CrnogorskiEnglish available languages
Ekonomska prognoza ljeto 2019: Ekonomija EU raste već sedmu godinu zaredom i očekuje se nastavak ekonomskog rasta u svim državama članicama. Rast eurozone u prvom tromjesečju premašio je očekivanja zahvaljujući nizu privremenih činilaca, npr. blagoj zimi i oporavku prodaje automobila. Mjere fiskalne politike takođe su doprinjele povećanju raspoloživog dohodka domaćinstava u nekoliko država članica. Međutim, kratkoročne prognoze su neizvjesne za privredu EU zbog vanjskih faktora, kao što su globalne trgovinske napetosti i znatne političke nesigurnosti. Oni negativno utječu na povjerenje u proizvodnom sektoru, koji najviše zavisi od međunarodne trgovine, i vjerovatno će oslabiti izglede za rast u preostalom dijelu godine.
Zbog toga prognozirani rast BDP-a eurozone u 2019. ostaje nepromijenjen i iznosi 1,2 %, dok je prognozirani rast za 2020. blago smanjen na 1,4 % u skladu sa očekivanim umjerenijim rastom u preostalom dijelu 2019. (proljećna prognoza: 1,5 %). Prognoza BDP-a za EU ostaje nepromijenjena – 1,4 % u 2019. i 1,6 % u 2020.
Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis, izjavio je:
Očekuje se nastavak rasta svih ekonomija EU u ovoj i sljedećoj godini, premda usporavanje u Njemačkoj i Italiji odudara od snažnog rasta u srednjoj i istočnoj Evropi. Trajna slabost u proizvodnom sektoru koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i političke nesigurnosti iskušava otpornost naših privreda. Kad je riječ o unutrašnjim pitanjima, BREXIT bez dogovora i dalje je glavni izvor rizika.
Komesar za ekonomske i finansijske poslove, porez i carinu Pierre Moscovici izjavio je:
Evropska ekonomija i dalje raste uprkos pogoršanju globalne gospodarske situacije u cijelom svijetu. Sve države članice EU bilježiće rast i u 2019. i u 2020, čemu će ići u prilog robusno tržište rada koje podupire potražnju. S obzirom na brojne rizike za budućnost, moramo uložiti dodatne napore kako bismo ojačali otpornost naših privreda i eurozone u cjelosti.
Domaća potražnja pokreće rast u EU
Iako je rastu u prvom dijelu ove godine pogodovao niz privremenih faktora, izgledi za ostatak godine slabiji su zbog smanjenih mogućnosti za brzi oporavak globalne proizvodnje i trgovine. Predviđa se veći rast BDP-a u 2020., djelimično zbog većeg broja radnih dana. Domaća potražnja, naročito potrošnja domaćinstava, i dalje podupire privredni rast u EU, među ostalim i zbog nastavka povoljnih uslova na tržištu rada. Predviđa se rast BDP-a u svim državama članicama EU u ovoj i sljedećoj godini, ali će on biti znatno snažniji u određenim područjima (npr. u centralnoj i istočnoj Europi, Malti i Irskoj) nego u drugima (npr. u Italiji, Njemačkoj).
Zbog pada cijena nafte očekuje se niža inflacija
Predviđanja ukupne inflacije u eurozoni i Evropskoj uniji smanjena su za 0,1 postotni bod za ovu i sljedeću godinu, uglavnom zbog nižih cijena nafte i nešto slabijih privrednih izgleda. Prema sadašnjim predviđanjima inflacija (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena) u eurozoni u prosjeku bi trebala da iznosi 1,3 % u 2019. i u 2020. (proljećna prognoza: 1,4 % u 2019. i 2020.), a u EU u prosjeku 1,5 % u 2019. i 1,6 % u 2020. (proljećna prognoza: 1,6 % u 2019. i 1,7 % u 2020.).
Povećanje negativnih rizika
Rizici za svjetske ekonomske izglede i dalje su snažno međusobno povezani i uglavnom negativni. Zbog dugotrajnog ekonomskog sukoba između SAD i Kine te povećane nesigurnosti u vezi s trgovinskom politikom SAD, trenutno opadanje svjetske trgovine i proizvodnje moglo bi se nastaviti i proširiti na druge regije i sektore. To bi se moglo negativno odraziti na svjetsku ekonomiju, među ostalim i u obliku poremećaja na finansijskom tržištu. I napetosti na Bliskom istoku pridonose mogućnosti znatnog povećanja cijene nafte. U Evropskom kontekstu BREXIT je i dalje glavni izvor nesigurnosti. Na kraju, postoje i znatni rizici u pogledu kratkoročnih pokretača rasta i privrednog zamaha u eurozoni. Slabosti u proizvodnom sektoru i smanjeno poslovno povjerenje, ako potraju, mogli bi se proširiti na druge sektore i negativno uticati na tržište rada, privatnu potrošnju kao i rast.
Isključivo tehnička pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu
S obzirom na povlačenje UK iz EU projekcije za 2019. i 2020. temelje se isključivo na tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU-27 i UK zadržati status quo. Te projekcije služe samo za potrebe prognoze i ne utječu na buduće pregovore između Evropske unije i UK.
Ekonomska prognoza rasta za 2019:
Growth forecast in 2019:
🇲🇹 5.3
🇭🇺 4.4
🇵🇱 4.4
🇮🇪 4.0
🇷🇴 4.0
🇸🇰 3.6
🇧🇬 3.3
🇸🇮 3.2
🇭🇷 3.1
🇱🇹 3.1
🇱🇻 3.0
🇪🇪 2.9
🇨🇾 2.9
🇨🇿 2.6
🇱🇺 2.4
🇪🇸 2.3
🇬🇷 2.1
🇩🇰 1.7
🇵🇹 1.7
🇸🇪 1.7
🇳🇱 1.6
🇦🇹 1.5
🇫🇮 1.5
🇪🇺 1.4
🇫🇷 1.3
🇬🇧 1.3
🇧🇪 1.2
🇩🇪 0.5
🇮🇹 0.1#ECForecast https://t.co/mGOHfCZNjw— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) 10. srpnja 2019.
Ekonomska prognoza rasta za 2020:
Growth forecast for 2020:
🇲🇹 4.8
🇷🇴 3.7
🇵🇱 3.6
🇧🇬 3.4
🇮🇪 3.4
🇸🇰 3.3
🇭🇺 2.8
🇱🇻 2.8
🇸🇮 2.8
🇭🇷 2.7
🇨🇾 2.6
🇱🇺 2.6
🇨🇿 2.5
🇱🇹 2.4
🇪🇪 2.3
🇬🇷 2.2
🇪🇸 1.9
🇵🇹 1.7
🇩🇰 1.6
🇪🇺 1.6
🇸🇪 1.5
🇳🇱 1.5
🇦🇹 1.5
🇩🇪 1.4
🇫🇷 1.4
🇬🇧 1.3
🇫🇮 1.2
🇧🇪 1.2
🇮🇹 0.7#ECForecast https://t.co/mGOHfCZNjw— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) 10. srpnja 2019.
CrnogorskiEnglish available languages