Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske obilježava 30 godina postojanja
Na svečanosti u Dvorani Vatroslav Lisinski čiji su pokrovitelji predsjednici Crne Gore i Hrvatske, kako su naveli iz Kabineta predsjednika, Đukanović je u znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske uručio Orden crnogorske zastave trećeg stepena. Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u večerašnjem govoru u Zagrebu na svečanosti povodom tridesetogodišnjice Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.
“Učinili ste mi veliku čast pozivom da zajedno s predsjednikom Milanovićem budem pokrovitelj i učesnik na svečanosti povodom velikog jubileja – 30. godišnjice Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Ovo je veliki događaj za Zajednicu, za crnogorska udruženja koja su njeni članovi, ali isto tako i za Crnu Goru i za Hrvatsku”, kazao je Đukanović.
Čestitajući vam jubilej mogu sa zadovoljstvom konstatovati da ste u protekle tri decenije, kako je naveo Đukanović, “izgradili čvrste temelje jedne moderne institucije koja će i ubuduće biti snažan oslonac očuvanja i afirmacije crnogorskog identiteta, i saradnje Crne Gore i Hrvatske”.
“Korpus hrvatskih Crnogoraca je po mnogo čemu jedinstven. Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu. Nakon raspada zajedničke države, Crnogorci u Hrvatskoj, koji su ovdje došli pretežno zbog sticanja novih znanja na renomiranom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama, u novim političkim i državnim okolnostima, odlučili su da formiraju ovu svoju organizaciju, znajući da se svaka zajednica, i svaka ideja najbolje čuva i unapređuje unutar institucija. Prihvatili su Hrvatsku kao svoju državu, poštujući volju hrvatskih građana kao izraz njihove legitimne i istorijski utemeljene težnje za samostalnošću, priželjkujući da i narod kome pripadaju obnovi državnu nezavisnost”, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, zajednica je od početka imala jasne stavove o crnogorskom državnom i nacionalnom pitanju i, kako kaže, “bila jedinstvena u opredjeljenju za građansku, multietničku i evropsku Crnu Goru”.
“Povezala se sa suverenističkim partijama i društvenim antiratnim kulturnim pokretima u Crnoj Gori. Pomagala ih je i finansijski, doprinosila izdavanju knjiga PEN Centra i Matice Crnogorske, organizovala naučne skupove o crnogorskom nacionalnom pitanju, i aktivno radila na obavještavanju evropske javnosti o prilikama u Crnoj Gori. Želim da izrazim zahvalnost svim pripadnicima NZCH i svim Crnogorcima u Hrvatskoj na nesebičnoj podršci obnovi crnogorske nezavisnosti 2006, kao i ostvarenju naših strateških evropskih i evroatlantskih ciljeva”, dodao je predsjednik Crne Gore.
On je istakao da Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske daje poseban doprinos afirmaciji Crne Gore i njene istorije i kulture u Hrvatskoj i snažno doprinosi jačanju ukupne saradnje između prijateljskih naroda i država.
“Impresivni su rezultati o kojima je govorio predsjednik Ivezić. Vaše djelovanje je uzor svim crnogorskim društvima u inostranstvu, ali od vas mogu da uče i mnogi u zemlji. Ovo je prilika da podsjetimo da je djelovanje Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske utemeljeno na viševjekovnoj tradiciji crnogorsko-hrvatskih veza, čemu je doprinosilo doseljavanje Crnogoraca na prostore Hrvatske od davnih vremena. U Ljetopisu popa Dukljanina, najstarijem crnogorskom književno-istorijskom djelu iz 12. vijeka, opisan je sabor u Duvanjskom polju sredinom osmog vijeka na kome su slovenska plemena, a među njima Dukljani i Hrvati, dobili prve državne granice”, pojasnio je Đukanović.
Ljetopis je pokazatelj istorijske svijesti koja je u vrijeme njegovog nastanka vladala, kako je kazao Đukanović, i “zagovarala bliskost južnoslovenskih naroda”.
“Političke, kulturne, ekonomske i druge veze između prostora Crne Gore i Hrvatske bile su snažne i tokom Srednjeg vijeka. Tada dolazi do prvih migracija o kojima postoje svjedočanstva u našim i inostranim arhivima. Krajem prve polovine 17. vijeka osnovana je i prva crnogorska kolonija na prostoru današnje Hrvatske, crnogorska naseobina u selu Peroj, u Istri. Računa se da je u drugoj polovini 17. vijeka u Istri živjelo oko 2500 crnogorskih doseljenika. I nakon gotovo četiri vijeka naši Perojci i danas čuvaju svoj crnogorski identitet i vezu sa svojom starom domovinom”, istakao je crnogorski predsjednik.
Prema riječima Đukanovića, to je jedinstven istorijski fenomen.
“Ne vjerujem da je igdje u svijetu jedna mala zajednica pokazala takvu postojanost u očuvanju svog identiteta. Zahvalni smo što su bili pošteđeni od pokušaja asimilacije u sredini u koju su doselili. Nažalost, registrujemo nasrtaje sa drugih adresa, izvan Hrvatske, nakon raspada zajedničke države”, ocijenio je on.
Posebno mjesto u jačanju naših veza, kaže Đukanović, pripada periodu 19. vijeka.
“Crnogorski i hrvatski narod približila je ideja nacionalnog i kulturnog preporoda. Crnogorski vladari imali su svoje iskrene podržavaoce i saradnike u mnogim poznatim Hrvatima. Lični sekretar crnogorskog mitropolita i vladara Petra I, jedne od najmarkantnijih ličnosti velike crnogorske istorije, bio je Franjo Vicković Dolči. I mnogi drugi Hrvati su pružali značajnu podršku crnogorskoj borbi za sticanje i odbranu nezavisnosti. Podsjetiću s kakvim je uvažavanjem pisano o Crnoj Gori i Crnogorcima u Gajevoj „Danici Ilirskoj“, odnosno „Danici Horvatskoj, Slavonskoj i Dalmatinskoj”, naveo je Đukanović.
U jednom članku iz 1835. godine piše, podsjetio je predsjednik, hrabri Crnogorci obitavaju svečano od Skadra među Albanijom i Hercegovinom u jako brdovitim razvalinama punom planinskom kotaru, koji leži među austrijanskim državama i jezerom Bojanom…
“Cijela Crna Gora je jaka tvrđava, i kako od austrijske tako i od turske strane skoro nepristupljiva. Narod je jedno krepko koljeno slovensko, od koga je Evropa toliko hrabrih, marljivih i vještih i lijepih pukova dobila. Crnogorci su u bregovima svojim uvijek nezavisnost zadržali… Oni stoje pod vladikom koga sami izabiraju, i koji posle i duhovnu i političku najveću vlast ima. Crnogorski jezik je slavo-ilirski“, istakao je Đukanović.
Poslije potvrđivanja međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. mnogi Hrvati, napomenuo je Đukanović, i ljudi sa prostora današnje Hrvatske, “značajno su doprinijeli emancipaciji crnogorske države, i pomagali učvršćivanju njenog međunarodnog položaja i ugleda”.
“Biskup Štrosmajer je imao velike zasluge za multikulturalni model društva u Crnoj Gori. Znameniti pravnik Valtazar Bogišić je Opštim imovinskim zakonikom stvorio jedan od najznačajnijih pravnih spomenika kod Južnih Slovena. Josip Šilović Slade je svojim velikim djelom moderni urbanističko-arhitektonski pravac toga vremena proširio i na Crnu Goru. Ivan Mažuranić je ovjekovječio jedan događaj iz istorije Crne Gore i učinio dijelom hrvatske književnosti i kulture”, naveo je Đukanović.
Naglasio je da su nova crnogorsko-hrvatska prožimanja uslijedila u zajedničkoj jugoslovenskoj državi.
“Studije na visokim školama u Hrvatskoj, gdje su nakon završetka ostajali da rade, ili na dužnosti u JNA, ili angažovani radi ostvarenja naučnih, umjetničkih ili drugih profesionalnih ambicija – bili su kasnije baza za formiranje doseljeničkih crnogorskih društava. Izrasla je plejada znamenitih Crnogoraca, koji su u Hrvatskoj ostvarili blistave karijere i dostigli zenit u svojim stvaralačkim ambicijama. Mnogi od njih, od kojih neki danas sjede ovdje s nama, postali su istaknute ličnosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji, ali i u evropskim i svjetskim razmjerama. Oni su svojim djelom značajno obogatili ne samo hrvatsku i crnogorsku, već i jugoslovensku i svjetsku kulturnu riznicu”, ukazao je Đukanović.
Kao što Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj ima svoje posebno mjesto i ulogu, kako je ocijenio crnogorski predsjednik, “isto takvu poziciju u Crnoj Gori imaju Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatsko građansko društvo”.
“I njihova međusobna saradnja i povezanost doprinijeli su bržem ozdravljenju naših odnosa nakon tragičnih iskustava iz 90-tih, što je utrlo put i sve konstruktivnijoj dobrosusjedskoj saradnji Crne Gore i Hrvatske. Slogan Hrvatske građanske inicijative na jednim od prethodnih parlamentarnih izbora „Hrvatsko srce za Crnu Goru“, pravi je simbol crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, i jedno od najljepših i najznačajnijih priznanja za savremenu crnogorsku državu”, naveo je on.
Đukanović je izrazio zahvalnost Hrvatskoj na odnosu prema Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske i Crnogorcima koji u njoj žive.
“Mi ne zaboravljamo iskreno zalaganje hrvatskog rukovodstva kod međunarodne zajednice uoči referenduma o nezavisnosti prije 15 godina, kao ni kontinuiranu pomoć i podršku Hrvatske za članstvo u NATO, i u pregovaračkom procesu sa EU. Entuzijazam naših hrvatskih prijatelja da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije ne izostaje ni u ovom vremenu, kada je kod nas usporen put ka Evropi. Takva podrška i razumijevanje snažan su podstrek za proevropske snage u Crnoj Gori da zemlju još odlučnije povedemo evropskim putem”, naglasio je.
Izvor: CDM