CrnogorskiEnglish available languages

Evropska komisija predložila je novo zakonodavstvo za sprečavanje brzorastuće prijetnje od invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. U Evropi trenutno postoji preko 12.000 vrsta koje su strane prirodnoj sredini. Oko 15% pomenutih vrsta su invazivne i njihov broj je u brzom porastu. Prijedlog ima za cilj da pruži odgovor na sve veće probleme koje prouzrokuju invazivne strane vrste. Pomenuti problemi uključuju sljedeće:

• ekonomski problem – invazivne strane vrste prouzrokuju štetu od najmanje 12 milijardi eura godišnje u Evropi prijeteći zdravlju ljudi (npr. azijski stršljen ili tigrasti komarac, čije posljedice mogu biti pogubne), nanoseći štetu infrastrukturi (npr. korovna biljka fallopia japonica koji šteti zgradama) ili gubitke u poljoprivredi (npr. glodar nutrija koji uništava usjeve);
• ekološki problem – invazivne strane vrste mogu nanijeti ozbiljnu štetu ekosistemu i prouzrokovati izumiranje vrsta koje su neophodne za održavanje prirodne ravnoteže. Na primjer, crna trešnja izaziva ozbiljne poremećaje šumskog ekosistema, a sive vjeverice preovladavaju nad crvenim vjevericama. Nakon uništavanja prirodnog staništa, invazivne strane vrste se smatraju drugim najvećim uzrokom nestanka biodiverziteta u svijetu;
• politički problem – mnoge države članice EU već su primorane da izdvajaju značajna sredstva u borbi protiv pomenutih problema, ali njihovi napori nijesu u potpunosti efikasni ako se problemi rješavaju isključivo na državnom nivou. Na primjer, kampanja iskorjenjivanja džinovskog korova u Belgiji neće imati uspjeha u slučaju da se pomenuta vrsta ponovo proširi iz Francuske.

Evropski komesar za životnu sredinu Janez Potočnik izjavio je: „Borba protiv invazivnih stranih vrsta najbolji je primjer područja u kojem se u Evropi može ostvariti bolji napredak kada se radi zajedno. Zakonodavstvo koje predlažemo doprinijeće zaštiti biodiverziteta i ima za cilj fokusiranje na najozbiljnije prijetnje. Pomoći će poboljšanju efektivnosti nacionalnih mjera i postići rezultate na  najekonomičniji način. Radujem se saradnji sa državama članicama i Evropskim parlamentom u cilju stupanja na snagu pomenutog zakonodavstva i ostvarivanja napretka u pogledu napora za rješavanje pomenutog problema širom Evrope“.

Prijedlog se temelji na popisivanju invazivnih stranih vrsta koje predstavljaju prijetnju Evropskoj uniji. Listu invazivnih stranih vrsta će sastaviti države članice na osnovu procjene rizika i naučnih dokaza. Odabrane vrste biće zabranjene unutar EU, što podrazumijeva da njihov uvoz, kupovina, upotreba, puštanje u promet ili prodaja nijesu dozvoljeni. Posebne mjere biće preduzete za pitanja u vezi sa trgovcima, uzgajivačima ili vlasnicima kućnih ljubimaca tokom prelaznog perioda.

 Prijedlog se odnosi na tri vrste intervencija:

• Prevencija – države članice će organizovati provjere za sprečavanje namjernog uvođenja vrsta koje predstavljaju prijetnju. Ipak, mnoge vrste mogu slučajno dospjeti u Evropsku uniju, npr. kao kontaminacije u robi ili zaglavljene između kontejnera. Države članice moraće preduzeti mjere kako bi se uočili pomenuti načini ulaska robe i preduzele određene mjere;
• Sistem ranog upozorenja i brze intervencije – kad države članice primijete širenje vrsta koje predstavljaju prijetnju u Evropskoj uniji, odmah će preduzeti mjere za njihovo iskorjenjivanje;
• Upravljanje rasprostranjenim invazivnim vrstama – ako su se vrste koje predstavljaju prijetnju uveliko proširile, države članice moraju preduzeti mjere kako bi se šteta koju prouzrokuju svela na minimum.

Prijedlog podstiče napredak prema usklađenom i preventivnom pristupu koji povećava efikasnost i dugoročno smanjuje troškove štete i aktivnosti.

Napomene:

Očekuje se dodatno povećanje invazije stranih vrsta u Evropi kao posljedica većeg obima i količine trgovine i putovanja, što će imati za posljedicu veće širenje vrsta širom svijeta. Regulativa o prevenciji i upravljanju invazivnim stranim vrstama temelji se na planu za efektivnu upotrebu resursa Evropske unije i Strategiji  EU za biodiverzitet do 2020. godine.

Predloženu Regulativu razmotriće Savjet i Parlament. Države članice u potpunosti će učestvovati u sastavljanju lista invazivnih stranih vrsta, pri čemu će biti obezbijeđen  mehanizam informatičke podrške, tzv. Evropska informatička mreža za strane vrste (the European Alien Species Information Network).

Izvor: Evropska komisija

CrnogorskiEnglish available languages