Rimski putevi
Na vrhuncu Rimske Imperije, postojalo je 400.000 kilometara puteva. Oni su se protezali od Hadrijanovih zidina u Britaniji do Nubijske pustinje u Egiptu; od Herkulovih stubova u Hispaniji do obala Crnog mora. Ova impresivna mreža predstavlja ono što je Rimu omogućilo da vrši kontrolu i efektivno komunicira na tako velikoj i raznovrsnoj teritoriji.
U Starom su Rimu postojale tri glavne vrste puteva:
- Viae publicae: Javni ili glavni rimski putevi, koje obično održava vojska. To su bile glavne, popločane arterije carstva i često su uključivale infrastrukturu kao što su odvodnja, prekretnice i usputne stanice.
- Viae privatae: Privatne ili seoske ceste finansirali su bogati pojedinci kako bi povezali gradove i druge vrijedne tačke sa viae publicae.
- Viae vicinales: Ovi su tercijarni (često zemljani) putevi povezivali sela i područja unutar okruga, na kraju su se povezivala s većom mrežom puteva.
Ova mreža puteva bila je vitalna jer je omogućavala brzo kretanje trupa, kao i razvoj sistema komunikacije. Kao prva velika saobraćajna mreža u Europi, Rimljani su doslovno postavili temelje za razvoj širom Evrope i Sredozemlja.
Trajni utjicaj rimskih puteva
London, Pariz, Barselona i mnogi drugi veći gradovi nikli su iz rimskih naselja duž mreže puteva, pa čak i dok se Europa spuštala u mračno doba (476-800. N. E.), Rimske ceste ostale su kao jedan od rijetkih funkcionalnih načina kretanja i komunikacije. Nedavno istraživanje čak ističe da blizina temeljne mreže cesta čak ima snažnu korelaciju sa ekonomskom aktivnošću danas. Osim puke znatiželje ili zabave, pogled unatrag na rimsku domišljatost omogućuje nam da vidimo uticaj njihove putne mreže na današnji svijet. Taj trajni utjecaj jedan je od razloga zašto nas drevni Rim i danas fascinira.
Na osnovu dvije vrste karti, Sasha Trubetskoy je dizajnirao savremenu mapu Rimskih puteva, koju je objavio Visual Capitalist.
Za nekih 1000 kilometara marširanja u ljetnjim uslovima, rimskoj vojsci bilo je potrebno 29 dana.
Kroz Duklju (Doclea) prolazila je Via Flavia
Fun fact: na prostoru Crne Gore latinica se koristila mnogo prije pojave glagoljice i ćirilice 🙄 pic.twitter.com/QcJH6tuPWW
— Portal Senat 🇲🇪🇪🇺 (@SenatME) May 17, 2021