interesu je da preduzeća najbolje iskoriste resurse.
U kružnoj ekonomiji vrijednost proizvoda i materijala održava se što je duže moguće; stvaranje otpada i upotreba resursa svodi se na najmanju moguću mjeru, a resursi ostaju unutar ekonomije i kad proizvod dođe do kraja životnog vijeka se ponovno upotrebljavaju i stvaraju dodatnu vrijednost. Pomenutim modelom se mogu stvoriti sigurna radna mjesta u EU, podržati inovacije koje omogućuju konkurentsku prednost te omogućiti veći nivo zaštite za ljude i okolinu. Potrošačima se mogu ponuditi trajniji i inovativni proizvodi koji će dovesti do uštede novca i boljeg kvaliteta života.
Sadržaj set mjera Evropske komisije o kružnoj ekonomiji
Kako bi se olakšao prelazak na kružnu ekonomiju, Komisija predstavlja set mjera koji uključuje revidirane zakonodavne prijedloge u području upravljanja otpadom i sveobuhvatan akcioni plan kojim se određuju konkretni zadaci tokom trenutnog mandata Komisije. Prijedlozima u području upravljanja otpadom uspostavlja se jasna i ambiciozna dugoročna vizija povećanja reciklaže i smanjenja odlaganja otpad. Ujedno se predlažu konkretne mjere za uklanjanje prepreka na terenu u pogledu boljeg upravljanja otpadom uzimajući u obzir različite okolnosti u državama članicama.
Akcionim planom za kružnu ekonomiju prijedlog se dopunjuje i utvrđivanjem mjera za „zatvaranje kruga” kružne ekonomije i za sve faze životnog ciklusa proizvoda, od proizvodnje i potrošnje do upravljanja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Akcioni plan takođe obuhvata niz mjera usmjerenih na tržišne barijere u posebnim sektorima ili tokovima materijala kao što su plastika, otpaci od hrane, kritične sirovine, izgradnja i rušenje objekata, biomasa i biološki proizvodi, kao i horizontalne mjere u oblastima kao što su inovacije i ulaganja. Cilj je plana je usređivanje na pitanja u kojima akcija na nivou EU donosi stvarnu dodatu vrijednost i može dovesti do napretka na terenu.
Smanjenje troškova i nova radna mjesta
Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama preduzeća u EU mogla bi da ostvare neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8% godišnjeg prometa. Godišnje emisije gasova koje stvaraju efekat staklene bašte ujedno bi se smanjile za 2-4%. Na pomenut način bi se npr. trošak ponovne proizvodnje mobilnih telefona mogao bi biti upola niži kad bi ih bilo lakše rastaviti.
Koje su mjere predviđene u proizvodnoj fazi?
Bolji dizajn proizvoda je ključan za lakše recikliranje i njime se podupire razvoj proizvoda koji su trajniji ili se lakše popravljaju, čime se čuvaju dragocjeni resursi, podržavaju inovacije i potrošačima nude bolji proizvodi. Trenuni tržišni signali nisu uvijek dovoljni da pomeuto sami pokrenu i stoga je neophodna podrška.
Evropska komisija će preduzimati sljedeće:
- promovisati mogućnost popravka, trajnost i mogućnost reciklaže u zahtjevima koje proizvod mora ispunjavati u sklopu budućih radnih planova za sprovođenje Direktive o ekološkom dizajnu, uzimajući u obzir posebne zahtjeve za različite proizvode;
- pripremiti program nezavisnog ispitivanja u okviru programa Horizont 2020 kako bi se lakše prepoznala pitanja povezana sa potencijalnim planiranim zastarijevanjem;
- predložiti zahtjeve za lakše rastavljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje elektronskih ekrana;
- predložiti razlikovanje finansijskih doprinosa koje plaćaju proizvođači u programu proširene odgovornosti proizvođača na osnovu troškova nakon isteka vijeka trajanja njihovih proizvoda. Odredbom se u skladu sa revidiranim zakonodavnim prijedlogom o upravljanju otpadom mogu stvoriti ekonomski poticaji za dizajniranje proizvoda koji se mogu lakše reciklirati ili ponovo upotrebiti;
- ispitati mogućnosti za dodatno usklađivanje okvira politike za različite elemente rada na sektorskim politikama proizvoda u EU i doprinosa kružnoj ekonomiji;
- razmotriti proporcionalne zahtjeve o dostupnosti informacija o popravci i rezervnim dijelovima pri radu na ekološkom dizajnu;
- predložiti nagrade za promociju određenih priprema za djelatnosti ponovne upotrebe na nacionalnom nivou u revidiranom prijedlogu o upravljanju otpadom;
- raditi na boljem sprovođenju garancija za materijalne proizvode; ispitati mogućnosti za poboljšanje reagovati na lažne tvrdnje o ekološkoj efikasnosti;
- preduzeti mjere u pogledu ekološki usmjerene javne nabavke isticanjem aspekata kružne ekonomije u novim ili revidiranim kriterijima, njenom promocijom i davanjem primjera drugima u postupcima javne nabavke Komisije i fondovima EU.
Prijedlozi EK u pogledu proizvodnog procesa?
Proizvodni procesi mogu se poboljšati kako bi se resursi efikasnije koristili i kako bi se proizvodilo manje otpada. Komisija će po tom pitanju:
- uključiti smjernice o najboljim praksama za upravljanje otpadom i efikasnu upotrebu resursa u industrijskim sektorima u referentne dokumente o najboljim raspoloživim tehnikama;
- izdati smjernice i promovisati najbolje prakse u pogledu rudarskog otpada radi bolje oporabe sirovina;
- razjasniti pravila o nusproizvodima u revidiranom prijedlogu o upravljanju otpadom kako bi se olakšala industrijska simbioza i stvorili jednaki uslovi širom EU.
Odgovorna nabavka primarnih sirovina
Održiva proizvodnja sirovina u Evropi i širom svijeta je od izuzetnog značaja. Uz regulatorne mjere koje je Komisija već preduzela, npr u pogledu nezakonite sječe, vađenja minerala iz područja sukoba ili transparentnosti plaćanja vladama preduzeća iz sektora ekstraktivne industrije i iskorištavanja šuma, EK će nastaviti promocije održive nabavke u političkim dijalozima i partnerstvima sa zemljama izvan EU, kao i u okviru trgovinske i razvojne politike EU. Industrija ima ključnu ulogu i u preuzimanju obveza za održivu nabavku i u saradnji u cjelokupnom lancu vrijednosti.
Promocija mogućnosti popravke proizvoda i borba protiv planiranog zastarijevanja
Komisija će preduzeti inicijative u nizu područja sa ciljem podupiranja proizvoda s boljim mogućnostima popravljanja:
- tokom budućeg rada na revidiranim ili novim provedbenim mjerama za ekološki dizajn sustavno će se razmotriti mogućnost popravke proizvoda (od 2016. godine);
- zahtjev za standardizaciju efikasnosti materijala u sklopu ekodizajna uključuje rad na normama kojima se olakšava popravak proizvoda (do 2019. godine);
- Komisija će istražiti i mogućnost horizontalnih zahtjeva za pružanje informacija o popravci u okviru Direktive o ekološkom dizajnu;
- Komisija će pripremiti nezavisni program ispitivanja o pitanjima povezanima s mogućim praksama planiranog zastarijevanja.
Upravljanje otpadom
EU trenutno svake godine u otpadu gubi oko 600 miliona tona materijala koji bi se mogli reciklirati ili ponovno iskoristiti. Reciklira se samo oko 40 % otpada koji nastaje u domaćinstvima, pri čemu stopa recikliranja u nekim područjima iznosi čak 80 %, a u drugima je niža od 5 %. Pretvaranje otpada u resurse je bitan element povećanja efektivnosti upotrebe resursa i okretanja ka kružnoj ekonomiji.
Komisija će da uradi sljedeće sljedeće:
- odrediti zajednički cilj EU za recikliranje 65% komunalnog otpada do 2030. godine;
- odrediti zajednički cilj EU za recikliranje ambalažnog otpada od 75% do 2030. godine;
- odrediti obvezujući cilj smanjenja odlaganja otpada od najviše 10% cjelokupnog otpada do 2030. godine;
- intenzivirati rad sa državama članicama kako bi se poboljšalo upravljanje otpadom na terenu;
- pojednostavniti i poboljšati definicije otpada i uskladiti metode izračunavanja;
- osigurati primjenu strukturnih fondova za potporu ciljevima zakonodavstva EU o upravljanju otpadom na temelju hijerarhije otpada EU kojom se utvrđuje redosljed prioriteta vođen najboljim ishodom za okolinu, počevši od sprečavanja nastanka otpada, preko pripreme za ponovnu upotrebu, reciklaže i upotrebu energije do odlaganja otpada; i
- predložiti minimalne kriterijume za programe proširene odgovornosti proizvođača nagrađivanjem proizvođača koji na tržište stavljaju ekološki prihvatljivije proizvode te potiču oporabu i recikliranje na kraju njihova životnog vijeka.
Odlaganje otpada u drugim zemljama? Uvoz otpada?
Trenutna ograničenja u pogledu prekograničnog prenosa otpada i dalje će se primjenjivati. Slanje otpada među državama članicama nije moguće bez „prethodne prijave i pristanka”. Osim toga, ciljevi u pogledu smanjenja odlaganja koje je predložila Komisija zahtijevaju od svih zemalja EU da do 2030. znatno snize stope odlaganja na odlagališta, čime se smanjuje opseg prekograničnog prometa otpada za odlaganje.
Je li spaljivanje otpada još dopušteno?
Kad se nastanak otpada ne može spriječiti ili se otpad ne može reciklirati, povrat njegova energetskog sadržaja u većini je slučajeva i ekološki i gospodarski bolje rješenje od odlaganja. Inicijativa „od otpada do energije” može stoga imati određenu ulogu te stvoriti sinergije sa energetskom i klimatskom politikom EU, pri čemu mora biti vođena načelima EU o hijerarhiji otpada. Komisija će razmotriti načine za poboljšanje uloge a da se pritom ne ugrozi postizanje više stope ponovne upotrebe i recikliranja, kao i za najbolje moguće korišćenje odgovarajućim energetskim potencijalima. U tu će svrhu Komisija u okviru energetske unije donijeti inicijativu „od otpada do energije”.
Što poduzimate za poticanje inovacija i ulaganja te za rješavanje horizontalnih pitanja?
Za kružnu ekonomiju potrebno je više istraživanja i inovacija kako bi se omogućila konkurentnost industrije EU. U tu će svrhu biti potrebna javna i privatna ulaganja. Horizont 2020, Program za konkurentnost preduzeća i MSP (COSME), strukturni i investicioni fondovi, fond za strateška ulaganja i drugi programi EU-a bit će važni instrumenti potpore. Mala i srednja preduzeća, uključujući socijalna preduzeća, posebno su aktivna u područjima poput recikliranja, popravaka i inovacija. Ona će imati važnu ulogu u razvoju kružne ekonomije.
Industrija plastike?
Za prelazak na kružno gospodarstvo potrebna je viša stopa recikliranja plastike. Plastika se sve više upotrebljava, no efektivnost recikliranja zaostaje. Reciklira se manje od 25 % plastičnog otpada koji se prikupi, a oko 50 % završava na odlagalištima. Važan su aspekt i inovacije u tom sektoru jer mogu doprinijeti kružnoj ekonomiji boljim čuvanjem hrane, boljim mogućnostima recikliranja plastike ili smanjenjem težine materijala koji se koriste u vozilima.
Komisija će:
- donijeti strategiju u pogledu plastike u kružnom gospodarstvu kojom će se nastojati riješiti pitanja poput recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari u određenim vrstama plastike i morskog otpada;
- predložiti ambicioznije ciljeve za recikliranje plastične ambalaže u revidiranome zakonodavnom prijedlogu o upravljanju otpadom.
Kako se pitanje morskog otpada rješava u paketu o kružnom gospodarstvu?
Komisija nastoji spriječiti i znatno smanjiti sve oblike zagađivanja mora, uključujući morski otpad. Procjenjuje se da će se sprovođenjem zakonodavstva o upravljanju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25%. U sklopu paketa predlažu se i konkretne mjere za smanjenje morskog otpada provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. i postojećeg glavnog cilja EU za morski otpad. Ta će se tema ispitati i u strategiji u pogledu plastike u kružnoj ekonomiji.
Što predlažete u borbi protiv rasipanja hrane?
Rasipanje je hrane razlog za zabrinutost u Evropi. Procjenjuje se da se u Evropskoj uniji godišnje baci 100 miliona tona hrane. Hrana se gubi ili baca duž čitavog lanca opskrbe hranom: na poljoprivrednim gazdinstvima, u preradi i proizvodnji, u prodavnicama, u restoranima i u domaćinstvima. Osim privrednih i ekoloških učinaka rasipanja hrane, ono ima i važan društveni aspekt – doniranje viška hrane treba olakšati tako da sigurna, jestiva hrana može stići do onih kojima je najpotrebnija.
U 2015. Generalna Skupština Ujedinjenih nacija donijela je ciljeve održivog razvoja za 2030. koji uključuju i upola manje rasipanje hrane po stanovniku u maloprodaji i na nivou potrošača te smanjenje gubitaka u lancima proizvodnje hrane i snabdjevanja hranom. Novi zakonodavni prijedlog u području upravljanja otpadom poziva države članice da smanje rasipanje hrane u svim fazama lanca opskrbe hranom, da nadziru opseg rasipanja hrane i da o njima izvješćuju kako bi se među učesnicima olakšala razmjena informacija o napretku.
Što će Komisija učiniti da se izbjegne bacanje jestive hrane?
Sa državama članicama Komisija će poduzeti mjere za razjašnjenje zakonodavstva EU o otpadu, hrani i hrani za životinje kako bi se olakšala preraspodjela sigurne, jestive hrane ljudima kojima je potrebna pomoć i, ako je to sigurno, upotreba bivših prehrambenih proizvoda kao resursa za proizvodnju hrane za životinje. Na primjer, iz područja primjene zakonodavnog prijedloga u pogledu upravljanjem otpadom jasno se isključuju krmiva. Time će se omogućiti da se bivši prehrambeni proizvodi (primjerice, zdrobljeni keks ili stari hljeb) koji su sigurni, ali ne mogu ući u lanac snabdjevanja hranom zbog tržišnih razloga, ne smatraju „otpadom” nigdje u EU i stoga se mogu upotrijebiti kao resurs za proizvodnju hrane za životinje. Komisija će u suradnji sa državama članicama i dionicima za donatore hrane i banke hrane razviti i smjernice za doniranje hrane u EU s uputstvima o tome kako da budu u skladu sa relevantnim zakonodavstvom (sigurnost hrane, sljedivost, pravne obveze, PDV itd.).
Kritične sirovine
Kritične sirovine su od velike ekonomske važnosti za EU, no snabdijevanje njima podrazumijeva i velike opasnosti. Upotrebljavaju se u mnogim elektroničkim uređajima kojima se svakodnevno koristimo; na primjer, pametni telefon može sadržavati do 50 različitih vrsta metala, uključujući kritične sirovine. Vrlo niska stopa recikliranja tih materijala znači da se propuštaju znatne gospodarske prilike. Pri prelasku na kružno gospodarstvo treba se usmjeriti na veći povrat kritičnih sirovina.
Komisija će učiniti sljedeće:
- preduzeti mjere za promociju povrata kritičnih sirovina te pripremiti izvještaj o najboljim praksama i mogućnostima za dalje djelovanje na evropskom nivou;
- u revidiranom prijedlogu zakonodavstva o upravljanju otpadom promovisati mjere država članica;
- razmotriti zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda u okviru Direktive o ekološkom dizajnu kako bi se poboljšale mogućnosti recikliranja elektronskih uređaja i razvoj visokoefektivnih standarda recikliranja.
Što se predlaže u sektoru izgradnje i rušenja objekata?
Otpad koji nastaje pri gradnji i rušenju objekata količinski je jedan od najvećih u Evropi prema vrsti otpada. Godišnje po osobi nastaje tona građevnog otpada i otpada od rušenja, što svake godine iznosi 500 milijuna tona u cijeloj EU. Ne dolazi uvijek do prepoznavanja i povrata vrijednih materijala. Bolje upravljanje otpadom u tom sektoru može znatno uticati na kružnu ekonomiju.
Što se predlaže u pogledu biomase i bioloških proizvoda?
Biološki materijali, kao što su drvo, usjevi ili vlakna, mogu se upotrebljavati za širok raspon proizvoda i u energetske svrhe. Osim što su alternativa proizvodima od fosilnih materijala, biomaterijali su i obnovljivi, biorazgradivi i mogu se kompostirati. Pri upotrebi bioloških resursa treba uzeti u obzir njihov životni vijek, uticaje na okolinu i održivu nabavku. U kružnoj ekonomijo treba promovisati kaskadnu upotrebu obnovljivih izvora sa inovativnim potencijalom za nove materijale, hemikalije i procese.
Komisija će učiniti sljedeće:
- promicati efikasnu upotrebu bioloških resursa primjenom niza mjera kao što su smjernice i širenje najboljih praksi kaskadne upotrebe biomase te potpora inovacijama u biološkoj ekonomiji.
- revidirani zakonodavni prijedlog o gospodarenju otpadom sadržava cilj u pogledu ambalaže od recikliranog drva i odredbu kojom se osigurava odvojeno prikupljanje biološkog otpada.
Izvor: EC